Dobrinje (Visoko)
Dobrinje | |
|---|---|
Naseljeno mjesto | |
  Dobrinje | |
 Interaktivna karta Dobrinje | |
| Koordinate: 44°03′00″N 18°07′11″E / 44.0501°N 18.1196°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Zeničko-dobojski |
| Grad | Visoko |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 407 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 32 |
Dobrinje je naseljeno mjesto i mjesna zajednica na području Grada Visoko. U historijskom smislu, naselje je značajno po tragovima kasnobronzanodobnog naseljavanja i po srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima, zbog čega pripada širem kulturnohistorijskom prostoru visočkog kraja.[1][2][3]
Historija
[uredi | uredi izvor]Prahistorija
[uredi | uredi izvor]Dobrinje je poznato kao arheološko nalazište iz prahistorije. U radu objavljenom u izdanju ANUBiH-a navedeno je da se lokalitet Dobrinje nalazi na ulazu u Visočku kotlinu iz pravca sjeverozapada, na lijevoj strani rijeke Bosne. Na tom lokalitetu pronađena je kasnobronzanodobna zoomorfna plastika, što potvrđuje da je prostor Dobrinja bio naseljen i uključen u kulturne tokove srednje Bosne još u kasnom bronzanom dobu.[2]
Srednji vijek
[uredi | uredi izvor]Područje Dobrinja pripada zoni gusto raspoređenih srednjovjekovnih lokaliteta visočkog kraja. Na službenoj stranici Grada Visoko navodi se da se među nekropolama sa stećcima na području grada nalazi i Dobrinje.[3] Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine evidentirala je i peticiju za „srednjovjekovne nadgrobne spomenike u naseljenom mjestu Dobrinje, Visoko“, što potvrđuje institucionalno prepoznavanje lokaliteta kao dijela srednjovjekovne baštine.[4] U Dobrinju nalazi se i neistražena tvrđava.
U okviru projekta evidentiranja stećaka, Zavičajni muzej Visoko 2016. godine obišao je lokalitet Dobrinjac / Haješevac u naselju Dobrinje, čime je dodatno potvrđeno postojanje i terenska obrada srednjovjekovne nekropole na ovom prostoru.[5] U novijem radu nastalom na Univerzitetu u Sarajevu za nekropolu Dobrinjac, Dobrinje, Visoko navodi se pet stećaka, uz objavljene koordinate lokaliteta.[6]
Osmanski i noviji period
[uredi | uredi izvor]Dobrinje je nastavilo postojati kao ruralno naselje u sklopu šire visočke okoline i u osmanskom i kasnijim razdobljima. U savremenom upravnom ustroju ono je mjesna zajednica Grada Visoko.[1]
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]| Sastav stanovništva – naselje Dobrinje | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[7] | 1991.[8] | 1981.[9] | 1971.[10] | ||||
| Osoba | 407 (100,0%) | 546 (100,0%) | 562 (100,0%) | 410 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | 326 (80,10%) | 157 (28,75%)1 | 137 (24,38%)1 | 99 (24,15%)1 | |||
| Hrvati | 32 (7,862%) | 166 (30,40%) | 198 (35,23%) | 126 (30,73%) | |||
| Muslimani | 23 (5,651%) | – | – | – | |||
| Nepoznato | 11 (2,703%) | – | – | – | |||
| Nisu se izjasnili | 5 (1,229%) | – | – | – | |||
| Srbi | 4 (0,983%) | 161 (29,49%) | 151 (26,87%) | 175 (42,68%) | |||
| Bosanci | 4 (0,983%) | – | – | – | |||
| Ostali | 2 (0,491%) | 25 (4,579%) | – | – | |||
| Jugoslaveni | – | 37 (6,777%) | 75 (13,35%) | 6 (1,463%) | |||
| Crnogorci | – | – | 1 (0,178%) | 3 (0,732%) | |||
| Slovenci | – | – | – | 1 (0,244%) | |||
Reference
[uredi | uredi izvor]- 1 2 "Mjesne zajednice". Grad Visoko. Pristupljeno 17. 3. 2026.
- 1 2 Gavranović, Mario. "Kasnobrončana zoomorfna plastika iz Dobrinja kod Visokog". Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 17. 3. 2026.
- 1 2 "Historijski osvrt". Grad Visoko. Pristupljeno 17. 3. 2026.
- ↑ "Peticije" (PDF). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 17. 3. 2026.
- ↑ "Projekat evidentiranja stećaka na području općine Visoko". Zavičajni muzej Visoko. Pristupljeno 17. 3. 2026.
- ↑ "Dženeta Lepić, magistarski rad (prikaz u rezultatima pretrage)" (PDF). Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu. Pristupljeno 17. 3. 2026.
- ↑ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 19. 12. 2015.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 12. 2015.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 12. 2015.