Repovačka džamija
| Repovačka džamija | |
|---|---|
  Položaj Repovačke džamije u Bosni i Hercegovini | |
| Osnovne informacije | |
| Lokacija | Konjic |
| Geografske koordinate | 43°39′06″N 17°57′49″E / 43.651654°N 17.963563°E |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Oznaka baštine | Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine |
| Specifikacije | |
| Dužina | 10,55 m. |
| Širina | 11,16 m. |
| Munare | 1 |
| Visina munare | 19 m. |
Repovačka džamija, nalazi se u Konjicu, Bosna i Hercegovina.[1]
Historija
[uredi | uredi izvor]Većina autora koja je pisala o historijatu konjičkih džamija navode različitu godinu gradnje, ali je okvirni period gradnje u periodu 1565-1579. Nejasnoće u vezi s vremenom gradnje izaziva vakufnama neimenovane džamije, koja se nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, napisana između 24. augusta i 22. septembra 1579. godine.
U periodu austrougarske vladavine objekt džamije bio je skladište. Nakon obnove 1924, džamija je ponovo služila vjernicima za molitvu. I za vrijeme Drugog svjetskog rata 1943. godine Nijemci pretvorili su džamiju u skladište. Nakon Drugog svjetskog rata u džamiji dalje bilo je smješteno skladište, a harem pretvoren je u stočnu pijacu. Ponovo je renovirana 1990. Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995) krov džamije pogođen je nekoliko puta artiljerijskim projektilima kao i džamijski zidovi. Nakon završetka rata oštećenja na objektu su sanirana.[1]
Opis
[uredi | uredi izvor]Džamija je jednoprostorna, zidana kamenom, pokrivena četverovodnim krovom od kamenih ploča, s natkrivenim trijemom sa kamenim sofama. Trijem nose drveni stuboci. Krovna konstrukcija je drvena. Postoje dva ulaza u harem. Vanjske dimenzije bez sofe iznose oko 10,55 x 11,16 metara.
Mihrab je jednostavno profiliran, bez naglašene dekoracije, samo se u gornjem dijelu nalaze pločice s natpisima iz Kur'ana. Širina mihraba približno je 192 cm, visina 308 cm, a sastoji se od polukružne mihrabske niše čiji prečnik iznosi 96 cm.
Minber, dimenzija 80 x 307 x 615 cm, i nalazi se desno od mihraba. Izrađen je od drveta i sastoji se od ulaznog dijela koji čini masivni ram, stepenište i baldahin s piramidalnim krovom.
Mahfil, Repovačke džamije zauzima cijeli prostor sjeverozapadnog zida, iznad ulaznih vrata s isturenim mjestom za mujezina. Drvene je konstrukcije i oslonjen je na dva pravokutna drvena stupa.
Munara je deseterostrana, kamena, prigrađena lijevo od ulaza u džamiju, visine oko 19 m.
Repovačka džamija proglašena je za nacionalni spomenik.[1]
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Hamdija Kreševljaković i Hamdija Kapidžić, "Stari hercegovački gradovi", "Naše starine" br. 2, str 9-10, 1954.
- Pavao Anđelić, Historijski spomenici Konjica i okoline, I, Skupština općine Konjic, Konjic, 1975.
- Vakufname iz Bosne i Hercegovine (XV i XVI vijek), Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo 1985. godine
- Projekat rekonstrukcije Repovačke džamije u Konjicu, Regionalni Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Mostar, Mostar, septembar 1986. godine
- Fehim Nametak, Kulturni razvoj Konjica za vrijeme osmanske vlasti, Islamska misao, 1991.
- Evlija Čelebija, Putopis, Sarajevo Publishing, 1996.
- Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 2, 3. izdanje, biblioteka „Kulturno naslijeđe", Sarajevo Publishing, 1997.
- Esad Bajić, Monografija Medžlisa Islamske zajednice Konjic sa posebnim osvrtom na džamije i druge spomenike islamske kulture na ovom području, Konjic, 1999.
- Jusuf Mulić, Konjic i njegova okolina u vrijeme osmanske vladavine (1464-1878), Općina Konjic, Konjic, 2001.
- Jusuf Mulić, Dvije značajne godišnjice grada Konjica: 620 godina prvog zvaničnog pomena grada i 320 godina od izgradnje bivšeg kamenog mosta, „Hercegovina", 15-16, časopis za kulturno i historijsko naslijeđe, Arhiv Hercegovine, Mostar, 2003.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b c "Repovačka džamija, Konjic". KONS.gov.ba. Arhivirano s originala, 17. 10. 2021. Pristupljeno 20. 9. 2017.
