Arheološko područje Okolište

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Neolitsko naselje Okolište
Neolitsko naselje Okolište

Arheološko područje Okolište nalazi se na području općine Visoko, Bosna i Hercegovina. Proglašeno je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]

Lokacija dobra[uredi | uredi izvor]

Neolitsko naselje Okolište locirano je između naselja Radinovići i Okolište, oko 6 km. sjeverozapadno od Visokog. Ima oblik četverougla sa 330, odnosno 270 m dugim stranama.

Historija[uredi | uredi izvor]

U riječnim tokovima Bosne i Neretve nalazi se 36 lokaliteta butmirske kulture. U sarajevskoj kotlini najveće naselje se nalazi u samom Butmiru. U visočkoj kotlini najveće naselje tog tipa je u Okolištu, sa površinom od oko 7-5 hektara. Po tome je jedno od najvećih naselja tog tipa u jugoistočnoj Evropi. Još četiri naselja butmirske kulturne skupine razvila su se oko ovog naselja.

Istraživanja[uredi | uredi izvor]

U suradnji sa Rimsko-germanskom komisijom Njemačkog arheološkog instituta u Frankfurtu i Univerziteta u Banbergu i Kilu, te Gradskog muzeja u Visokom, vršena su istraživanja i u Okolištu.

Geomagnetskom prospekcijom jasno se oslikava veći broj zaštitnih jaraka i pokazale su se jasno vidljive strukture 54 kuće. Njihova dužina iznosi između 12 i 13 m, dok širina varira između 6 i 8 m. Detaljnim mjerenjima unutar pojedinih kuća identificirani su zidovi, podjela na više prostorija, te po dvije peći u svakoj kući, što se u velikoj mjeri podudara sa objektima poznatom u neolitskom naselju Obre II. Kuće koje nisu gorjele mogu se djelomično prepoznati na temelju vidljivih jama za stupce.

U toku iskopavanja, otkriveno je ukupno 7 nadzemnih kuća, slabije ili veoma dobro očuvanih. Unutar nekoliko kuća otkrivene su kalotaste peći, ognjišta unutar i van nastambi, veći broj radionica, odnosno žrvnjišta i radionice za izradu kamenog alata, te velik broj različitih jama.

Od pokretnog arheološkog materijala najbrojnija je keramika. Keramičke posude po sadržaju ukrasa i oblicima posuda pripadaju fazi Butmir II i mlađoj fazi Butmir III (Hvar-Lisičići), odnosno datira se u 4800. i 4700. godinu p.n.e.

Nađene su i veće količine kamenih objekata: glačane sjekire, okresane kremene strijelice, noževi, svrdla, strugači i žrvnjevi za žito od kamena pješčara. Koštani alat je veoma rijedak, a slabo su zastupljeni i ostaci životinjskih kostiju (goveče, svinja, jelen).

U dijelu ispitanom geomagnetskom prospekcijom, pretpostavlja se da je ovdje živjelo oko 150-200 domaćinstava, odnosno preko 1000 stanovnika.

Na udaljenosti 1 km. nalazi se arheološki lokalitet Donje Moštre, u kojem su pored neolitskih nalaza, pronađeni i nalazi iz eneolita, iz perioda Vučedolske kulture.[2]

Nova radiokarbonska analiza svrstava nalaze u vremena: 5226–5086, 5114–4918, 4805–4710, 4779–4570 i 4776–4477. god. pne.[3]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Johannes Müller -ANUBiH, Sarajevo 2007 -Demografski varijabiliteti u kasnom neolitu na području Bosne i pitanje gustine naseljenosti u neolitu jugoistočne Evrope

Dalje čitanje[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Arheološko područje Okolište". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016.
  2. ^ "Zilka Kujundžić-Vejzagić - Prilog proučavanju rane metalurgije u centralnoj Bosni" (PDF). ANUBiH, Godišnjak, Sarajevo, 2008. Arhivirano s originala (PDF), 12. 10. 2020. Pristupljeno 9. 2. 2019.
  3. ^ "Marc Vander Linden, Ivana Pandžić, David Orton - Novi radiokarbonski nalazi neolita u Bosni i Hercegovini, ANUBiH, Godišnjak, br. 43, Sarajevo, 2014" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 19. 3. 2020. Pristupljeno 13. 3. 2020.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]