Kozarac

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Za druga značenja, pogledajte Kozarac (čvor).
Koordinate: 44°58′28″N 16°50′23″E / 44.974387°N 16.83969°E / 44.974387; 16.83969
Kozarac
naselje
Burg von Kozarac.jpg
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Općina Prijedor
Koordinate 44°58′28″N 16°50′23″E / 44.974387°N 16.83969°E / 44.974387; 16.83969
Stanovništvo
 - Naselje 4.818[1] (2013)
Gustoća
 - Naselje 764.76[1] /km2 
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 79202
Pozivni broj (+387) 52[1]
Matični broj 218189[2]
Matični broj općine 20486
Kozarac u Bosni i Hercegovini
Web stranica: Kozarac.ba

Kozarac je naseljeno mjesto u općini Prijedor, Bosna i Hercegovina.[3]

Historija[uredi | uredi izvor]

Mutnik džamija

Kozarac se prvi put spominje u pisanim dokumentima 1334. godine, pod imenom Kozara (Cazara, Kotzura). Već 1360. godine postaje slobodni kraljevski grad. Cijelim pomenutim razdobljem Kozarac je bio središte Sanske župe.

Tokom 14. i 15. vijeka teritorijom Sanske župe su naizmjenično upravljali bosanski i ugarski kraljevi. 1518. godine, Kozarac je kao i ostatak Bosanske krajine osvojen od strane Osmanskog carstva. Svoj najveći procvat Kozarac doživljava tokom osmanske vlasti, koja je sa manjim prekidima trajala 360 godina (1518-1878). U razdoblju od 1687. do 1835. godine Kozarac je administrativno-upravno i sudsko središte istoimene kapetanije.

Aprila 7. aprila 1851. Kozarac je osvojio a potom i zapalio legendarni Omer-paša Latas.

Vrijeme višestoljetne osmanske vladavine završava 6. septembra 1878. godine kada su austro-ugarske trupe zaposjele Kozarac i susjedni Prijedor. Tokom vladavine Austro-Ugarske monarhije Kozarac je polako počeo da gubi značaj koji je imao za vrijeme osmanske vladavine Bosnom i Hercegovinom.

U 16. vijeku, Kozarac je bio zanatsko mjesto i urbani centar u ovoj regiji sjevero-zapadnog dijela BiH. U decembru 1910. u Kozarcu je otvorena prva ženska škola koju je pohađalo preko 30 učenica.

Aprila i maja 1992. Kozarac je opkoljen od strane JNA i jedinica tzv. Srpske Republike Bosne i Hercegovine a 24. maja 1992. i napadnut. Nakon pada 26. maja preživjelo stanovništvo Kozarca deportovano je u logore Omarska, Keraterm i Trnopolje. Juna 1992. Kozarac je opljačkan i popaljen, a njegovi stanovnici koji su preživjeli logorske torture, protjerani. Preko 1800 Kozarčana se vodi kao nestali ili ubijeni u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Zbog povoljnog geografskog položaja, klimatskih uslova, kao i velikog prometa ljudi u turističkoj sezoni, Kozarac i okolina su plodno tlo za turizam, trgovinu, poljoprivredu, ugostiteljstvo, šumarstvo i drvopreradu, ribolov i lovni turizam. Ovome uveliko doprinose povoljne geografsko-klimatske odlike kao što su plodno zemljište u potkozarskoj dolini (takozvana "kozaračka Posavina"), velike šumske površine na Kozari, ribnjak "Saničani" (površine 20 kvadratnih kilometara), veliki broj sunčanih dana u godini, učestale padavine i blage zimske temperature. Jake saobraćajne veze (magistralni put, obližnja željeznička stanica, najbliži aerodrom udaljen 50 km) kao i blizina Hrvatske i Slovenije, čine ovo mjesto pogodnim za otvaranje proizvodnih pogona i proizvodnju robe namijenjenu za izvoz. Navedene prednosti, kao i niski troškovi proizvodnje doveli su već dvije inostrane firme u Kozarac (hrvatska "Nova Ivančica" (2007.) i austrijski "Austronet" (2008.)).

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Do 1963. Kozarac je bio centar istoimene općine koja biva pridružena općini Prijedor.

Sastav stanovništva – naselje Kozarac
2013.[1] 1991.[4] 1981.[5] 1971.[6] 1961.[7]
Osoba 4 818 (100,0%) 4 045 (100,0%) 3 527 (100,0%) 2 988 (100,0%) 2 480 (100,0%)
Bošnjaci 1 3 740 (92,46%) 1 3 107 (88,09%) 1 2 715 (90,86%) 1 936 (37,74%)
Jugoslaveni 117 (2,892%) 254 (7,202%) 36 (1,205%) 1 143 (46,09%)
Srbi 96 (2,373%) 82 (2,325%) 124 (4,150%) 314 (12,66%)
Ostali 57 (1,409%) 39 (1,106%) 55 (1,841%) 26 (1,048%)
Hrvati 35 (0,865%) 27 (0,766%) 38 (1,272%) 48 (1,935%)
Albanci 11 (0,312%) 11 (0,368%) 2 (0,081%)
Crnogorci 6 (0,170%) 8 (0,268%) 4 (0,161%)
Slovenci 1 (0,028%) 1 (0,033%) 6 (0,242%)
Mađari 1 (0,040%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d "Naselje Kozarac". nasbih.com. Pristupljeno 22. 4. 2016. 
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini". fzs.ba. Pristupljeno 22. 4. 2016. 
  3. ^ "Općina Prijedor". nasbih.com. Pristupljeno 22. 4. 2016. 
  4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83)". fzs.ba. Pristupljeno 22. 4. 2016. 
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 22. 4. 2016. 
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 22. 4. 2016. 
  7. ^ "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.". stat.gov.rs. Pristupljeno 22. 4. 2016. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]