Koncentracijski logor Omarska

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Koncentracioni logor "Omarska" ili Rudnik Omarska je bio koncentracioni logor za zatvaranje i mučenje bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, sa područja općine Prijedor tokom 1992. godine za vrijeme rata u BiH.

Logor su organizirali lokalne vlasti, nakon nasilnog preuzimanja vlasti, od strane Srpske demokratske stranke, u općini tokom mjeseca maja 1992. godine. Organizirana je sistematska kampanja zatvaranja i protjerivanja nesrpskog stanovništva prijedorske regije, a njihova imovina je pljačkana i uništavana.

Tačna lokacija logora je rudnik željezne rude "Omarska", udaljen nekoliko kilometara od istoimenog dijela u općini Prijedor. U logoru je bilo zatvoreno, u krajnje nečovječnim uvjetima, više hiljada ljudi. Logoraši su bili izloženi torturi različitog tipa: fizičkom mučenju, psihičkom maltretiranju, silovanjima i raznim oblicima seksualnog mučenja, te ubistvima.

Logor je bio dio organiziranog sistema deportacije, zatvaranja bošnjačkog i hrvatskog stanovništva tokom1992. godine. Na teritoriju općine Prijedor, uz logor "Rudnik Omarska", djelovalo je više sličnih mjesta mučilišta i stratišta poput "Keraterma" u Prijedoru, "Trnopolja" kod Kozarca i drugih, a usko su povezani i s koncentracionim logorom "Manjača" na teritoriju općine Banja Luka. Kroz logor "Rudnik Omarska" prošlo je više hiljada ljudi.

Sudski procesi[uredi | uredi izvor]

Prema iskazima svjedoka, sa suđenja na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY), u logoru je bilo pritvoreno i više desetina žena. Dio njih bio je izložen sistematskim mučenjima i silovanjima. Računa se da je na području prijedorske općine likvidirano preko tri hiljade ljudi bošnjačke i hrvatske narodnosti. Od toga broja Bošnjaci su činili preko 90% stradalih. Njihovi tjelesni ostaci se ekshumiraju na širem području prijedorske regije. Do sada su u preko 50 masovnih grobnica pronađeni ostaci preko dvije hiljade ljudi. Zabilježeno je i više primjera pomaganja zatvorenika od strane lokalnog srpskog stanovništva. Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju vodi se više sudskih procesa pojedincima osumnjičenim za zločine počinjene u logoru [1] [2]. Dio njih je osuđen a dio sudskih procesa je prebačen na bosanskohercegovačke sudove.

Memorijalno obilježje[uredi | uredi izvor]

Pokrenuta je inicijativa da se ovo strašno mučilište i stratište obilježi dostojnim spomen-obilježjem. Ono bi uz spomenik žrtvama fašističkog terora Drugog svjetskog rata na Mrakovici, bilo važno mjesto na kojem bi se buduće generacije opominjale na opasnosti fašizma. Nakon odluke[nedostaje referenca] firme Mittal Steel (danas Arcelor Mittal), da se u Omarskoj napravi Memorijalni centar (pres-konferencija u Banjoj Luci 1.12.2005.), inicijativi se usprotivio načelnik općine Marko Pavić[nedostaje referenca], nakon čega je Mittal 20.2.2006. zamrznuo već pokrenut projekat za gradnju.

U julu 2012. godine, uoči početka Ljetnih olimpijskih igara u Londonu 2012, preživjeli iz koncentracionog logora položili su pravo da toranj ArcelorMittal Orbit, najviše građevine u Velikoj Britaniji, koja se nalazi u Olimpijskom parku pored Olimpijskom stadiona, iskoriste kao Memorijalno obilježje Omarska u egzilu.[3][4] Preživjeli logoraši tvrde da je ArcelorMittal-ov Orbit, izgrađen željeznom rudom iz rudnika Omarska u kojoj možda ima i ljudskih kostiju žrtava, "tragično isprepleten sa historijom ratnih zločina u Bosni i Hercegovini i da baca krvavu sjenu na grad London, Ujedinjeno Kraljevstvo i Olimpijske igre”.[3][5] Bivši logoraši su od ArcelorMittala tražili da se omogući slobodan pristup lokaciji bivšeg koncentracionog logora Omarska i da se konačno izgradi memorijalno obilježje žrtvama u sklopu rudnika u Omarskoj, kao što je to prethodno i obećano. Sve dok se to ne desi, smatramo londonski ‘Orbit’ našim spomenikom u progonstvu”.[3] Tek 2013. godine Pavić je, nakon sastanka sa Marry Ann Hennessey iz Ureda Vijeća Evrope u Sarajevu, izjavio da se neće protiviti gradnji Memorijalnog centra u bivšem logoru Omarska[nedostaje referenca].

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Predmet Kvočka i drugi (IT-98-30/1) Omarska, Keraterm i Trnopolje Camps (bs) (hr) (sr)
  2. ^ Predmet Mejakić i drugi (IT-02-65) Omarska i Keraterm Camps Arhivirano 4. 3. 2016. na Wayback Machine (bs) (hr) (sr)
  3. ^ a b c http://www.balkaninsight.com/rs/article/londonski-olimpijski-toranj-baca-krvavu-sjenu
  4. ^ "ArcelorMittal's Olympics showpiece in a row". Zee News. 3. juli 2012.
  5. ^ "ArcelorMittal's Olympics showpiece in a row". Zee News. 3. juli 2012.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]