Arnautovići
Arnautovići | |
|---|---|
Naseljeno mjesto | |
 Krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva | |
  Arnautovići | |
 Interaktivna karta Arnautovići | |
| Koordinate: 44°00′31″N 18°10′22″E / 44.0085°N 18.1728°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Zeničko-dobojski |
| Grad | Visoko |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 466 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 32 |
Arnautovići su naseljeno mjesto u gradu Visokom, u Federaciji Bosne i Hercegovine, poznato po arheološkom području Mili, jednom od najvažnijih lokaliteta srednjovjekovne Bosne.[1] Naselje se nalazi u Visočkom polju, na desnoj obali rijeke Bosne, blizu ušća rječice Gorušice.[2]
Okruženo je visokim nasipom željezničke pruge, cestom i koritom rijeke Bosne. Oko 2 km je udaljeno od stare varoši Podvisokog, a još bliže su Biskupići i Moštre, poznati politički i kulturni centri srednjovjekovne Bosne. Prema sjeveru je tuda vodio put za poznata historijska i kulturna srednjovjekovna mjesta Sutjesku i Bobovac, a prema jugu za Podvisoki, Milodraž i Fojnicu.
Historija
[uredi | uredi izvor]Starija prošlost
[uredi | uredi izvor]Područje Arnautovića pripada širem prostoru Visočke kotline, koji je bio naseljen još u neolitu. Arheološka istraživanja u Visočkom bazenu uvrštavaju lokalitet Arnautovići među poznata neolitska nalazišta ovog područja.[3] Na području Mila-Arnautovića zabilježeni su i ostaci iz kasnoantičkog i rimskog perioda.[4][5]
Srednji vijek
[uredi | uredi izvor]Najveći historijski značaj Arnautovići imaju zbog lokaliteta Mili, koji je u srednjem vijeku predstavljao političko, vjersko i ceremonijalno središte bosanske države.[2][5] Prema podacima Zavičajnog muzeja Visoko i Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, Mili su bili mjesto održavanja stanka bosanske vlastele, mjesto čuvanja i izdavanja isprava (locus credibilis) te jedno od glavnih crkvenih središta srednjovjekovne Bosne.[5][6]
Na lokalitetu se nalazila crkva sv. Nikole i franjevački samostan, a u historiografiji se Mili povezuju s krunisanjem bosanskih kraljeva od Tvrtka I Kotromanića do Stjepana Tomaša.[7] Na istom mjestu sahranjeni su Stjepan II Kotromanić i kralj Tvrtko I, što Arnautoviće svrstava među ključna mjesta političke historije srednjovjekovne Bosne.[4][5]
Novi vijek i savremeno doba
[uredi | uredi izvor]Današnji naziv naselja potječe iz 17. ili 18. stoljeća, dok je u srednjem vijeku ovo mjesto bilo poznato kao Mile.[2][8] Arheološka istraživanja na lokalitetu započela su 1909–1910. pod nadzorom Karla Patscha, a obnovljena su u drugoj polovini 20. stoljeća, posebno u radovima koje je vodio Pavao Anđelić.[6][9]
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je 2003. godine arheološko područje Mile – krunidbenu i grobnu crkvu bosanskih kraljeva u Arnautovićima nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[2] U savremenom administrativnom ustrojstvu Arnautovići su i mjesna zajednica na području Grada Visoko.[10]
Na današnji izgled područja poseban utjecaj imala je gradnja željezničke pruge 1947. godine. Tom prilikom ruševine su grubo poravnate i na njima podignute barake za smještaj omladinskih radnih brigada. Kasnije je izgrađena cesta, kojom je područje zajedno sa crkvom presječeno na dva dijela. Uz put su građeni privatni stambeni objekti, od kojih se jedan nalazi neposredno uz lokalitet.
Značaj
[uredi | uredi izvor]Arnautovići zauzimaju posebno mjesto u historiji Bosne i Hercegovine jer se u njima nalazi jedan od najvažnijih lokaliteta za proučavanje razvoja srednjovjekovne bosanske države, bosanske vladarske ideologije i crkvene organizacije.[2][5] Zbog toga se naselje često navodi zajedno s lokalitetima Visoki, Moštre i Biskupići kao dio jezgre srednjovjekovnog visočkog političkog prostora.[4]
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]| Sastav stanovništva – naselje Arnautovići | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[11] | 1991.[12] | 1981.[13] | 1971.[14] | ||||
| Osoba | 466 (100,0%) | 487 (100,0%) | 445 (100,0%) | 392 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | 454 (97,42%) | 479 (98,36%)1 | 403 (90,56%)1 | 376 (95,92%)1 | |||
| Nisu se izjasnili | 8 (1,717%) | – | – | – | |||
| Muslimani | 3 (0,644%) | – | – | – | |||
| Ostali | 1 (0,215%) | 1 (0,205%) | – | – | |||
| Srbi | – | 5 (1,027%) | 4 (0,899%) | 14 (3,571%) | |||
| Jugoslaveni | – | 2 (0,411%) | 36 (8,090%) | – | |||
| Hrvati | – | – | 1 (0,225%) | 1 (0,255%) | |||
| Albanci | – | – | 1 (0,225%) | 1 (0,255%) | |||
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Arheološko područje Mile - Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva, Arnautovići" (PDF). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 17. 3. 2026.[mrtav link]
- 1 2 3 4 5 "Arheološko područje Mile - Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva, Arnautovići" (PDF). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 17. 3. 2026.[mrtav link]
- ↑ Vander Linden, Marc; Pandžić, Ivana; Orton, David; Vanderheyden, Valérie; Drejaj, Mioara; Hofmann, Robert (2014). "New radiocarbon dates for the Neolithic period in Bosnia & Herzegovina" (PDF). Godišnjak / Jahrbuch Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. 43: 33–63. Pristupljeno 17. 3. 2026.
- 1 2 3 "Historijski osvrt". Grad Visoko. Pristupljeno 17. 3. 2026.
- 1 2 3 4 5 "Arheološko područje Mili/Arnautovići". Zavičajni muzej Visoko. 13. 2. 2016. Pristupljeno 17. 3. 2026.
- 1 2 "Zaštita nacionalnog blaga". Grad Visoko. Pristupljeno 17. 3. 2026.
- ↑ Zadro, Dejan (2004). "Srednjovjekovna franjevačka crkva sv. Nikole u Milima (Arnautovići kod Visokog). Kritički osvrt na dosadašnja povijesno-arheološka istraživanja". Prilozi. Pristupljeno 17. 3. 2026.
- ↑ "Nacionalni spomenici". Zavičajni muzej Visoko. Pristupljeno 17. 3. 2026.
- ↑ Kaljanac, Adnan; Hadžihasanović, Jesenko (2020). "Rezultati zaštitnih arheoloških istraživanja oko lokaliteta nacionalnog spomenika Arheološko područje Mili – Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva, Arnautovići, općina Visoko (terenski dio)". Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko. Pristupljeno 17. 3. 2026.
- ↑ "Mjesne zajednice". Grad Visoko. Pristupljeno 17. 3. 2026.
- ↑ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 19. 12. 2015.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 12. 2015.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 12. 2015.