Hrvatska Republika Herceg-Bosna

Hrvatska republika Herceg-Bosna
1991–1994.
	Položaj na karti
Glavni grad	Mostar;
Službeni jezik	hrvatski
Državno uređenje
Valuta	hrvatski dinar, kasnije hrvatska kuna

Hrvatska republika Herceg-Bosna (osnovana kao Hrvatska zajednica Herceg-Bosna) bila je samoproglašena, međunarodno nepriznata paradržava od 1991. do 1994. kao i za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini koju je osnovao politički i vojni vrh Hrvata u Bosni i Hercegovini (HDZ BiH i HVO). Nastala je kao proizvod secesionističke politike i dogovora o podjeli Bosne i Hercegovine.

Proglasio ju je prvi predsjednik Mate Boban 28. augusta 1993. donošenjem Temeljne odluke o uspostavi i proglašenju Hrvatske republike Herceg-Bosne. HR Herceg-Bosna ukinuta je potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma u februaru 1994. godine.

Historija

Stvaranje

Hrvatske zajednice u Bosni i Hercegovini

Herceg-Bosna u najvećem obimu

Karta Owen - Stoltenbergov plana, o podjeli BiH na tri republike

Nakon dogovora u Karađorđevu 25. marta 1991. godine između Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića o podjeli Bosne i Hercegovine, politički predstavnici hrvatskih partija, odlučio se na formiranje hrvatske zajednice od dijelova BiH. 18. novembra 1991. godine osnovana je Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, koja je kasnije, preimenovana u Hrvatsku republiku Herceg-Bosnu. U hrvatskom političkim krugovima postojala su i druga strujanja, koja je djelomično zastupao Blaž Kraljević, kao zapovjednik paramilitarnog HOS-a, koji je bio za pružanje zajedničkog otpora sa bošnjačkim političkim predstavnicima i susprostavljanja JNA, te novoformirajućoj Vojsci Republike Srpske.

Ideja i cljevi

Početak stvaranja Zajednice, bio je već u maju 1991. godine, kada se na sastanku u Busovači, hrvatskom stanovništvu Srednje Bosne, kao i hercegovačkim općinama preporučuju udruživanje u Hrvatsku regionalnu zajednicu Bosne i Hercegovine. Na sastanku su prisustvovali politički predstavnici hrvatskih političkih partija (uglavnom HDZ BiH) iz općina: Kreševo, Kiseljak, Fojnica, Busovača, Vitez, Novi Travnik i Travnik. Osim preporuke o osnivanju zajednice, donesene su i odluke o proglašavanju izvanrednog stanja u toj regiji, te o stupanju u kontakt sa strankama SDA i MBO u Cazinskoj Krajini, o zajedničkom djelovanju na tom području. Razlog formiranja zajednice bilo je ratno stanje u Hrvatskoj, te pokreti JNA, rezervista i paramilitarnih srpskih jedinica, koje su borbeno djelovale sa područja Bosne i Hercegovine. Nezadovoljstvo je inicirano i činjenicom, da Predsjedništvo SFRJ, nije poduzelo jasne mjere oko povlačenja jedinica JNA iz Slovenije, koje su premještane u garnizone u Bosni i Hercegovini, te nejasnom stavu SDA i Alije Izetbegovića o budućnosti Bosne i Hercegovine, o tome, da li će država ostati u tzv. "krnjoj Jugoslaviji". Sastanak je vodio Dario Kordić, a zapisnik je vodio Ignac Koštroman.^[1] Cilj je bio, osim Travničke regije (sa 9 općina) i dvije hercegovačke (18 općina), osnovati slične regije i u Sarajevu (12 općina), Dobojsko-zeničkoj regiji (7 općina), Bihaćko-kladuškoj (2 općine), Banjalučkoj (9 općina), Posavinskoj (8 općina) i Tuzlanskoj regiji (5 općina), što je dogovoreno na II. redovitoj sjedinici Glavnog odbora HDZ-a, 6. augusta 1991, te na zasjedanju 23. augusta 1991.^[2]^[3]

Osnivanje Hrvatske zajednice H-B

Prva takva zajednica bila je Hrvatska zajednica Bosanska Posavina, koja je osnovana 12. novembra 1991. U Hrvatsku zajednicu Bosansku Posavinu ušle su općine: Bosanski Brod, Modriča, Bosanski Šamac, Brčko, Derventa, Odžak, Orašje i Gradačac, a sjedište je bilo u Bosanskom Brodu. Istoga dana, u Grudama su se sastale Hercegovačka i Travnička regionalna zajednica i donijele zaključke da u slučaju raspada Bosne i Hercegovine, hrvatski narod mora povesti odlučnu aktivnu politiku, koja treba dovesti do zajedničke hrvatske države, te da treba pristupiti formiranju nove Hrvatske banovine u BiH, kao prve faze do konačnog rješenja pitanja.^[4]

U Grudama, 18. novembra 1991. godine, uspostavljena je Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, sa sjedištem u Mostaru. U njen sastav ušlo je 30 općina: Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Dobretići, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Uskoplje, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Ravno.^[5]

Owen - Stoltenbergov plan

Donošenjem Owen - Stoltenbergovog plana, predviđeno je da se Bosna i Hercegovina podijeli na tri republike, u kojima bi jedan od tri naroda bio konstitutivni narod. Dogovor nije prihvaćen, uglavnom zbog neprihvaćanja dodjela nekih općina u kojima je jedan od naroda bio u relativnoj većini, dok bi drugi narod, sa neznatno manjim udjelom pripao republici u kojoj nije konstitutivni narod.

Politika

Glavni grad Herceg-Bosne bio je Mostar, dok je sjedište Vlade bilo u Grudama.

Predsjednik

Predsjednik Hrvatske zajednice, (kasnije Hrvatske Republike Herceg-Bosne) je predstavljao i zastupao Herceg-Bosnu u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Bio je nadležan za teritorijalnu cjelovitost i opstanak Herceg-Bosne. Predsjednik se nije birao nego su ga birali članovi Predsjedničkog vijeća. Predsjedničko vijeće Hrvatske Republike Herceg-Bosne uz predsjednika imalo je glavnu izvršnu vlast u Hrvatskoj zajednici. Prvi predsjednik je bio Mate Boban, a drugi i posljednji Krešimir Zubak.

Vlada

Na temelju članka 7. Temeljne odluke o uspostavi i proglašenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne i članku 4. Zakona o Vladi HR H-B, Zastupnički dom HR H-B na trećem zasjedanju, 20. novembra 1993, donio je odluku o izboru Vlade HR H-B.^[6]

Dužnost	Ministar	Početak mandata	Napomena
Predsjednik Vlade	Jadranko Prlić	20. novembra 1993.
Dopredsjednik Vlade	Ivan Čuljak	20. novembra 1993.
	Drago Bilandžija	13. januara 1995.
	Mile Akmadžić	13. januara 1995.
	Valentin Ćorić
	Pero Marković	28. juna 1995.
Ministar obrane	Perica Jukić	20. novembra 1993.	Ujedno i dopredsjednik Vlade
Ministar obrane	Vladimir Šoljić	23. veljače 1994.	Ujedno i dopredsjednik Vlade
Ministar financija	Jozo Martinović	20. novembra 1993.	Ujedno i dopredsjednik Vlade
	Drago Bilandžija	14. listopada 1994.
	Neven Tomić	13. januara 1995.
Ministar unutarnjih poslova	Valentin Ćorić	20. novembra 1993.
Ministar unutarnjih poslova	Ivan Vrankić
Ministar pravosuđa i uprave	Krešimir Zubak	20. novembra 1993.
	Stjepo Pranjić
	Mato Tadić	13. januara 1995.
Ministar prometa i veza	Ilija Kožulj	20. novembra 1993.
Ministar energetike, rudarstva i industrije	Vladimir Šoljić	20. novembra 1993.
Ministar energetike, rudarstva i industrije	Marinko Bošnjak	7. aprila 1994.
Ministar trgovine, turizma i poduzetništva	Ile Krezo	20. novembra 1993.
Ministar trgovine, turizma i poduzetništva	Nikola Grabovac	13. januara 1995.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede	Marko Božanović	20. novembra 1993.
Ministar zdravstva	Ivan Šarac	20. novembra 1993.
Ministar zdravstva	Božo Ljubić	13. januara 1995.
Ministar rada, socijalne skrbi i obitelji	Ilija Žuljević	20. novembra 1993.
Ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa	Jozo Marić	20. novembra 1993.
Ministar obnove i razvoja	Zulfo Robović	20. novembra 1993.
Ministar obnove i razvoja	Božo Rajić	28. juna 1995.
Ministar za međurepubličku suradnju i međunarodne odnose	Mile Akmadžić	20. novembra 1993.
Ministar za međurepubličku suradnju i međunarodne odnose	Vladislav Pogarčić	13. januara 1995.
Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša	Željko Obradović	23. februara 1993.
	Zulfo Robović	28. juna 1995.

Odluku o razrješenju Vlade donijelo je Predsjedničko vijeće HR H-B, 15. juna 1996, te istovremeno imenovalo novu, suženu Vladu sa sljedećim članovima: Pero Marković, predsjednik; Vladimir Šoljić, ministar odbrane; Ivan Vrankić, ministar unutarnjih poslova; Frano Franić, ministar financija; Valentin Ćorić, ministar društvenih djelatnosti; Nikola Antunović, ministar gospodarstva. Državne dužnosti ove vlade prestale su krajem 1996. godine

Obilježja

Grb HR HB

Zastava HR HB

Oružane snage

HVO

HOS

Privreda

Promet

Kultura

Sport

Posljedice

Presudom Haškog tribunala šestorici lidera Herceg-Bosne 29. maja 2013. godine, zaključeno je da je postojao udruženi zločinački poduhvat, čiji je glavni akter bio Franjo Tuđman i njegov konačni cilj bio je da se stvori hrvatski entitet, uglavnom u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine, kako bi se ujedinili Hrvati u Bosni i Hercegovini. Ta područja su kasnije trebala biti prisajedinjena Republici Hrvatskoj, ili ostati u bliskoj asocijaciji s njom.^[7]

Vodstvo Herceg-Bosne (Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić) su 29. maja 2013. godine osuđeni na ukupno 111 godina zatvora, između ostalog za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je imao za cilj uklanjanje muslimanskog stanovništva sa područja na kojem je vodstvo bosanskih Hrvata, sa vodstvom Hrvatske, željelo da ostvari hrvatsku dominaciju.^[7]^[8]^[9]

Također pogledajte

Reference

^ "Sastanak Travničke regionalne zajednice HDZ-a BiH, u Busovači, 21. maja 1991" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 30 Novembar 2017. Pristupljeno 6 Novembar 2017. Provjerite format datuma u parametru |accessdate=, |archivedate= (pomoć)
^ "II. redovita sjednica Glavnog odbora HDZ-a BiH u Prozor-Rami, 6. augusta 1991" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 30 Novembar 2017. Pristupljeno 6 Novembar 2017. Provjerite format datuma u parametru |accessdate=, |archivedate= (pomoć)
^ "Prijedlog regionalizacije općinskih odbora HDZ-a BiH, 23. augusta 1991" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 30 Novembar 2017. Pristupljeno 6 Novembar 2017. Provjerite format datuma u parametru |accessdate=, |archivedate= (pomoć)
^ "Sastanak HRZ i TRZ u Grudama, 18 novembra 1991" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 30 Novembar 2017. Pristupljeno 6 Novembar 2017. Provjerite format datuma u parametru |accessdate=, |archivedate= (pomoć)
^ "Odluka o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, 18. studenog 1991" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 15 August 2018. Pristupljeno 6 Novembar 2017. Provjerite format datuma u parametru |accessdate= (pomoć)
^ Mostar: Ljudi, kultura civilizacija, Anto Augustinović, Mostar, 1999., str. 80-86.
^ ^a ^b "Six Senior Herceg-Bosna Officials Convicted". ICTY. Pristupljeno 5. 11. 2017.
^ "JADRANKO PRLIC, BRUNO STOJIC, SLOBODAN PRALJAK , MILIVOJ PETKOVIC, VALENTIN CORIC AND BERISLAV PUSIC". ICTY. Pristupljeno 5.11. 2017. Provjerite format datuma u parametru |accessdate= (pomoć)
^ "ETHNIC COMPOSITION, INTERNALLY DISPLACED, PERSONS AND REFUGEES FROM EIGHT MUNICIPALITIES OF HERCEG-BOSNA, 1991 TO 1997-98" (PDF). ICTY. Pristupljeno 5.11. 2017. Provjerite format datuma u parametru |accessdate= (pomoć)

Vanjski linkovi

Commons ima datoteke na temu: Hrvatska Republika Herceg-Bosna

Dokumenti Herceg Bosne, slobodanpraljak.com

[1] "Sastanak Travničke regionalne zajednice HDZ-a BiH, u Busovači, 21. maja 1991" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 30 Novembar 2017. Pristupljeno 6 Novembar 2017. Provjerite format datuma u parametru |accessdate=, |archivedate= (pomoć)

[2] "II. redovita sjednica Glavnog odbora HDZ-a BiH u Prozor-Rami, 6. augusta 1991" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 30 Novembar 2017. Pristupljeno 6 Novembar 2017. Provjerite format datuma u parametru |accessdate=, |archivedate= (pomoć)

[3] "Prijedlog regionalizacije općinskih odbora HDZ-a BiH, 23. augusta 1991" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 30 Novembar 2017. Pristupljeno 6 Novembar 2017. Provjerite format datuma u parametru |accessdate=, |archivedate= (pomoć)

[4] "Sastanak HRZ i TRZ u Grudama, 18 novembra 1991" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 30 Novembar 2017. Pristupljeno 6 Novembar 2017. Provjerite format datuma u parametru |accessdate=, |archivedate= (pomoć)

[Uspostava-5] "Odluka o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, 18. studenog 1991" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 15 August 2018. Pristupljeno 6 Novembar 2017. Provjerite format datuma u parametru |accessdate= (pomoć)

[6] Mostar: Ljudi, kultura civilizacija, Anto Augustinović, Mostar, 1999., str. 80-86.

[Six_Senior_Herceg-Bosna_Officials_Convicted-7] "Six Senior Herceg-Bosna Officials Convicted". ICTY. Pristupljeno 5. 11. 2017.

[8] "JADRANKO PRLIC, BRUNO STOJIC, SLOBODAN PRALJAK , MILIVOJ PETKOVIC, VALENTIN CORIC AND BERISLAV PUSIC". ICTY. Pristupljeno 5.11. 2017. Provjerite format datuma u parametru |accessdate= (pomoć)

[9] "ETHNIC COMPOSITION, INTERNALLY DISPLACED, PERSONS AND REFUGEES FROM EIGHT MUNICIPALITIES OF HERCEG-BOSNA, 1991 TO 1997-98" (PDF). ICTY. Pristupljeno 5.11. 2017. Provjerite format datuma u parametru |accessdate= (pomoć)

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

p r u Savremeni iredentistički pokreti u svijetu
Afrika	Kongo Komori Madagaskar Mauritanija Chagos Maroko Somalija Južnoafrička Republika
Amerike	Argentina Bolivija Gvatemala Kanada Meksiko SAD Surinam Venecuela
Azija	Armenija Azerbejdžan Bengal Filipini Gruzija Indija Indonezija Irak Iran Izrael Japan Jemen Kambodža Kašmir Kina Koreja Kurdistan (Irački Kurdistan • Iranski Kurdistan • Sirijski Kurdistan • Turski Kurdistan) Liban Mongolija Nepal Sirija Timor Turska
Evropa	Albanija (Kosovo · Makedonija) Austrija Bjelorusija Bugarska Danska Finska Francuska Grčka Hrvatska (Bosna i Hercegovina) Mađarska Njemačka Srbija (Kosovo · Bosna i Hercegovins)
Okeanija	Australija Nelsonija Papua Nova Gvineja Samoa Vanuatu