Herceg Novi

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Za druga značenja, pogledajte Novi (čvor).
Pogled na grad iz luke.

Herceg Novi je grad u Crnoj Gori na obali Jadranskog mora. Herceg Novi se smjestio na izuzetno značajnom i atraktivnom prostoru koji se nalazi između najviše planinske dinarske mase planine Orjen (1.895 m.) i ulaza u zaljev Boku Kotorsku.

Historija[uredi | uredi izvor]

Historija Novog (Herceg Novi) počinje u srednjem vijeku. Tvrđavu je osnovao bosanski kralj Tvrtko I. Kotromanić. Njegovo današnje ime Herceg Novi potiče od titule hercega Stjepana Vukčića Kosače. Grad Novi (nazivan: Sveti Stefan, Novi, Castrum de Sottorina, Castrum Novum, Novi Grad, Herceg Novi) stvoren je planski od strane kralja Tvrtka I. Bosanski kralj Tvrtko I. je nastojao da se oslobodi ekonomske ovisnosti u primorju pa je naredio osnivanje novog grada u Dračevici (Novi) i u Slanskom primorju (Brštanik). U njima je planirao otvoriti slanice i trgove za prodaju soli. Izgradnja Novog završena je 1382., ali prvobitna namjera nije ispunjena. Tvrtko je odustao od slanica i prodaje soli, a zauzvrat je dobio trg Drijeva. Grad Novi je dobio drugu funkciju.

Novi je smješten u sredini župe Dračevice u Topaljskom zalivu, nedaleko od ulaza u Bokokotorski zaliv. Prvi njegov naziv je Sveti Stefan. Novi je bio rezidencija vojvode Sandalja Hranića Kosače, Stjepana Vukčića i njegovih nasljednika. Tvrtkovu ekonomsku politiku primjenjivao je Stjepan Vukčić koji je u Novom otvorio tkaonicu. Osmanlije su zauzele Novi 1482., kao zadnje uporište ranijeg posjeda roda Kosače.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2003. godine, općina Herceg Novi imala je 33.034 stanovnika, raspoređenih u 27 naseljenih mjesta.

Nacionalni sastav:

  • Srbi - 17.470 (52,88)
  • Crnogorci - 9.447 (28,59)
  • Hrvati - 798 (2,41)
  • nacionalno neopredijeljeni - 2.746 (8,31)
  • ostali - 2.573 (7,81)

Vjerski sastav:

  • pravoslavci - 27.785 (84,11)
  • katolici - 1.440 (4,35)
  • ostali - 851 (2,57)
  • neopredijeljeni - 1.557 (4,71)
  • ne vjeruju - 770 (2,33)
  • nepoznato - 631 (1,93)

Naseljena mjesta[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva preuređivanje.

Baošići, Bijela, Bijelske Kruševice, Đenovići, Đurići, Žlijebi, Zelenika, Igalo, Jošice, Kameno, Kruševice, Kumbor, Kuti, Luštica, Meljine, Mojdež, Mokrine, Podi, Prijevor, Provodina, Ratiševina, Sasovići, Sutorina, Sušćepan, Trebesinj, Ubli i Herceg Novi.

Nacionalni sastav po naseljenim mjestima[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva preuređivanje.
  • Baošići - uk.1.473, Srbi - 843, Crnogorci - 391, neopredijeljeni - 124, Hrvati - 15, ostali - 100
  • Bijela - uk.3.748, Srbi - 1.774, Crnogorci - 1.332, neopredijeljeni - 382, Hrvati - 60, ostali - 200
  • Bijelske Kruševice - uk.25, Srbi - 18, Crnogorci - 7
  • Đenovići - uk.1.272, Srbi - 573, Crnogorci - 437, neopredijeljeni - 152, Hrvati - 17, ostali - 93
  • Đurići - uk.326, Srbi - 119, neopredijeljeni - 47, Crnogorci - 46, Hrvati - 46, ostali - 68
  • Žlijebi - uk.11, Srbi - 8, Crnogorci - 2, Hrvati - 1
  • Zelenika - uk.1.444, Srbi - 765, Crnogorci - 410, neopredijeljeni - 145, Hrvati - 27, ostali - 97
  • Igalo - uk.3.754, Srbi - 2.270, Crnogorci - 1.011, neopredijeljeni - 166, Hrvati - 94, ostali - 213
  • Jošice - uk.439, Srbi - 195, neopredijeljeni - 97, Crnogorci - 89, Hrvati - 15, ostali - 43
  • Kameno - uk.146, Srbi - 75, neopredijeljeni - 32, Crnogorci - 31, ostali - 8
  • Kruševice - uk.178, Srbi - 129, Crnogorci - 39, neopredijeljeni - 9, ostali - 1
  • Kumbor - uk.1.067, Srbi - 511, Crnogorci - 334, neopredijeljeni - 130, Hrvati - 38, ostali - 54
  • Kuti - uk.607, Srbi - 418, Crnogorci - 132, neopredijeljeni - 19, Hrvati - 3, ostali - 35
  • Luštica - uk.338, Srbi - 177, Crnogorci - 108, neopredijeljeni - 31, Hrvati - 2, ostali - 20
  • Meljine - uk.1.120, Srbi - 613, Crnogorci - 299, neopredijeljeni - 40, Hrvati - 10, ostali - 158
  • Mojdež - uk.280, Srbi - 177, neopredijeljeni - 60, Crnogorci - 36, Hrvati - 2, ostali - 5
  • Mokrine - uk.131, Srbi - 93, Crnogorci - 18, neopredijeljeni - 4, ostali - 16
  • Podi - uk.1.199, Srbi - 688, Crnogorci - 253, neopredijeljeni - 117, Hrvati - 8, ostali - 133
  • Prijevor - uk.121, Srbi - 87, Crnogorci - 24, Hrvati - 1, ostali - 9
  • Provodina - uk.664, Srbi - 390, Crnogorci - 123, neopredijeljeni - 91, Hrvati - 11, ostali - 49
  • Ratiševina - uk.138, Srbi - 77, Crnogorci - 43, neopredijeljeni - 2, Hrvati - 1, ostali - 15
  • Sasovići - uk.458, Srbi - 279, Crnogorci - 114, neopredijeljeni - 24, Hrvati - 13, ostali - 28
  • Sutorina - uk.607, Srbi - 402, Crnogorci - 132, neopredijeljeni - 55, Hrvati - 5, ostali - 13
  • Sušćepan - uk.492, Srbi - 253, Crnogorci - 93, neopredijeljeni - 48, Hrvati - 8, ostali - 90
  • Trebesinj - uk.224, Srbi - 133, Crnogorci - 67, Hrvati - 4, neopredijeljeni - 3, ostali - 17
  • Ubli - uk.33, Srbi - 27, Crnogorci - 6
  • Herceg Novi - uk.12.739, Srbi - 6.376, Crnogorci - 3.873, neopredijeljeni - 968, Hrvati - 417, ostali - 1.105

Jezici[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Bogumil Hrabak, Herceg-Novi u doba bosanskohercegovačke vlasti (1382-1482), Boka 10, Herceg-Novi 1978, 7-31.
  • Bogumil Hrabak, Venecija i Sandalj Hranić u njegovom širenju po Primorju počev od Herceg-Novog, Boka 11, Herceg-Novi 1979, 199-225.
  • Ilija Pušić, Hercegnovska luka i pristanište u srednjem vijeku, Godišnjak Pomorskog muzeja 27-28, Kotor 1979-1980, 25-36.


Coat of arms of Sarajevo.svg Nedovršeni članak Herceg Novi koji govori o gradovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.