Careva džamija (Foča)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Careva džamija
Careva džamija (Foča) nalazi se u Bosna i Hercegovina
Careva džamija (Foča)
Položaj Careve džamije u Bosni i Hercegovini
Osnovne informacije
Lokacija Foča
Geografske koordinate 43°30′17″N 18°46′35″E / 43.504674°N 18.776397°E / 43.504674; 18.776397Koordinate: 43°30′17″N 18°46′35″E / 43.504674°N 18.776397°E / 43.504674; 18.776397
Država Bosna i Hercegovina
Oznaka baštine Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine
Specifikacije
Dužina 10,65 m
Širina 19,00 m
Munare 1
Visina munare 32 m

Careva džamija, odnosno Sultan Bajezida Valije II. džamija, nalazi se u samom centru Foče, Bosna i Hercegovina. Pripada među tridesetak carskih džamija u Bosni i Hercegovini. Sultan Bajazid II je jedini sultan, po kojem su nazvane dvije džamije u Bosni i Hercegovini. Pored ove džamije druga je u Nevesinju. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1][2]

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Careva džamija nalazi se u Carevoj mahali, na jednom istaknutom brežuljku zvanom Kavala, na prostoru između rijeka Drine i Ćehotine, a iznad nekadašnjeg srednjovjekovnog otvorenog trga zvanog Pazarište.[1]

Historija[uredi | uredi izvor]

Evlija Čelebija bio je u Foči 1664. godine i ostavio je vrijedne podatke o tom mjestu u svom putopisu.

Šeher Foču je osvojio Ebul-Feth sultan Mehmed han godine 1465. (hidžr. 869). Foča se prostire duž obale velike rijeke Drine od istoka prema zapadu. Veliki šeher nalazi se u kotlini na ravnom i prostranom mjestu. Ima 18 mahala i 2166 na sprat tvrdo zidanih kuća. Deset ih je muslimanskih, a osam bugarskih, srpskih i latinskih. Ima sedamnaest islamskih bogomolja. Između svih ističe se džamija sultana Bajezida Velije u staroj čaršiji. To je starinska bogomolja, građena od tvrdog materijala u klasičnom stilu. Ima drveno kube, pokrivena je olovom i ima jednu munaru.

– Evlija Čelebija

Natpis u stihovima na arapskom jeziku isklesan je na kamenoj ploči, veličine 60x90 cm, uzidanoj nad ulazom u džamiju. Natpis je smješten u osam četvrtastih polja. Pismo: lijep dželi-nesh. Tekst natpisa djelomično vokaliziran. Podloga natpisa obojena plavom, a slova običnom crnom bojom. Godina gradnje je 1500/1501.[3] Posljednji put džamija je temeljito popravljana 1926. godine.

Careva džamija u Foči je zapaljena, a munara minirana u aprilu 1992. godine. Obnovljena je 2016. godine.[1]

Opis[uredi | uredi izvor]

Careva džamija prema prostorno-tlocrtnom rješenju pripada tipu jednoprostornih džamija sa četverostrešnim krovom i kamenom munarom visokom 32 metra. U Bosni i Hercegovini ovih džamija ima mnogo više nego potkupolnih. Vanjske dimenzija su 10,65 x 19,00 m. Džamija ima otvoreni prostor sofa i zatvoreni centralni molitveni prostor. Izvedena od pritesanog kamena debljine 110 cm sa relativno niskim krovom pokrivenim crijepom, nekada ćeramidom. Mahfil je drvene konstrukcije, mihrab i mimber su kameni, jednoličnog rješenja i bez naročite dekoracije. Portal je rađen u kamenu i dekoriran polihromno obrađenim ornamentima, a iznad vrata je ploča sa natpisom.[1]

Harem uz džamiju[uredi | uredi izvor]

Uz Carevu džamiju, sa dvije njene strane, nalazi se harem sa brojnim nišanima, ali su to najvećim dijelom spomenici iz novijeg doba, jednostavne obrade i veći dio njih su bez natpisa. Među nišanima sa natpisima je interesantan spomenik Fatime sultanije (princeze) sa natpisom o obnovi njenog nadgrobnog spomenika iz 1826. godine. Pretpostavlja se da je princeza Fatima kći sultana Bajezida II. Narodno predanje kaže da je Fatima sultanija bila udata za nekog Čengića u Foči. Ovaj spomenik 1950. godine stavljen je pod zaštitu države.[1][3]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Alija Bejtić, Povijest i umjetnost Foče na Drini (str. 23-75), Naše starine, Godišnjak Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1956.
  • Husref Redžić, Studije o islamskoj arhitektonskoj baštini, Biblioteka Kulturno naslijeđe, Sarajevo, 1983.
  • Husref Redžić, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Islamska umjetnost, Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd, 1984.
  • Hivzija Hasandedić, Muslimanska baština u istočnoj Hercegovini, El-Kalem, Sarajevo, 1990.
  • Evlija Čelebija, Putopis, Izdavačko preduzeće Sarajevo Publishing, Sarajevo, 1996.
  • Mehmed Mujezinović, Sarajevo publishing, Islamska epigrafika u BiH, knjiga II, 1998.
  • Madžida Bećirbegović, Džamije sa drvenom munarom u Bosni i Hercegovini, Sarajevo Publishing, 1999.
  • Ekrem Hakkı Ayverdi, Avrupa'da Osmanli Mimari Eserlera Yugoslavya II, 3. kitab, Istanbul, 2000.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d e "Careva džamija". KONS.gov.ba. Pristupljeno 26. 11. 2017. 
  2. ^ "Foča vraća svoju dušu: Careva džamija ove godine otvara vrata vjernicima". bosnapress.net. Pristupljeno 26. 11. 2017. 
  3. ^ a b Mehmed Mujezinović, Sarajevo publishing, 1998 -Islamska epigrafika u BiH, knjiga II

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]