Budva

Budva

Будва
Budva Будва
grad
	Општина Будва
	pogled na Budvu
	Zastava Grb
	BudvaLokacija u Crnoj Gori
	Koordinate: 42°17′19″N 18°50′32″E / 42.28861°N 18.84222°E
Država	Crna Gora
Vlada
• Gradonačelnik	Marko Carević (DF)
Površina
• Općina	122 km2
Najveća nadmorska visina	0 m
Stanovništvo (2011)
• Općina	19.218
• Općina (gustoća)	157,52 /km2
• Naselje	13.338
Vremenska zona	CET (UTC+1)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+2)
Poštanski broj	85310
Pozivni broj	+ 382 (033)
Registracija vozila	BD
Veb-sajt	Općina Budva

Budva (ćir. Будва) je grad i naseljeno mjesto, te sjedište općine u Crnoj Gori.

Geografija

Budva je dio Boke. Današnji prostor općine čine geografsko-historijska područja (stare bokeljske općine): Budva (Donji Grbalj), Brajići, Maine, Pobori i Paštrovići. Područje oko grada, duž obale, poznato je i kao Budvanska rivijera. Značajni turistički objekti se nalaze unutar mletačkih zidina iz 15. vijeka, koje okružuje budvanski Stari grad. Stari grad je bio teško oštećen u razornom zemljotresu 1979. godine, ali je potpuno obnovljen. U blizini Budve nalazi se turistički centar Bečići.

Historija

Budva je promijenila mnoge osvajače, a najduže su se na području grada zadržali Mleci i Austrijanci, koji su napustili grad 1918. godine.

Budva je stara oko 2.500 godina i jedan je od najstarijih gradova na Jadranskom moru. Središte je crnogorskog turizma i poznata je po pješčanim plažama i arhitekturi.

Stanovništvo

Na popisu stanovništva 2011. godine općina Budva imala je 19.218 stanovnika, od čega u samoj Budvi 13.338.

Općina Budva

Broj stanovnika po popisima^[1]
1948	1953	1961	1971	1981	1991	2003	2011
3.825	4.364	4.834	6.106	8.632	11.717	15.909	19.218

Napomena: Nastala iz stare općine Budva koja nije mijenjala granice.

Budva (naseljeno mjesto)

Broj stanovnika po popisima^[1]
1948	1953	1961	1971	1981	1991	2003	2011
687	812	1.349	2.550	4.684	7.178	10.918	13.338

Popis 2011.

Narodnost	2011^[2]
Crnogorci	6.847 (51,33%)
Srbi	4.779 (35,82%)
Rusi	132 (0,98%)
Hrvati	130 (0,97%)
Muslimani	72 (0,53%)
Srbi–Crnogorci	69 (0,51%)
Albanci	65 (0,48%)
Bošnjaci	61 (0,45%)
Makedonci	54 (0,40%)
Jugoslaveni	50 (0,37%)
Bosanci	34 (0,25%)
Crnogorci–Srbi	34 (0,25%)
Mađari	20 (0,14%)
Slovenci	10 (0,07%)
Goranci	9 (0,06%)
Nijemci	9 (0,06%)
Italijani	8 (0,05%)
Egipćani	7 (0,05%)
Romi	7 (0,05%)
Turci	6 (0,04%)
Muslimani–Bošnjaci	Z
Ostalo	126 (0,94%)
Regionalna pripadnost	43 (0,32%)
Ne želi da se izjasni	765 (5,73%)
ukupno	13.338

Jezik	2011^[2]
Srpski	6.791 (50,91%)
Crnogorski	4.879 (36,57%)
Srpskohrvatski	376 (2,81%)
Ruski	157 (1,17%)
Maternji	139 (1,04%)
Hrvatski	68 (0,50%)
Albanski	62 (0,46%)
Bosanski	42 (0,31%)
Makedonski	40 (0,29%)
Mađarski	17 (0,12%)
Srpsko–Crnogorski	15 (0,11%)
Crnogorsko–Srpski	12 (0,08%)
Njemački	11 (0,08%)
Engleski	10 (0,07%)
Bošnjački	6 (0,04%)
Slovenski	6 (0,04%)
Hrvatsko–Srpski	Z
Romski	Z
Rumunski	Z
Ostali	107 (0,80%)
Regionalni jezici	Z
Ne želi da se izjasni	589 (4,41%)
ukupno	13.338

Vjera	2011^[2]
Pravoslavna	11.865 (88,95%)
Islamska	340 (2,54%)
Katolička	304 (2,27%)
Kršćani	54 (0,40%)
Adventist	26 (0,19%)
Agnostik	15 (0,11%)
Protestant	7 (0,05%)
Budisti	6 (0,04%)
Ostale vjeroispovijesti	82 (0,61%)
Ateista	236 (1,76%)
Ne želi da se izjasni	403 (3,02%)
ukupno	13.338

Napomena: Oznaka Z predstavlja zaštićen podatak.

Raniji popisi

Budva
1991^[3]	2003^[4]
ukupno: 7,178 Crnogorci 4,735 (65,96%) Srbi 1,409 (19,62%) Jugoslaveni 644 (8,97%) Hrvati 103 (1,43%) Muslimani 85 (1,18%) Albanci 50 (0,69%) Makedonci 9 (0,12%) Mađari 7 (0,09%) Romi 5 (0,06%) Bugari 4 (0,05%) Česi 4 (0,05%) Nijemci 4 (0,05%) Slovenci 4 (0,05%) Rusi 3 (0,04%) Slovaci 3 (0,04%) Poljaci 2 (0,02%) Rumuni 1 (0,01%) ostali 18 (0,25%) neopredijeljeni 5 (0,06%) region. opr. 13 (0,18%) nepoznato 70 (0,97%)	<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0; ukupno: 10,918 Crnogorci 5,260 (48,17%) Srbi 4,177 (38,25%) Muslimani 167 (1,52%) Hrvati 134 (1,22%) Jugoslaveni 69 (0,63%) Albanci 43 (0,39%) Romi 27 (0,24%) Bošnjaci 24 (0,21%) Mađari 19 (0,17%) Makedonci 18 (0,16%) Rusi 13 (0,11%) Slovenci 8 (0,07%) Nijemci 7 (0,06%) Italijani 4 (0,03%) ostali 68 (0,62%) neopredijeljeni 784 (7,18%) region. opr. 19 (0,17%) nepoznato 77 (0,70%) - (-%) - (-%) - (-%)

Vjera	1991^[5]
Pravoslavna	6.216 (86,59%)
Katolička	249 (3,46%)
Islamska	111 (1,54%)
Protestantska	15 (0,20%)
Proorijentalni kultovi	2 (0,02%)
Ostale vjeroispovijesti	22 (0,30%)
Vjernik je ali ne pripada nijednoj vjeroispovijesti	12 (0,16%)
Nije vjernik	165 (2,29%)
Nepoznato	386 (5,37%)
ukupno	7.178

Galerija

jedna do druge srpska pravoslavna crkva "Sv. Sava osvećeni" (lijevo) i rimokatolička crkva "Sv. Marija in punta" (desno)
srpska pravoslavna crkva "Sv. Trojica"
unutrašnjost pravoslavne crkve
rimokatolička crkva "Sv. Ivan krstitelj"
unutrašnjost katoličke crkve
stari grad
gradske zidine
stari grad, detalj
ulica u starom gradu
arheološki muzej
hotel "Avala"
hotel "Mogren"
hotel "Royal gardens"
turistički kompleks "Slovenska plaža"
Slovenska plaža
plaža Mogren
tvrđava Mogren
tvrđava Kosmač
krajolik
marina
noć u Budvi
ostrvo Sv. Nikola ("Havaji")
sportsko-rekreativni centar
stadion FK "Mogren"

Budva, panorama

Također pogledajte

Spisak općina u Crnoj Gori

Reference

1 2 Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8.764.176
1 2 3 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore
↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 5. 5. 2020.
↑ Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9
↑ "Vjerski sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 6. 5. 2020.

Vanjski linkovi

Portal Crna Gora

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Budva

Wikivoyage logo

Wikivoyage ima vodič za putovanje za: Budva

Nedovršeni članak Budva koji govori o gradu u Crnoj Gori treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[Knjiga_9_1948-1] 1 2 Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8.764.176

[Popis_2011-2] 1 2 3 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore

[3] "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 5. 5. 2020.

[4] Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9

[5] "Vjerski sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 6. 5. 2020.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

p r u Općina Budva
Naselja	Bečići Blizikuće Boreti Brajići I Brajići II Brajići III Brajići IV Brda Budva Buljarica I Buljarica II Čami Do Čelobrdo Čučuke Drobnići Đenaši Ilino Brdo Kaluderac I Kaluderac II Katun Reževići Krstac Kuljače Kuljače Dapkovići Lapčići Markovići Markovići Duletići Novoselje I Novoselje II Petrovac na Moru Pobori Pobori Gornji Podbabac Podostrog I Podostrog II Prijevor I Prijevor II Pržno I Pržno II Rađenovići Rijeka Reževići Stanišići Sveti Stefan Tudorovići Viti Do Zukovica
Bivša naselja	Ivanovići Košljun Lazi Manastir Miločer Podličak Podostrog Prijevor Pržno Seoca

p r u Gradovi u Crnoj Gori
Glavni grad	Podgorica
Prijestonica	Cetinje
Gradovi	Andrijevica Bar Bečići Berane Bijela Bijelo Polje Budva Danilovgrad Dobrota Donja Lastva Džafića Brdo Gradac Gusinje Herceg Novi Igalo Kolašin Kotor Loznica Lješnica Mojkovac Nedakusi Nikšić Obrov Perast Petrovac na Moru Plav Plužine Pljevlja Potkrajci Prčanj Pripčići Rakonje Rasovo Rijeka Crnojevića Risan Rožaje Spuž Stari Bar Sutomore Sveti Stefan Šavnik Tivat Tuzi Ulcinj Virpazar Zelenika Žabljak

p r u Administrativna podjela Crne Gore
Glavni grad	Podgorica Golubovci
Prijestonica	Cetinje
Općine	Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Danilovgrad Gusinje Herceg Novi Kolašin Kotor Mojkovac Nikšić Petnjica Plav Plužine Pljevlja Rožaje Šavnik Tivat Tuzi Ulcinj Žabljak