Tomislav Dretar

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Tomislav Dretar
Tomislav Dretar 1992.jpg
Pisac
Rođenje (1945-03-02) 2. mart 1945 (72 god)
Nova Gradiška, Jugoslavija

Tomislav Dretar (rođen 2. marta 1945) jest bosanski, hrvatski, francuski i belgijski književnik.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Diplomirao kulturologiju na Univerzitetu u Rijeci 1977. godine, a magistrirao 1984. u Sarajevu. Do 1977. bio nastavnik u Bosanskoj Krupi, zatim odlazi u Bihać i radi kao sekretar SIZ-a za kulturu u Bihaću, a od 1989. do početka 1990-ih predavač na Višoj ekonomskoj školi u Bihaću. Nakon toga se bavi novinarstvom. Od 1977. objavljuje pjesme, eseje, rasprave, naučne referate i članke u periodicima Kultura, Pregled, Naše teme, Oko, Oslobođenje, Odjek, Naši dani, Život, te na Radiju Sarajevo. Objavio je više knjiga intimističke poezije refleksivnih i ljubavnih motiva. Pjesme i eseji prevedeni su na italijanski, romski, mađarski, francuski, engleski, turski, albanski, slovenski, češki i holandski jezik.


Zastupljen u više pjesničkih antologija.

Prevodilac s francuskog jezika ekumenskog prijevoda Biblije na bosanski,hrvatski i srpski, napravio je prijevod prve knjige svih Muslimana Časni Kur'an na hrvatski, bosanski i srpski, zatim s latinskog Interrogatio Iohannis ili Ispitivanje Ivanovo koje je poznato u svijetu kao Bogumilsko evanđelje, a uz to preveo i Bhagavat-Gitu i Budinu molitvu.

Nagrade i priznanja[uredi | uredi izvor]

Ratni put[uredi | uredi izvor]

U odbrambeno-oslobodilačkom ratu u Bosni i Hercegovini, obavlja niz političkih dužnosti, zapovijedajući Hrvatskim vijećem odbrane Okruga i Općine do 1993. godine. Pozivajući se na bosanskohercegovački Ustav suprotstavlja se Mati Bobanu, negirajući političku separatističku tvorevinu Herceg-Bosnu i odlazi u izbjeglištvo gdje u Bruxellesu desetak godina radi kao fizički radnik i bibliotekar na l'Univertsité catholique de Louvain (Katolički univerzitet u Lovainu).

Djela[uredi | uredi izvor]

Književno-umjetnička djela

  • Vox interioris, Sarajevo 1976.
  • Drska perunika, Banja Luka 1980.
  • Nedostupna staza; Protjecanja, Bihać 1984.
  • Sorella della notte, Napoli, 1984.
  • Knjiga čežnje, Bihać 1986.
  • Slika, unutarnja rukovet, Beograd, 1988.
  • Gorka srma, Bihać, 1989.
  • Potraga za rubom,Kikinda, 1989.
  • Bol, ciganska rapsodija, Novi Sad, 1990.
  • L'Image,le florilège des lumières, Edition du Panthéon, Paris, 2001.
  • Kotva, Bruxelles,2005
  • Douleur, Rhapsodie tsigane-Bol,ciganska rapsodija (francuski - hrvatski), Barry (Belgija), 2007
  • Foyer de paroles, Editions Manuscrit, Paris, 2008
  • Aux Portes de l'Inaccessible/Na vratima Nedostupnog, M.E.O. Editions, Bruxelles, 2009
  • Parole, mon logement social, Edition M.E.O., Bruxelles 2010, ISBN 978-2-930333-34-2

Autor antologije[uredi | uredi izvor]

  • Sublimisme balkanique - Tom 1 - poètes de Croatie - antologija poezije - Izbor i predgovor - Tomislav Dretar, ISBN 978-2-930333-56-4
  • "Sublimisme balkanique" - Tom 2 - poètes de Bosnie-Herzégovine - antologija poezije - Izbor i predgovor - Tomislav Dretar, ISBN 978-2-930702-71-1

Muzičko-scenska djela

  • Libreto na temu "Smrt Omera i Merime" komponovano po Vuku Kulenoviću, RTB 1986
  • Libreto za oratorij Opus n° 1 premijerno izvedeno po Simfonijskom orkestru RTB uz muziku Vuka *Kulenovića, Prvi festival simfonijskih orkestara Jugoslavije u Bihaću 1984.g.
  • Libreto za scensku postavku oratorija po Dretarevoj poeziji, koreografija Branke Kolar, na muziku iz opere "Ero s onog svijeta" i Carmina Burana u izvođenju: Recital - Tomislav Dretar, ples - Bihaćki plesni ansambl i Karate klub Bihać.

Kulturološka djela

Napomena - Ukupan broj tekstova ovih vrsta i rodova tokom 25 godina bavljenja je oko 300.

  • Konceptualizacija kulture u programima KPJ/SKJ u časopisu "Socijalizam" 6/84;
  • Komunistička partija i kultura, u časopisu Opredjeljenja, 8-9/80;
  • Međunacionalni odnosi u svjetlu revolucionarne prakse, Sveske 2/83;
  • Krleža i Titovo djelo, Sveske 10/85;
  • Jugoslavenstvo, majka koja ne smije pojesti svoju djecu, (saopćenje na Okruglom stolu povodom 35. godišnjice Zavoda za istraživanje kulturnog razvitka Srbije), Beograd, 1982
  • Socijalistička transformacija kulture, Opredjeljenje, 1/85;
  • Animacija u kulturi, Kultura, 45-46/79;
  • Kulturna politika samoupravnog društva, Kultura, 53/81;
  • Marginalije o kulturnoj animaciji, Pregled, 6/79;
  • Kulturni apsket rada, Putevi, 4/80;
  • O fetiškom karakteru jezika, Lica, 8-9-10/81;
  • O Marcuseu i Estetskoj dimenziji, Pregled, 33/82;
  • Kritika kulturnog modela postavljenog kao sustav upravljanja, Pregled, 7-8/83
  • Kritika odnosa potreba i vrijednosti u djelima Agnes Heller, Pregled, 5/82
  • Razina kulturnih interesa srednjoškolske omladine, Istraživanja, 1982.
  • Trockij i Goebels, paralele i kontroverze rađanja medijalne i masovne kulture, Istraživanja, 1983.


Likovna kritika

  • O vrijednostima i značajkama grafičkog opusa Dževada Hoze, Oslobođenje, Sarajevo
  • O slikarstvu Marijane Muljević, Lica, Sarajevo
  • O skulpturama Hakije Muranovića, odjek, Sarajevo
  • Grafika, slika, skulptura, monografija, Bihać, 1981

Objavljuje na francuskom jeziku pod imenom Thomas Dretart: "Douleur, rhapsodie tsigane", Barry 2007, "L'image, florilège des lumières", Pariz 2001. i "Le Foyer de paroles", Bruxelles 2008. Preveo i objavio knjige desetak belgijskih pisaca na francuskom jeziku.

Zastupljen u Antologijama[uredi | uredi izvor]

  • Krvatska, (1991., Antologija hrvatske ratne lirike od Marula do naših dana, dr. Vinko Brešić)
  • Skupljena baština: savremeno hrvatsko pjesništvo 1940-1990: (antologija) / priredio Stijepo Mijović Kočan
  • Romane Poetongi Antologia - József Choli Daróczi, Ariadna (ISBN/ISSN: 963.045684.2), (romski, mađarski, engleski) Budimpešta 1995.
  • Mnogoglasje - Savremeno hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovine"; Zdravko Kordić i Krešimir Šego u časopisu "Osvit" broj 1-2, Mostar, 2000.
  • "Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine od XV st. do danas-Antologija poezije"; Prof. dr. Miloš Okuka u Matica hrvatska, Hrvatska misao, svezak 25-26, Sarajevo, 2002;

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]