Ukrajinska hrivnja

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Ukrajinska hrivnja
гривня
20-Hryvnia-2003-front.jpg
Novčanica od 20 hrivnji iz 2003
ISO 4217 Kod UAH
Korisnik Flag of Ukraine.svg Ukrajina
Najmanja jedinica 1 kopejka
Kovanice 1, 2, 5, 10, 25, 50 kopejki
Novčanice 1, 2, 5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 hrivnji
Nacionalna banka Nacionalna banka Ukrajine (uk. "Нацiональний банк України")
- web stranica http://www.bank.gov.ua/control/uk/index

Hrivnja (ukrajinski: гривня; IPA: [ˈɦrɪʋnʲɑ]) je zvanična valuta Ukrajine.

Uvedena je 2. septembra 1996. godine kada je zamijenila ukrajinski kabarovanec (карбованець). Kabarovanec je ranije bio valuta nezavisne Ukrajine prije i tokom Drugog svjetskog rata. Jedna hrivnja se dijeli na 100 kopejki (копійка). Međunarodni kod je UAH.

Hrivnje izdaje Narodna Banka Ukrajine. Papirne novčanice se izdaju u apoenima od 1, 2, 5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 hrivnji a kovanice u apoenima od 1, 2, 5, 10, 25 i 50 kopejki i 1 hrivnje.[1]

Inflacija tokom 2013. godine je iznosila 0,5%.[2]

Historija[uredi | uredi izvor]

Riječ hrivnia se koristila za bakrene kovanice, ovisno od historijskog konteksta, u apoenima od 0,5; 2 a kasnije 3 kopejke. Srebrene kovanice od 10 kopejki pod nazivom hrivenik korištene su u periodu bivšeh SSSR-a. Korišten je i naziv zloti, preuzet iz poljskog jezika. Proglašenjem Republike Ukrajine 18. juna 1917, Centralna Rada (Savez nazvan po centralnom mjestu u Kijevu) je uvela i vlastitu valutu. Prvenstveno je korišten naziv karbovanci, koji je imao vrijednost 17,424x0,044 g zlata. Prva novčanica, u apoenu od 100 karbovanca, uvedena je 19. decembra 1917 dekretom Centralne Rade. Novčanica je sadržavala tekst na jezicima 4 najbrojnije nacija Ukrajine: ukrajinskom, ruskom, poljskom i hebrejskom (Ukrajinci, Rusi, Poljaci, Jevreji). Dizajn je izmislio Georgi Narbut. Izbor trozupca, kao grba zemlje, povezan je također s Narbutom. Trozubac se nalazio i na starim zlatnim i srebrenim kovanicama, kovanim za vrijeme vladavine Vladimira Velikog. Hrivnja je, odlukom Centralne Rade, uvedena 1. marta 1918. Karbovanec je zamijenjen hrivnjom u odnosu 1,2 : 1. Od 1918. u opticaju se novčanice apoena 2, 10, 100, 500 1000 i 2000 hrivnji. Dizajn su izmislili Vasil Krajčevski i Georgi Narbut. Pod vodstvom Pavla Skoropadskog, koji je preuzeo vlast ključne 1918, sprovedena je denominacija starih karbovanca. [3]

Sovjetski Savez[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: SSSR

Novac boljševika tzv. tisijačka (pogrdan naziv, bs. "jeftina hiljadarka") uvedena je, pod zvaničnim nazivom novi karbovanec, u odnosu na stari karbovanec od 1:5457000000. Prisilnom monetarnom reformom uvodi se, od 1922. do 1924. červonet (nominalna vrijednost 1,6767 g zlata). Novi karbovanec se mijenja u odnosu na červonet za 1:10. Ovo stanje je ostalo sve do nezavisnosti Ukrajine.[3]

Nezavisnost Ukrajine[uredi | uredi izvor]

Od 1992. uvodi se ponovo hrivnja koja je, u periodu tranzicije, bila izložena visokoj inflaciji. Proces stabilizacije ekonomije počinje 1995. Monetarna reforma Ukrajine uvodi se 25. augusta 1996.[3]

Kovanice[uredi | uredi izvor]

Do 1992. kovanice je proizvodio Poligrafski institut Italije.[4] Krajem 2001. kovanice su kovane u luganskoj štampariji.[5] Od 2001. kovanje preuzima Centralna (Nacionalna) banka Ukrajine. Dizajn je izmislio Vasil Lopata (*1941).

Kovanice (od 1992)[6]
Slika Vrijednost Osobine Opis Datum
Prečnik Masa Sastav Rub Lice Naličje kovanje izdavanje istekle ukinute
1 kopejka 16 mm 1,5 g nehrđajući čelik gladak vrijednost,
ornamenti
ukrajinski trozub (grb) 1992–danas 2. 9. 1996. U opticaju
2-kopiyki-Ukraine.JPG 2 kopejke 17,30 mm 0,64 g (1992~1996)
1,8 g (2001–danas)
Al (1992–1996),
od 2001. Nehrđajući čelik
5-kopiyok-Ukraine.jpg 5 kopejki 24 mm 4,3 g nehrđajući čelik hrapav
10 kopejki 16,3 mm 1,7 g bronza (1992–1996),
Al i bronza (2001–danas)
25-kopiyok-Ukraine.JPG 25 kopejki 20,8 mm 2,9 g hrapav i gladak naizmjenično
50-kopiyok-Ukraine.JPG 50 kopejki 23 mm 4,2 g
1 hrivnja 26 mm 7.1 g (1995,1996)
6.9 g (2001-)
bronza (1995-1996),
od 2001. Al i bronza
Tekst "ОДНА ГРИВНЯ", godina kovanja Od 1995 12. mart 1997

Novčanica[uredi | uredi izvor]

Vrijednost [1] Veličina Slika Boja Lice Naličje Datum izdavanja
1 hrivnja 118 x 63 mm 1 hryvnia obverse 1 hryvnia reverse žutoplava Vladimir Veliki (958–1015), knez Novgoroda i Veliki knez Kijeva
Vladar Kijevske Rusije od 980. do 1015.[7]
zid Vladimirovog dvorca u Kijevu. 22. 5. 2006.
2 hrivnje 118 x 63 mm 2 hryvni obverse 2 hryvni reverse narančasta Jaroslav Mudri (978–1054), knez Novgoroda i Veliki knez Kijeva
Vladar Kijevske Rusije od 1019. do 1054.[8]
katedrala Sv. Sofije u Kijevu. 24. 9. 2004.
5 hrivnji 118 x 63 mm 5 hryven' obverse 5 hryven' reverse plava Bogdan Hmeljnicki (1595–1657), vođa ukrajinskih kozaka.[9] crkva u selu Subotiv. 14. 6. 2004.
10 hrivnji 124 x 66 mm 10 hryven' obverse 10 hryven' reverse purpurna Ivan Mazepa (1639–1709), vođa ukrajinskih kozaka.[10] katedrala Djevice Marije u Kijevu. 1. 11. 2004.
20 hrivnji 130 x 69 mm 20 hryven' obverse 20 hryven' reverse zelena Ivan Franko (1856–1916), pjesnik i pisac.[11] zgrada opere i teatra u Lvivu. 1. 12. 2003.
50 hrivnji 136 x 72 mm 50 hryven' obverse 50 hryven' reverse ljubičasta Mihajlo Hruševski (1866–1934), historičar i političar.[12] zgrada "Centralna Rada" ("Kuća učitelja" u Kijevu). 29. 3. 2004.
100 hrivnji 142 x 75 mm 100 hryven' obverse 100 hryven' reverse maslinastozelena Taras Ševčenko (1814–1861), pjesnik i umjetnik.[13] Nacionalni univerzitet u Kijevu. 9. 3. 2015.
200 hrivnji 148 x 75 mm 200 hryven' obverse 200 hryven' reverse ružičasta Lesia Ukrainka (1871–1913), pjesnikinja i umjetnica.[14] glavni toranj u dvorcu Lutsk. 28. 5. 2007.
500 hrivnji 154 x 75 mm 500 hryven' obverse 500 hryven' reverse smeđa Gregori Skovoroda (1722–1794), pisac i filozof.[15] jedna od zgrada Nacionalnog univeriteta Kijev Moglijanska Akademija. 15. 9. 2006.


Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Bankonotes and Coins" (jezik: engleski). Nacionalna banka Ukrajine. Pristupljeno 1. 1. 2016. 
  2. ^ 2013 Inflation Rate
  3. ^ a b c "History of Hryvnia" (jezik: engleski). Nacionalna banka Ukrajine. Pristupljeno 26. 12. 2015. 
  4. ^ Centralna banka Ukrajine. Available at: http://www.bank.gov.ua/control/uk/publish/article?art_id=40912&cat_id=40465
  5. ^ "How hryvnia was born".  Podrobnosti.ua (ru)
  6. ^ National Bank of Ukraine. Available at:http://www.bank.gov.ua/control/uk/U opticajumoney/chcoin/list
  7. ^ "1 Hryvnia" (jezik: engleski). Banknoter. Pristupljeno 1. 1. 2016. 
  8. ^ "2 Hryvnia" (jezik: engleski). Banknoter. Pristupljeno 1. 1. 2016. 
  9. ^ "5 Hryvnia" (jezik: engleski). Banknoter. Pristupljeno 1. 1. 2016. 
  10. ^ "10 Hryvnia" (jezik: engleski). Banknoter. Pristupljeno 1. 1. 2016. 
  11. ^ "20 Hryvnia" (jezik: engleski). Banknoter. Pristupljeno 1. 1. 2016. 
  12. ^ "50 Hryvnia" (jezik: engleski). Banknoter. Pristupljeno 1. 1. 2016. 
  13. ^ "100 Hryvnia" (jezik: engleski). Banknoter. Pristupljeno 1. 1. 2016. 
  14. ^ "200 Hryvnia" (jezik: engleski). Banknoter. Pristupljeno 1. 1. 2016. 
  15. ^ "500 Hryvnia" (jezik: engleski). Banknoter. Pristupljeno 1. 1. 2016. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

(en) (uk) Narodna banka Ukrajine