Arnautovići
Arnautovići | |
|---|---|
Naseljeno mjesto | |
 Krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva | |
  Arnautovići | |
| Koordinate: 44°00′31″N 18°10′22″E / 44.0085°N 18.1728°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Zeničko-dobojski |
| Grad | Visoko |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 466 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 32 |
| Matični broj | 157350[1] |
| Matični broj grada | 11126 |
Arnautovići su naseljeno mjesto u gradu Visokom, Bosna i Hercegovina. U naselju Arnautovići nalazi se arheološko područje Mile, gdje se nalazila crkva sv. Nikole i franjevački samostan. Tu se i održavao Veliki rusag bosanski. Ubraja se među najvažnije lokalitete srednjovjekovne visočke doline.
Naselje Arnautovići (naziv je dobilo u 17. ili 18. stoljeću) - srednjovjekovne Mile- smješteno je u Visočkom polju, na desnoj obali Bosne, blizu ušća rječice Goruše. Okruženo je visokim nasipom željezničke pruge, cestom i koritom rijeke Bosne. Oko 2 km je udaljeno od stare varoši Podvisokog, a još bliže su Biskupići i Moštre, poznati politički i kulturni centri srednjovjekovne Bosne. Prema sjeveru je tuda vodio put za poznata historijska i kulturna srednjovjekovna mjesta Sutjesku i Bobovac, a prema jugu za Podvisoki, Milodraž i Fojnicu.
Lokalitet na kojem se nalaze ostaci crkve zove se Zidine ili Crkvina, a nalazi se uz sjeverni rub sela, blizu desne obale Bosne.
Na današnji izgled područja poseban utjecaj imala je gradnja željezničke pruge 1947. godine. Tom prilikom ruševine su grubo poravnate i na njima podignute barake za smještaj omladinskih radnih brigada. Kasnije je izgrađena cesta, kojom je područje zajedno sa crkvom presječeno na dva dijela. Uz put su građeni privatni stambeni objekti, od kojih se jedan nalazi neposredno uz lokalitet.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
| Sastav stanovništva – naselje Arnautovići | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[2] | 1991.[3] | 1981.[4] | 1971.[5] | ||||
| Osoba | 466 (100,0%) | 487 (100,0%) | 445 (100,0%) | 392 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | 454 (97,42%) | 479 (98,36%)1 | 403 (90,56%)1 | 376 (95,92%)1 | |||
| Nisu se izjasnili | 8 (1,717%) | – | – | – | |||
| Muslimani | 3 (0,644%) | – | – | – | |||
| Ostali | 1 (0,215%) | 1 (0,205%) | – | – | |||
| Srbi | – | 5 (1,027%) | 4 (0,899%) | 14 (3,571%) | |||
| Jugoslaveni | – | 2 (0,411%) | 36 (8,090%) | – | |||
| Hrvati | – | – | 1 (0,225%) | 1 (0,255%) | |||
| Albanci | – | – | 1 (0,225%) | 1 (0,255%) | |||
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 19. 12. 2015.
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 19. 12. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 12. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 12. 2015.
