Međunarodni praznik rada

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Međunarodni praznik rada
1.Mai 2013 (8697603319).jpg
Beč, Austrija, 2013
Vrsta Međunarodni praznik
Značenje Dan opšte solidarnosti radništva
Dan radnika i radnica
Dan borbe za radna prava
Datum 1. maj
Proslave ovisno od države; parade, protesti ili roštiljanje
Povezan sa Međunarodni dan žena

Međunarodni praznik rada ili Prvi maj jest praznik kojim pripadnici i simpatizeri radničkog pokreta iskazuju općtu solidarnost radništva i obilježavaju sjećanje na dostignuća radničkog pokreta, odnosno žrtve koje su pripadnici radničkog pokreta podnijeli kako bi se izborili za veća radna prava.[1]

Prvi maj je proglašen međunarodnim praznikom rada sa namjerom obilježavanja sjećanja na demonstracije radničkog pokreta 1886. godine, održane u Chicagu. Dan rada je jedan od najrasprostranjenijih praznika na planeti.[2]

Historija[uredi | uredi izvor]

Crveni karanfil, simbol radničkog bunta

Kao sjećanje na velike radničke demonstracije koje su se održale u Čikagu, maja 1886. godine, 1. maj je izabran kao datum kada se širom svijeta obilježava Međunarodni praznik rada.

Zamah prve industrijske revolucije i industrijalizacije u 19. vijeku obilježio je nemilosrdno iskorištavanje radnika i radnica od strane vlasnika i poslodavaca. Male dnevnice, dnevni rad od 12 do čak 18 sati, iskorištavanje dječije radne snage i život na ivici egzistencije rezultirali su nizom štrajkova u kojima su se zahtijevali dostojniji uslovi rada i života. Najveći zamah radnički pokreti su doživjeli u zemlji koja je imala najbrže rastuću industriju – SAD.[3][4]

Vrhunac se dogodio u Čikagu, maja 1886. godine, kada je na ulice izašla masa od oko 40.000 pripadnika radničkog pokreta ističući zahtjeve simbolizovane u tri osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Vlast je na demonstrante poslala jake policijske snage te je izbio žestoki sukob pri čemu je šest radnika ubijeno, a njih pedesetak ranjeno. Mnogo je demonstranata uhvaćeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.[5]

1. maj 2013. u Hanoveru, Njemačka

Tri godine kasnije, 1889. na prvom kongresu Druge internacionale odlučeno je da će se svakog 1. maja održavati demonstracije dok god radnici i radnice ne izbore pravo na dostojan život i rad. Već od sljedeće godine taj dan se slavi kao međunarodni dan opće solidarnosti radništva.

Trebalo je proći nekoliko decenija dok su se radnici i radnice, prvenstveno u zapadnim demokratskim zemljama, djelovanjem sve jačih sindikata uspjeli izboriti za nešto veća prava sporazumijevajući se sa poslodavcima uz posredovanje države, tako da su se vremenom smirile socijalne tenzije.[6]

Nakon boljševičke revolucije, Prvi maj je postao državni praznik u SSSR-u, a potom i u drugim nastalim jednopartijskim državama, kojima je političko-programski uzor bio SSSR, te je u njima dan vremenom izgubio svoje izvorno značenje i svoju izvornu svrhu. U jednopartijskim režimima i nerazvijenim državama radnički pokret je bio zaštićen samo deklarativno, a u stvarnosti je bio dirigovan i kontrolisan za boljitak birokratske elite.

Demonstracije anarhosindikalista 2010. godine u Madridu, Španija

Zbog kasnijih povezivanja sa jednopartijskim sistemom i boljševičkim komunizmom, Sjedinjene Američke Države pomjerile su proslavu 1. maja na septembar.

Nakon pada bloka jednopartijskih režima Prvi maj dobija novu afirmaciju kao dan borbe za radna i ljudska prava razvojem sindikalizma i nastankom nove ljevice, koja je demokratska, te se protivi autoritarnosti.

Međunarodni praznik rada obilježava se velikim marševima, akcijama i demonstracijama, koje organizuju različiti pripadnici i simpatizeri radničkog, sindikalnog i širokog antikapitalističkog pokreta. Antikapitalizam kao široka politička filozofija okuplja različite političke struje kao što su socijaldemokratija, demokratski socijalizam, marksizam različitih struja i anarhizam različitih struja.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Rothman, Lily (1 May 2017). "The Bloody Story of How May Day Became a Holiday for Workers". Time. Time Magazine. Retrieved 2 May 2017.
  2. ^ Grant, Jordan. "May Day: America's traditional, radical, complicated holiday". The National Museum of American History. Retrieved 2 May 2017.
  3. ^ Haymarket and May Day, Encyclopedia of Chicargo
  4. ^ "Act II: Let Your Tragedy Be Enacted Here". The Dramas of Haymarket. Chicago Historical Society. 2000. Retrieved 30 December 2017.
  5. ^ Ward, William (24 May 1886). "Letter from Captain William Ward to Inspector John Bonfield". Haymarket Affair Digital Collection. Chicago Historical Society. Retrieved 30 December 2017.
  6. ^ Knights of Labor. Progressive Historians (3 September 2007).

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]