Kosače

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Plemićki grb Kosača

Kosače su bosanski srednjovjekovni plemićki i vlastelinski rod koji je imao značajnu ulogu u historiji srednjovjekovne Bosne 14. i 15. vijeka.

U izvorima Kosače se mogu pratiti do 17. vijeka. U početku to je ime za pleme u koje su ulazile velmože, velike vojvode, vojvode, knezovi te četiri kuće pripadnika sitnog plemstva. Uslovno bi se trebali podijeliti na Kosače i Hercegoviće, jer se nasljednici poslije hercega Stjepana Vukčića tako nazivaju. [1]

Posjed Kosača se teritorijalno razvijao iz središta na području gornjeg Podrinja. Tu, u blizini Goražda i Foče je savremeno naselje Kosače koje upućuje na njihovu postojbinu. Odatle se posjed Kosača širio u skladu sa teritorijalnim širenjem Bosne iz vremena Tvrtka I Kotromanića. Kosače su stekle Polimlje, Dračevicu i dijelove stare Travunije (oko Trebinja), dio Konavala, istočni Hum do rijeke Neretve, a kasnije i zapadni Hum. [2]


Početkom maja 1379. prvi je spomen Kosača u pisanoj arhivskoj građi Dubrovačkog arhiva. Šestorica Vlaha označenih da su iz katuna Kresojevići dobili su 100 salmi soli koje su trebali da prevezu do Zorana Milgostića i Miladina Hranislavića u Praču ili u Goražde do trga Vlahâ Kosača ("in Gorasdi ad forum Vlachi de Cosaça)". [3]


Zajedno sa Hrvatinićima, Pavlovićima, Radivojevićima i Zlatonosovićima Kosače su bile najvažniji velikaški rod u srednjovjekovnoj Bosni. Najpoznatiji članovi roda Kosače bili su Vlatko Vuković (-1393) [4], Sandalj Hranić (1393-1435) [5] i Stjepan Vukčić Kosača (1435-1466) [6]. Rodonačelnik vladajuće porodice među Kosačama je izvjesni Vuk, koji je imao sinove Hranu i Vlatka Vukovića. Vlatko Vuković nije imao nasljednika dok je Hrana Vuković imao trojicu sinova: Sandalja, Vukca i Vuka Hranića. Vukac Hranić je imao sina Stjepana Vukčića, kasnijeg hercega, i kćerku Teodoru, udatu za Radoslava Pavlovića. Vojvoda Stjepan Vukčić imao je sa suprugom Jelenom sinove Vladislava, Vlatka i kćerku Katarinu (kasniju bosansku kraljicu). Sa suprugom Barbarom imao je sina Stjepana (kasnije Ahmed paša Hercegović) i kćer Maru. Vojvoda Stjepan Vukčić se proglasio hercegom a prema njegovoj tituli Osmanlije su njegov posjed nazvali Hercegovom zemljom i otuda naziv Hercegovina. [7] Tadašnja hercegova zemlja je drugačijeg prostora od kasnije historijske i današnje Hercegovine.


Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Sima Ćirković: Косаче у историографији, u: Косаче - оснивачи Херцеговине, Bileća-Gacko-Београд 2002, 209-210.
  2. ^ Михаило Динић, Земље херцега Светога Саве, у: „М. Динић, Српске земље у средњем веку”, Београд 1978, 178-269.
  3. ^ „Boguth Chersoeuich, Calomrch Mirçetich, Vlatchus Bogutcouich, Stiepan Mirçetich, Dabisius Boban, Goychus Chersoeuich} moroblachi de catune Chersoeuich faciunt manifestum quod ipsi confitentur habuisse et recepisse a ser Stephano de Luccari salmos centum salis qualibet trium modiorum quas promictitunt et obligant se infra duos menses proxime futuros debere portare et assignare Zorano Milgostich et Miladino Chranislauich in Praça vel in Gorasdi ad forum Vlachi de Cosaça sub pena soluendi dicto ser Stephano yperperos decem pro qualibet salma quia non assignabunt ut prefertur ad melius se tenentem per apthay renuntiando” (1. maj 1379. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Debita Notariae, Svezak: VIII, Folija: 169 verso.
  4. ^ Vladimir Ćorović, Влатко Вуковић војвода босански, Просвета, Београд 1925, 83-86; Ђуро Тошић, Родоначелник племена Косача – војвода Влатко Вуковић, у: Косаче-оснивачи Херцеговине, Билећа-Гацко-Београд 2002, 243-260.
  5. ^ Esad Kurtović, Veliki voјvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača, Sarajevo 2009.
  6. ^ Сима Ћирковић, Херцег Стефан Вукчић-Косача и његово доба, Београд 1964.
  7. ^ Вељан Атанасовски, Пад Херцеговине, Београд 1979.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Veljan Atanasovski, Пад Херцеговине, Београд 1979.
  • Sima Ćirković, Херцег Стефан Вукчић-Косача и његово доба, Београд 1964.
  • Sima Ćirković, Косаче у историографији, u: Косаче - оснивачи Херцеговине, Bileća-Gacko-Београд 2002, 209-220.
  • Vladimir Ćorović, Влатко Вуковић војвода босански, Просвета, Београд 1925, 83-86.
  • Mihailo Dinić, Земље херцега Светога Саве, у: „М. Динић, Српске земље у средњем веку”, Београд 1978, 178-269.
  • Esad Kurtović, Veliki voјvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača, Sarajevo 2009
  • Đuro Tošić, Родоначелник племена Косача – војвода Влатко Вуковић, u: Косаче - оснивачи Херцеговине, Билећа-Гацко-Београд 2002, 243-260.