Sejmenska džamija (Zenica)

Koordinate: 44°11′46″N 17°55′01″E / 44.196132°N 17.916978°E / 44.196132; 17.916978
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Sejmenska džamija
Sejmenska džamija (Zenica) nalazi se u Bosna i Hercegovina
Sejmenska džamija (Zenica)
Položaj Sejmenske džamije u Bosni i Hercegovini
Osnovne informacije
LokacijaZenica
Geografske koordinate44°11′46″N 17°55′01″E / 44.196132°N 17.916978°E / 44.196132; 17.916978
Država Bosna i Hercegovina
Oznaka baštineNacionalni spomenik Bosne i Hercegovine
Specifikacije
Munare1

Sejmenska džamija nalazi se u Zenici, Bosna i Hercegovina. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1][2]

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Sejmenska džamija sa haremom nalazi se u centru Zenice, u ulici Londža, u dijelu grada poznatom kao Sejmen, a koji se nalazi između naselja Jalija i Londža.

Historija[uredi | uredi izvor]

Nije poznato vrijeme gradnje džamije, ali se pretpostavlja, na osnovu nekih nepouzdanih detalja, da je sagrađena početkom 16. vijeka. Postoji narodna predaja koja kazuje da je ovu džamiju sagradio oficir janjičarske vojske koja se sastojala od pješadije – sejmeni. Riječ sejmen je nastala od perzijske riječi segban, a označava pripadnika turske janjičarske pješadije.

Tokom sedamdesetih godina 20. vijeka promijenjen je unutrašnji raspored (uklonjen trostrani mahfil i sl.). Između 1972. i 1976. godine trijem džamije je zatvoren staklom i drvetom te natkriven jedinstvenim džamijskim krovom. Između 1996. i 2002. godine izgrađene su muška i ženska abdesthana i pomoćni objekti. U prostoru ispred novoga objekta podignut je novi, betonski šadrvan.

Opis[uredi | uredi izvor]

Zgrada džamije je građena od kamena debljine oko 90 cm. Od tesanog kamena sagrađena je i njena munara visine oko 25 metara. Munara je završena konusnim šiljatim krovom iznad koga se nalazi alem sa tri jabuke. U haremu oko džamije, nalazilo se tridesetak nišana sa turbanima i bogatom ornamentikom, klesanih od domaćeg kamena iz Mošćanice. Danas se nalazi 13 nišana.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • I. Babić, Zaboravljeni zenički Al-Azhar, Zenica 2004., 1987.
  • A. Ahmić, Zeničke džamije, Preporod br. 18, Sarajevo 1980.
  • Mehmed Mujezinović, "Kulturno naslijeđe", Sarajevo –Publishing, 3. izdanje, str. 61 – 65, 1998. -Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 3
  • S. Jalimam, Prošlost Zenice do 1941., Zenica 1996.
  • M. Sarić, Zenička čaršija i mahale, Zenica 2006.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sjemenska džamija". kons.gov.ba. Pristupljeno 7. 5. 2017.
  2. ^ "Sultan Ahmedova i Sejmenska, najstarije zeničke džamije". radiosarajevo.ba. Pristupljeno 7. 5. 2017.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]