Hlapčevići
Hlapčevići | |
|---|---|
Naseljeno mjesto | |
  Hlapčevići | |
 Interaktivna karta Hlapčevići | |
| Koordinate: 44°01′42″N 18°07′00″E / 44.0282°N 18.1167°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Zeničko-dobojski |
| Grad | Visoko |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 748 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 32 |
Hlapčevići su naseljeno mjesto na području Visokog u Bosni i Hercegovini.
Historija
[uredi | uredi izvor]Osmanski i kasniji period
[uredi | uredi izvor]Hlapčevići se spominju među mjestima visočkog kraja uz napomenu o postojanju Handžića hana i Begovog hana, što pokazuje da je naselje bilo uključeno u mrežu putnih i privrednih tačaka osmanskog perioda.[1]
Za novije razdoblje važan je podatak da su Hlapčevići u periodu Kraljevine Jugoslavije pripadali seoskoj općini Mokronoge, zajedno s naseljima Buzići, Džindići i Seoča.[2]
Kulturno-historijsko naslijeđe
[uredi | uredi izvor]Za historiju Hlapčevića posebno je značajno staro muslimansko mezarje Debeli nišani. U radu objavljenom u časopisu Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko, ovaj lokalitet je naveden među evidentiranim lokalitetima kulturnohistorijskog naslijeđa iz osmanskog perioda na području Visokog.[3]
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]| Sastav stanovništva – naselje Hlapčevići | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[4] | 1991.[5] | 1981.[6] | 1971.[7] | ||||
| Osoba | 748 (100,0%) | 653 (100,0%) | 475 (100,0%) | 483 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | 736 (98,40%) | 608 (93,11%)1 | 420 (88,42%)1 | 454 (94,00%)1 | |||
| Bosanci | 5 (0,668%) | – | – | – | |||
| Muslimani | 3 (0,401%) | – | – | – | |||
| Nisu se izjasnili | 2 (0,267%) | – | – | – | |||
| Srbi | 1 (0,134%) | 19 (2,910%) | 10 (2,105%) | 27 (5,590%) | |||
| Hrvati | 1 (0,134%) | 2 (0,306%) | 1 (0,211%) | – | |||
| Ostali | – | 18 (2,757%) | 5 (1,053%) | 1 (0,207%) | |||
| Jugoslaveni | – | 6 (0,919%) | 38 (8,000%) | 1 (0,207%) | |||
| Albanci | – | – | 1 (0,211%) | – | |||
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Visoko i okolina kroz historiju II – Osmanski period" (PDF). Zavičajni muzej Visoko. Pristupljeno 17. 3. 2026.
- ↑ Omerović, Enes S. "Visoko u KHS-Jugoslaviji". Academia.edu. Pristupljeno 17. 3. 2026.
- ↑ Pulo, Mubera. "Stara muslimanska mezarja u Lužnici i Podvincima kod Visokog: stanje mezarja i mjere zaštite". Academia.edu. Pristupljeno 17. 3. 2026.
- ↑ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 20. 12. 2015.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 20. 12. 2015.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 20. 12. 2015.