Idi na sadržaj

Bosanskohercegovački dinar

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Bosanskohercegovački dinar
Novčanica od 10 din iz prve serije 1992
ISO 4217
KodBAD
Jedinica
OznakaDin
Denominacije
Novčanice10 din, 25 din, 50 din, 100 din, 500, din, 1000 din
Kovanicenisu postojale
Demografija
KorisniciRepublika Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina
Centralna bankaNarodna banka Bosne i Hercegovine

Bosanskohercegovački dinar je naziv za valutu koja je bila službena u Republici Bosni i Hercegovini kao i Bosni i Hercegovini do 1998. godine. U opticaj je uveden 1992. i koristio se do 1998. kada je zamijenjen Konvertibilnom markom.

Pozadina

[uredi | uredi izvor]

Kao jedan od rezultata političke krize koja je zadesila bivšu Jugoslaviju javlja se i između ostalog i hiperinflacija. U to doba, 1988. godine najviša denominacija dinara je bila 50.000 dinara a već sljedeće godine 2.000.000 dinara. Reformom iz 1990. godine jedan novi dinar je mijenjan za 10.000 starih dinara. Raspadom Jugoslavije i pod prijetnjom hiperinflacije, koja je kasnije zadesila Srbiju i Crnu Goru, vlada Republike Bosne i Hercegovine odlučuje se za uvođenje bosanskohercegovačkog dinara. Uvođenje nove valute od strane nezavisne države je osim ostalih razloga bio i jedan od činova suverenosti.

Prva serija

[uredi | uredi izvor]

1. jula 1992. godine izlaze iz štampe apoeni od 10, 25, 50, 100, 500 i 1000 dinara. Na naličju se naizmjenično nalazi Stari most u Mostaru kao i modificirani grba Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Nazivi su ispisani latinicom i ćirilicom.

Nominalna
vrijednost
Prednja
strana
Stražnja
strana
Veličina Prvo
izdanje
Kat.broj
10 Din


145 mm × 72 mm 1. juli 1992. # 10
25 Din


145 mm × 72 mm 1. juli 1992. # 11
50 Din


145 mm × 72 mm 1. juli 1992. # 12
100 Din


145 mm × 72 mm 1. juli 1992. # 13
500 Din


145 mm × 72 mm 1. juli 1992. # 14
1000 Din


145 mm × 72 mm 1. juli 1992- # 15

Prva serija sa dodatnim žigom

[uredi | uredi izvor]

Bosanskohercegovački dinar bio je u opticaju uglavnom na području pod kontrolom Armije RBiH (Sarajevo...), tako da značaj ove valute nije nikad bio na čitavom području BiH i u nekim područjima upotrebljavali su se jugoslavenski dinari sa raznim žigovima, kao i bosanskohercegovački dinari koji su bili specifični po tome da su vrijedili samo u nekim područjima (Travnik).

Nominalna
vrijednost
Prednja
strana
Stražnja
strana
Veličina Prvo
izdanje
Kat.broj
100.000 Din

Bosanskohercegovački dinar sa nominalnom vrijednošću od 10 dinara i dodatnim žigom u vrijednosti od 100.000 Din. U upotrebi u području Travnika.[nedostaje referenca]

145 mm × 72 mm 10. novembar 1992. # 34 A

Druga serija

[uredi | uredi izvor]

Od 1992-1994. godine vrijede apoeni, koji su zamijenjeni 1994. godine sa apoenima tzv. novog dinara po odnosu 10.000 starih dinara = 1 dinar. Ove novčanice na poleđini imaju tadašnji grb sa ljiljanima, kao i stari most u Mostaru. Svi apoeni su bili ružičaste boje na bijelom papiru iste veličine.

Nominalna
vrijednost
Prednja
strana
Stražnja
strana
Veličina Prvo
izdanje
Kat.broj
10 Din


119 mm × 64 mm 15. august 1994.
20 Din


119 mm × 64 mm 15. august 1994.
50 Din


119 mm × 64 mm 15. august 1994.
100 Din


119 mm × 64 mm 15. august 1994.
500 Din


119 mm × 64 mm 15. august 1994.

Odnos je bio da je 100 tzv. novih dinara odgovaralo jednoj njemačkoj marki (DEM) koja je praktično potisnula dinar iz opticaja. Uvođenjem dinara u odnosu 100 BHD = 1 DEM odnos ostaje nepromjenjen sve do uvođenja konvertibilne marke 1998. godine

U to vrijeme se u dijelu BiH koji je većinski naseljen Hrvatima koristi hrvatski dinar, a na području Republike Srpske dinar Republike Srpske, koji je kasnije zamjenjen jugoslavenskim dinarom.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]

    Vanjski linkovi

    [uredi | uredi izvor]