Ramadanovci
Ramadanovci | |
|---|---|
Naseljeno mjesto | |
| Lokacija u Bosni i Hercegovini | |
![]() Interaktivna karta Ramadanovci | |
| Koordinate: 43°56′47″N 18°10′36″E / 43.9463°N 18.1766°E | |
| Država | |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Zeničko-dobojski |
| Grad | Visoko |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 247 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 32 |
Ramadanovci su naseljeno mjesto u sastavu Grada Visoko, u Zeničko-dobojskom kantonu, Federaciji Bosne i Hercegovine. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, naselje je imalo 247 stanovnika.[1]
Ramadanovci danas administrativno pripadaju mjesnoj zajednici Goduša, zajedno s više okolnih naselja.[2]
Historija
[uredi | uredi izvor]Širi prostor Ramadanovaca pripada historijskoj cjelini Goduše. U literaturi o visočkom kraju Ramadanovci se navode kao jedno od naselja koja zajedno čine Godušu.[3] Kroz Godušu je u osmanskom periodu prolazio sarajevski ili kiridžijski put, važna komunikacija visočkog kraja prema Sarajevu i drugim središtima srednje Bosne.[4][5]
Poseban historijski značaj prostora Ramadanovaca vezan je za lokalitet Veliki Gradac (Ramadanovci–Goduša), gdje su evidentirani ostaci prahistorijske gradine i rimskog kastela.[6][7] U novijoj historiografskoj i arheološkoj literaturi ovaj lokalitet se ubraja među gradinska naselja gornjobosanskog prostora koja se dovode u vezu s područjem Dezitijata u predrimskom i ranorimskom dobu.[6][8]
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]| Sastav stanovništva – naselje Ramadanovci | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[9] | 1991.[10] | 1981.[11] | 1971.[12] | ||||
| Osoba | 247 (100,0%) | 225 (100,0%) | 182 (100,0%) | 188 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | 192 (77,73%) | 219 (97,33%)1 | 177 (97,25%)1 | 176 (93,62%)1 | |||
| Muslimani | 51 (20,65%) | – | – | – | |||
| Ostali | 3 (1,215%) | 1 (0,444%) | – | – | |||
| Srbi | 1 (0,405%) | 1 (0,444%) | 5 (2,747%) | 12 (6,383%) | |||
| Jugoslaveni | – | 4 (1,778%) | – | – | |||
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Popis 2013 u BiH". Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 6. 2. 2025. Pristupljeno 17. 3. 2026.
- ↑ "Kandidati za članove savjeta mjesnih zajednica Grada Visoko, koji će učestvovati na izborima u nedjelju, 13.04.2025. godine" (PDF). Grad Visoko. Pristupljeno 17. 3. 2026.
- ↑ "Diplomski rad (2008): Izrada svirala jednojki i dvojnica na primjeru majstora Vehaba Halilovića iz Goduše kod Visokog". Academia.edu. Pristupljeno 17. 3. 2026.
- ↑ "Zaštita nacionalnog blaga". Grad Visoko. Pristupljeno 17. 3. 2026.
- ↑ "001 visoko i okolina kroz historiju 2" (PDF). Zavičajni muzej Visoko. Pristupljeno 17. 3. 2026.
- 1 2 Mesihović, Salmedin (2018). "Baton Dezitijatski, dezitijatska politija i vizija ustanka". Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu (Historija, historija umjetnosti, arheologija). Pristupljeno 17. 3. 2026.
- ↑ "Vojni logori i objekti na tlu Bosne i Hercegovine" (PDF). Univerzitet u Sarajevu. Pristupljeno 17. 3. 2026.
- ↑ "(PDF) Baton Dezitijatski, dezitijatska politija i vizija ustanka". ResearchGate. Pristupljeno 17. 3. 2026.
- ↑ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 21. 12. 2015.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 21. 12. 2015.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 21. 12. 2015.
