Džindići (Visoko)
Džindići | |
|---|---|
Naseljeno mjesto | |
  Džindići | |
| Koordinate: 44°03′37″N 18°03′37″E / 44.0604°N 18.0604°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Zeničko-dobojski |
| Grad | Visoko |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 173 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 32 |
| Matični broj | 157635[1] |
| Matični broj grada | 11126 |
Džindići su naseljeno mjesto u sastavu Grada Visoko, u Zeničko-dobojskom kantonu, Bosni i Hercegovini. Historija naselja u dostupnoj literaturi je dokumentirana kroz srednjovjekovnu nekropolu stećaka na lokalitetu Grabošić.[2][3]
Historija
[uredi | uredi izvor]Srednji vijek
[uredi | uredi izvor]Najvažniji poznati historijski lokalitet u Džindićima jest nekropola stećaka Grabošić. Prema rezultatima terenskih istraživanja objavljenim u Radovima Zavičajnog muzeja – Visoko, nekropola se nalazi na šumovitom brežuljku u selu Džindići, oko 17 kilometara sjeverozapadno od Visokog. Ranije ju je evidentirao Šefik Bešlagić, navodeći pet stećaka u formi sanduka.[4]
Istraživači su naveli i da se nekropola nalazi na teško pristupačnom terenu, zbog čega nije isključena mogućnost da je izvorno obuhvatala i više primjeraka.[4]
Na postojanje nekropole u Džindićima upućuje i novija historiografska literatura Univerziteta u Sarajevu, u kojoj se Grabošić navodi među srednjovjekovnim nekropolama visočkog kraja, uz oslonac na starije radove Pavla Anđelića i drugu stručnu literaturu o stećcima na području Visokog.[5]
Savremena valorizacija i zaštita
[uredi | uredi izvor]Kulturno-historijsko naslijeđe Džindića ušlo je i u postupke institucionalne evidencije. U pregledima peticija Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine zabilježena je peticija od 7. aprila 2011. godine pod nazivom Srednjovjekovni nadgrobni spomenici u naseljenom mjestu Džindići, Visoko, čime je lokalitet uključen u službenu dokumentaciju zaštite baštine.[6]
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]| Sastav stanovništva – naselje Džindići | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[7] | 1991.[8] | 1981.[9] | 1971.[10] | ||||
| Osoba | 173 (100,0%) | 246 (100,0%) | 255 (100,0%) | 253 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | 173 (100,0%) | 240 (97,56%)1 | 248 (97,25%)1 | 241 (95,26%)1 | |||
| Srbi | – | 4 (1,626%) | 7 (2,745%) | 12 (4,743%) | |||
| Ostali | – | 2 (0,813%) | – | – | |||
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 20. 12. 2015.
- ↑ Silajdžić, Tarik (2025). "Neki problemi terenske obrade i konzervacije stećaka na primjeru općine Visoko" (PDF). Prilozi. Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu (54): 245–267. Pristupljeno 17. 3. 2026.
- ↑ "Radovi Zavičajnog muzeja - Visoko, Knjiga I, Broj 2, 2022". Academia.edu. Pristupljeno 17. 3. 2026.
- 1 2 "Radovi Zavičajnog muzeja - Visoko, Knjiga I, Broj 2, 2022". Academia.edu. Pristupljeno 17. 3. 2026.
- ↑ Silajdžić, Tarik (2025). "Neki problemi terenske obrade i konzervacije stećaka na primjeru općine Visoko" (PDF). Prilozi. Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu (54): 247–248. Pristupljeno 17. 3. 2026.
- ↑ "Redni broj Broj akta Datum podnošenja peticije Predmet" (PDF). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 17. 3. 2026.
- ↑ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 20. 12. 2015.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 20. 12. 2015.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 20. 12. 2015.