Kupres

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Za druga značenja, pogledajte Kupres (čvor).
Koordinate: 43°59′34.3″N 17°16′37.7″E / 43.992861°N 17.277139°E / 43.992861; 17.277139
Kupres
Općina i naselje
Panorama Kupresa
Panorama Kupresa
Coat of arms of Kupres.jpg
Grb
Službeni naziv: Općina Kupres
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Kanton 10
Općina Kupres
Nadmorska visina 1.182 m n.v. 
Koordinate 43°59′34.3″N 17°16′37.7″E / 43.992861°N 17.277139°E / 43.992861; 17.277139
Površina
 - Naselje 12.6[2] km2
 - Općina 569.8[1] km2
Stanovništvo
 - Naselje 3.099[2] (2013)
 - Općina 5.573[1] (2013)
Gustoća
 - Naselje 245.95[2] /km2 
 - Općina 9.78[1] /km2 
Gradonačelnik Milan Raštegorac[3] (HDZ 1990)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 80320
Pozivni broj (+387) 34
Matični broj 129232[4]
Matični broj općine 11517
Kupres u Bosni i Hercegovini
Web stranica: Općina Kupres

Kupres je naselje i sjedište istoimene općine u Bosni i Hercegovini, smješten na krajnjem sjeveru Livanjskog kantona. Mjesto je poznato po zimskim turističkim sadržajima, kada je omiljeno okupljalište skijaša iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske (ponajviše Dalmacije) i susjednih zemalja.

Historija

Kupres je 10. aprila 1992. bio okupiran od strane JNA. Bio je oslobođen tek 1994. u Operaciji Cincar, prvoj zajedničkoj akciji HVO-a i Armije Bosne i Hercegovine nakon okončanja Bošnjačko-hrvatskog sukoba.

Geografija

Polja

Kupreško polje je velika kraška visoravan smještena istočno od Livanjskog i Glamočkog polja, a sjeverno od Duvanjskog polja. Pruža se od sjeverozapada prema jugoistoku, dugačko je 24 km, široko 10 km i površine 93 km2. Geološki mu je sastav od verfenskih škriljevaca, u širini djelomično od pješćenika, vapnenca, dolomita i slojeva melofira. U južnim je krajevima pokriveno neogenim jezerskim talozima, glinom i šljunkom.

Kupreški kraj obuhvata osim Kupreškog polja još dvije znatno manje kraške visoravni: Vukovsko polje i Ravno. Nalaze se na oko 1135 m nad morem i imaju po oko 20 km2. Vukovsko polje dijele od Kupreškog polja Lupoglav, Crni vrh i Osoje, a od Ravnog Ravašnica (1565 m). Između Vukovskog polja i Ramske kotline izdiže se visoka Raduša s oštrim šiljkom Idovcem (1956 m), koju opet sa Stožerom povezuje Siver (1562 m). Ravanjsko polje od Duvanjskog dijeli vodom oskudna planina Pakline (1503 m) i Ljubuša (1797 m). Između Kupreškog i Glamočkog polja leži jednako tako bezvodna visoravan Hrbine, ispresjecana s više gorskih lanaca.

Planine

Ski tereni sportsko-rekreacijskog centra Čajuša i hotel Adria Ski

Kupreška visoravan sa svih strana je okružena planinama. To su na sjeveroistoku Mosor (1371 m), Stražbenica (Vučkovac 1504 m), Velika Plazenica (Demirovac 1766 m), Mala Vrata, Mala Plazenica (1556 m), pa sedlo Kupreška ili Velika Vrata (1384 m) i planina Stožer (1758 m); na jugoistoku Lupoglava (1448 m), Crni Vrh (1506 m), Osoje (1439 m), Javorni Vrh (1468 m); na jugu i jugozapadu Batoglav (1272 m), Kozja Glava (1482 m), Malovan (1828 m), Jaram (1662 m) i Kurljaj (1593 m); na zapadu i sjeverozapadu Krvajac (1662 m) i Mali Vitorog (1748 m). Ove planine su međusobno povezane sa nekoliko manje značajnih planina. Sve su uglavnom pokrivene šumom i livadama, koje daju izvrsnu stočnu hranu. Sjeveroistočne planine su razvodno gorje, pa im s jedne strane teku vode u Jadransko, a s druge strane u Crno more.

Vodotoci

Kupreški kraj se sastoji iz tri hidrografski dosta samostalne kotline: Bajramovačku na sjeveru, Mrtvičku u sredini i Milačku na jugu. Najneravnije tlo je bajramovačkog dijela, gdje su mnogobrojne kose, uvale i vrtače velikih razmjera, a tek na zapadu je prostrana ravan. Tuda protiče rječica Mrtvaja koja izvire kod sela Stražbenice, teče prema sjeverozapadu i ponire na kraju polja, blizu Šemanovaca. Mrtvičkom kotlinom teče rječica Mrtvica, u koju se ulijevaju potoci Smrdelj, Karićevac i Jazmak. Teče prema zapadu i sjeverozapadu i uvire pod Kurljanjem, odnosno pod Jarmom kod mlina Mate Dumančića-Knezića. Milačkom kotlinom teče Milač, vodom najobilatija kupreška ponornica.

Jezera

Kukavičko jezero

Najveće jezero u kupreškoj općini je Kukavičko jezero kod sela Kukavice. To je glacijalno jezero površine 3750 m2, bogato je pastrmkom i rakom. Uz dva manja glacijalna jezera, Turjača površine 2500 m2 i Rastičevo površine 1900 m2, u kupreškom kraju je preko 20 vrtača glinenog podnožja, u kojima se voda zadržava čineći jezerca sa 100-200 m promjera. Neka od njih imaju svoje vlastite izvore.

Klima

Klimatske prilike ovog kraja uveliko definira nadmorska visina od 1120 do 1150 m. Klima je planinsko-alpska, oštra, s prosječnom godišnjom temperaturom od 5.7° C. Godišnje je u prosjeku 141 dan s padavinama, od toga 55 sa snijegom. Zbog snažnih planinskih vjetrova hladnoća je velika i česte su snježne vijavice.

Kultura

Nacionalni spomenici

Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Kupres se nalaze sljedeći spomenici:

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva - općina Kupres

Sastav stanovništva – općina Kupres
2013.[1] 1991.[6] 1981.[7] 1971.[8]
Osoba 5 573 (100,0%) 9 618 (100,0%) 10 098 (100,0%) 11 496 (100,0%)
Srbi 4 864 (50,57%) 5 169 (51,19%) 6 252 (54,38%)
Hrvati 3 813 (39,64%) 3 947 (39,09%) 4 425 (38,49%)
Bošnjaci 1 802 (8,339%) 1 745 (7,378%) 1 763 (6,637%)
Ostali 72 (0,749%) 13 (0,129%) 25 (0,217%)
Jugoslaveni 67 (0,697%) 214 (2,119%) 18 (0,157%)
Crnogorci 6 (0,059%) 13 (0,113%)
Slovenci 2 (0,020%)
Makedonci 1 (0,010%)
Mađari 1 (0,010%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naselje Kupres

Sastav stanovništva – naselje Kupres
2013.[2] 1991.[6] 1981.[7] 1971.[8]
Osoba 3 099 (100,0%) 2 715 (100,0%) 1 693 (100,0%) 943 (100,0%)
Srbi 1 298 (47,81%) 727 (42,94%) 367 (38,92%)
Hrvati 963 (35,47%) 609 (35,97%) 433 (45,92%)
Bošnjaci 1 357 (13,15%) 1 202 (11,93%) 1 125 (13,26%)
Jugoslaveni 64 (2,357%) 146 (8,624%) 11 (1,166%)
Ostali 33 (1,215%) 3 (0,177%) 3 (0,318%)
Crnogorci 5 (0,295%) 4 (0,424%)
Slovenci 1 (0,059%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Mjesne zajednice (1991)

  • MZ Blagaj - obuhvata naseljena mjesta: Barjamovci, Blagaj, Mrđanovci, Mrđebare, Novo Selo, Rastičevo, Suhova i Šemenovci
  • MZ Kupres - obuhvata naseljena mjesta: Begovo Selo, Bili Potok, Botun, Brda, Donji Malovan, Goravci, Gornji Malovan, Kukavice, Kupres, Kute, Mlakva, Odžak, Olovo, Osmanlije, Otinovci, Rilić, Stražbenica, Vrila, Zanaglina, Zlosela i Zvirnjača
  • MZ Ravno - obuhvata naseljena mjesta: Donje Ravno, Gornje Ravno i Mušić
  • MZ Vukovsko - obuhvata naseljena mjesta: Bućovača, Donje Vukovsko, Gornje Vukovsko i Kudilji
Narodnosni sastav stanovništva općine Kupres, po mjesnim zajednicama, prema popisu iz 1991.
mjesna zajednica ukupno Srbi Hrvati Bošnjaci Jugoslaveni ostali
MZ Blagaj 1,663 1,247 400 0 1 15
MZ Kupres 6,603 2,357 3,411 725 66 44
MZ Ravno 646 568 1 76 0 1
MZ Vukovsko 706 692 1 1 0 12
ukupno 9,618 4,864 (50,57%) 3,813 (39,64%) 802 (8,33%) 67 (0,69%) 72 (0,74%)

Također pogledajte

Reference

  1. ^ a b c d "Općina Kupres". nasbih.com. Pristupljeno 15. 2. 2016. 
  2. ^ a b c d "Naselje Kupres". nasbih.com. Pristupljeno 15. 2. 2016. 
  3. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Kupres". izbori.ba. Pristupljeno 4. 11. 2016. 
  4. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini". fzs.ba. Pristupljeno 15. 2. 2016. 
  5. ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Kupres)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 15. 2. 2016. 
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 68/9)". fzs.ba. Pristupljeno 15. 2. 2016. 
  7. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 2. 2016. 
  8. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 2. 2016. 

Vanjski linkovi