Sultan-Sulejmanova džamija (Blagaj)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Sultan-Sulejmanova džamija (Careva džamija)
Sultan-Sulejmanova džamija (Blagaj) nalazi se u Bosna i Hercegovina
Sultan-Sulejmanova džamija (Blagaj)
Položaj Sultan-Sulejmanove džamije u Bosni i Hercegovini
Osnovne informacije
LokacijaBlagaj, Mostar
Geografske koordinate43°15′25″N 17°53′42″E / 43.257005°N 17.894865°E / 43.257005; 17.894865Koordinate: 43°15′25″N 17°53′42″E / 43.257005°N 17.894865°E / 43.257005; 17.894865
Država Bosna i Hercegovina
Oznaka baštineNacionalni spomenik Bosne i Hercegovine
Arhitektonski opis
Dovršeno1519/1520.
Specifikacije
Dužina16,9 m
Širina12,75 m
Munare1

Sultan-Sulejmanova ili Careva džamija smještena je u Blagaju kod Mostara.

Historija[uredi | uredi izvor]

Izgrađena je 1519/20. na ime sultana Sulejmana II Zakonodavca, što se vidi iz natpisa u stihovima uklesanog na kamenoj ploči iznad vrata. Džamija i njeni službenici izdržavali su se iz prihoda vakufa ove džamije, koje je dotirala država. Ubraja se u jednu od najstarijih potkupolnih džamija u Bosni i Hercegovini. Nekad je bila potkupolna, a u 19. stoljeću, kada se kupola srušila, izvršena je rekonstrukcija i napravljena je drvena kupola, koja leži na osmougaonom tamburu. Rekonstrukcija je izvedena 1892. prema projektnoj dokumentaciji koju je izradio austro-ugarski arhitekt Maximilian David. Iznad vrata je u pet redova na kamenoj ploči veličine 60 × 70 cm uklesan natpis u stihovima na turskom jeziku o popravci džamije pisan nesh pismom. Objekat je zadržao karakteristike jednoprostorne potkupolne džamije.

Opis[uredi | uredi izvor]

Vanjski gabariti džamije su 16,9 m × 12,75 m, zajedno sa sofama. Unutrašnji centralni prostor kvadratnog je oblika dimenzija 10,8 × 10,8 m. Zidovi su kameni, debljine 1 m, malterisani izvana i iznutra.

Mihrab je u jugoistočnom zidu, okrenut prema kibli; širok je 1 m, visok 2 m, a udubljen 50 cm. S tri strane uokviren je kamenim ramom, koji je slijeva i zdesna udaljen od mihraba 50 cm, a s gornje strane 1 m. Bojen je akrilnim bojama i rađen šablonskom ornamentikom. Iznad mihraba je izveden kaligrafski natpis (početak kuranskog ajeta) koji govori o Merjem.

Desno od mihraba je raskošno dekorirani kameni minber, dužine 3,95 m, širine 1 m, a visine 5,75 m. Mahfil je lijevo od ulaznih vrata. Konstrukcija mu je drvena i oslonjena je na dva masivna drvena stuba. Dug je 4,3 m, a širok 3 m.

Munara je izgrađena od klesanog kamena. Nije žbukana. U nju se ulazi sa sofe. Baza joj je osmougaona, a tijelo 16-ugaono. Visoka je 20 m. Šerefe je na 15,5 m. Krov je kameni, u obliku kupe.

Uz džamiju su abdesthana i harem.

Sultan-Sulejmanova (Careva) džamija proglašena je nacionalnom spomenikom Bosne i Hercegovine.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Graditeljska cjelina Careve (Sultan Sulejmanove) džamije u Blagaju kod Mostara". KONS.gov.ba. Pristupljeno 4. 5. 2017.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Ekrem Hakki Ayverdi, Avrupada Osmanli Mimari Eserleri, Yugoslavya II, knjiga III, Istanbul, 2000.
  • Alija Bejtić, Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, III–IV, 1952–1953, "Veselin Masleša", Sarajevo
  • Evlija Čelebija, Putopis, "Sarajevo Publishing", 1996.
  • Hivzija Hasandedić, "Prilozi za istoriju Blagaja na Buni u doba turske vladavine", GDIBiH, god. XIV, 1970–1971, Sarajevo, 1973.
  • Hivzija Hasandedić, Glasnik vrhovnog islamskog starješinstva u SFRJ, Sarajevo, str. 18, 1976.
  • Ismet Kasumović, Školstvo i obrazovanje u bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave, Islamski kulturni centar Mostar, 1999.
  • Hamdija Kreševljaković i Hamdija Kapidžić, "Stari hercegovački gradovi", Naše starine, br. 2, str. 9–10, 1954.
  • Hamdija Kreševljaković, "Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini 1463–1871", Izabrana djela II, Sarajevo, 1971, str. 280–281.
  • Ibrahim Krzović, Arhitektura Bosne i Hercegovine 1878–1918, Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1987.
  • Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne I Hercegovine, knjiga 2, treće izdanje, biblioteka "Kulturno naslijeđe", "Sarajevo Publishing", 1998.
  • Nermina Mujezinović, "Blagaj kod Mostara", Hercegovina, br. 11–12, Mostar, 2000.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]