Osama bin Laden

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Osama Muhammed Awad bin Laden
Example alt text
Rođenje 10. mart 1957.
Rijad, Saudijska Arabija
Smrt 2. maj 2011.
Pakistan

Osama bin Laden je bio saudijski multimilioner. Rođen je u Saudijskoj Arabiji u Rijadu 1957. godine, ubijen u Abbottabadu (Pakistan) 2. maja 2011. Osumnjičen za planiranje niza terorističkih napada protiv SAD-a. 1999. FBI ga je postavio među deset najtraženijih osumnjičenika zbog njegove umješanosti u napade na američke ambasade u Keniji i Tanzaniji 1998 godine.

Porijeklo i prošlost[uredi | uredi izvor]

Majka mu je iz sirijskog glavnog grada Damaska, a otac iz Hadramevta iz Jemena. Ima pedesetčetvero braće i sestara od oca koji je bio oženjen više puta. Muhamed Avad bin Ladin, Osamin otac, porijeklom je iz Jemena, a u Džedu je došao 1940. godine. Nije prošlo mnogo godina od njegovog dolaska u Džedu, a da je od običnog lučkog nosača postao najveći građevinski poduzetnik u Saudijskoj Arabiji, vlasnik firme poznate pod imenom Bin Ladin i sinovi. Porodična firma je izvodila radove u Saudijskoj Arabiji, a i van nje, kao što su radovi u prvom proširenju dva Sveta hrama u Meki i Medini, i obnova Svetog mesdžida u Jerusalimu koji je bio izložen požaru 1969. godine. Bin Laden je umro 2. maja 2011. godine.

O poslovnom povjerenju koje je porodična građevinska firma Bin Ladin uživala govori i podatak da je 1998. dobila posao izgradnje kompleksa u Haredžu, južnom predgrađu Rijada, u koji je trebalo biti smješteno oko 4.300 američkih vojnika. Posao je koštao 150 miliona dolara, a nadgledao ga je jedan od Osaminih rođaka. Muhamed Avad bin Ladin je umro 1968. godine kada je njegov helikopter udario u brdo Taif. Osama je tada imao tek 11 godina. Bogatstvo koje je Muhamed ostavio iza sebe je procijenjivano na stotine miliona dolara. Brigu i nadgledanje očevih poslova je preuzeo sin Bekr Salim sve dok i on nije poginuo 1988., nakon što se njegov privatni avion srušio u Teksasu (SAD). Osamin udio u imetku koji je ostao iza oca procjenjuje se, prema pisanju Washington Posta, na 300 miliona dolara.

Odgojen je u konzervativnoj porodici i već u svojoj sedamnaestoj godini se oženio. Završio je Ekonomski fakultet u Džedi. Naslijedio je dio očevog bogatstva i pokrenuo vlastiti biznis. Svoj borački put je započeo 1979., kada su sovjetske trupe okupirale Afganistan. Prenio je svoj posao u tu zemlju, uključujući nekoliko stotina odanih radnika i tešku građevinsku mašineriju, i krenuo u rat protiv neistomišljenika. Uvidjevši da Afganistancima nedostaje i infrastruktura i ljudska snaga za vođenje dugotrajne borbe, zamislio je da riješi oba problema istovremeno. Prvi korak bio je da uspostavi organizirani program regrutovanja. Zajedno sa šejhom i bivšim članom Muslimanske braće Abdullahom Azzamom, organizirao je ured za regrutovanje Maktab El-Khidamat.

Maktab El-Khidamat se oglašavao širom arapskog svijeta poziv mladim muslimanima da se dođu boriti u Afganistanu. Kasnije analize će pokazati da je MAK uspostavio ogranke regrutnih ureda širom svijeta, uključujući SAD i Evropu. Bin Laden je platio za transport novih regruta u Afganistan, i obezbjedio uvjete za njihovo uvježbavanje. Afganistanska vlada donirala je zemlju i resurse, dok je Bin Laden doveo iz cijelog svijeta stručnjake za gerilsko ratovanje, sabotaže i subverzivne operacije. Prošlo je nešto više od godine dana, a on je imao na hiljade dobrovoljaca za obučavanje u njegovim privatnim kampovima. Procjenjuje se da je čak 10.000 boraca bilo obučeno i steklo borbeno iskustvo u Afganistanu, pri čemu je samo mali dio njih poticao iz domaće, afganistanske populacije. Skoro polovina borbene sile dolazila je iz zemlje Ladenovog porijekla, Saudijske Arabije. Ostatak je dolazio iz Alžira (otprilike 3.000), Egipta (2.000), a hiljade drugih iz ostalih muslimanskih zemalja poput Jemena, Pakistana i Sudana.

Supersila protiv supersile[uredi | uredi izvor]

Rat u Afganistanu predstavljao je pozornicu za jednu od zadnjih velikih razračunavanja između dvije supersile, SAD-a i Sovjetskog Saveza. Amerikanci su u to vrijeme imali iste ciljeve kao i Bin Ladenovi mudžahedini, potiskivanje sovjetskih trupa sa afganistanske teritorije. U jednoj od najuspješnijih diverzantskih operacija, u to vrijeme pozdravljanih od većine muslimanskih zemalja, američka CIA je pokrenula kampanju vrijednu 500 miliona dolara godišnje, koja je bila usmjerena na naoružavanje i obučavanje osiromašenih i, u oružju nadmašenih, mudžahedinskih gerila, kako bi se borile protiv Sovjetskog Saveza. Vođe gerila koje su najviše obećavale, bili su traženi i sponzorirani od strane CIA-e. Službeni američki izvori su i danas nerazumljivo neodređeni po pitanju toga da li je Osama bin Laden bio jedan od odabranih od strane CIA-e. Bin Ladenova grupa je bila jedna od sedam glavnih mudžahedinskih frakcija. Smatra se da je značajna količina visoko tehnološki razvijenog američkog oružja, uključujući i Stinger protuavionske projektile, završila u njegovom arsenalu. Izvještava se da je većina tog oružja još uvijek u posjedu pro-Kaidinih organizacija.

Mudžahedini su bili jako uspješni. Za deset godina surove borbe pobijedili su Sovjetski Savez. Ono što je počelo kao rascjepkana armija plemenskih ratnika završilo je kao dobro organizirana i opremljena moderna armija, sposobna da porazi supersilu. Sovjetske trupe u povlačenju su ostavile Afganistan u posjedu ogromnog arsenala sofisticiranog oružja i hiljada iskusnih ratnika iz različitih zemalja.

Afganistanski veterani[uredi | uredi izvor]

Neki od ovih veterana su se vratili u vlastite zemlje i nastavili sa svojim životima. Drugi koji su se vratili u svoje zemlje podsticali su fundamentalizam i volju da se obore vlade pod zapadnjačkim uticajem. Koristili su znanje stečeno u afganistanskom ratu za uspostavljanje gerilskih i terorističkih ćelija. U Egiptu i Alžiru, afganistanski veterani, kako su ih nazivali, pomagali su lokalne borce u njihovoj borbi protiv sekularnih vlada. U većini arapskih zemalja, veterani uopće nisu bili dobrodošli, i vlade su ih neprestano držale pod prismotrom. Međutim, u nekim je arapskim zemljama, afganistanskim veteranima izražena topla dobrodošlica. To je bio slučaj u Sudanu, gdje im je vlada dala zaposlenja, pomogla u uspostavljanju kampova za obučavanje, i neke postavila na pozicije u vladi. Čak je i Bin Laden proveo jedno vrijeme u Sudanu (od 1992 sa prekidima do 1996) gdje je njegova firma gradila autoputove i izvodila još neke značajne razvojne projekte.

Većina mudžahedinskih kampova u Afganistanu nikada nije prestala sa radom, obezbjeđujući tako dobrovoljce za dolazeće sukobe u mnogim zemljama. Afganistan je i dalje smatran uporištem mudžahedina, odakle su obučeni ratnici mogli biti slani u borbu gdje je god zatrebalo. Mudžahedinski veterani počeli su se pojavljivati u sukobima na mjestima kao što su Somalija, Kosovo i Čečenija.

Rat protiv terorizma[uredi | uredi izvor]

Nakon Zaljevskog Rata, činjenica da se američke snage nalaze na afganistanskom i iračkom tlu i potpora Izraelu potiču ga na organiziranje teških napada protiv Zapada. Nakon napada 11. septembra 2001. američke su snage pokrenule Rat protiv terorizma koji je izbacio teroriste iz Afganistana i srušio talibansku vladu koja je podržavala bin Ladena.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: