Nova Gradiška

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Bih-usa.svg Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden.
Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.
Nova Gradiška
Nova Gradiska Zentrum.jpg
Centar Nove Gradiške
Grb Položaj
Grb općine Nova Gradiška Nedostaje karta
Osnovne informacije
Država: Hrvatska Hrvatska
Županija: Brodsko-posavska
Općina: Nova Gradiška
Stanovništvo: 15.833 popis (2001)
Površina: 49,58 km2
Gustoća: 319 stanovnika na km2
Nadmorska visina: 129 n.m.
Poštanski broj: 35 400
Administracija
Vrsta naselja: Grad
Načelnik: Josip Mikšić (Nezavisni kandidat)
Web stranica:

Nova Gradiška je grad u Hrvatskoj, u Brodsko-posavskoj županiji.

Gradska naselja[uredi | uredi izvor]

Novoj Gradiški teritorijalno pripadaju 4 naselja (stanje 2006), to su: Kovačevac, Nova Gradiška, Ljupina i Prvča.

Historija[uredi | uredi izvor]

Nova Gradiška se naziva i Najmlađi hrvatski grad.

Grad Nova Gradiška je osnovan 1748. godine. Nastao je i izrastao u okviru Vojne krajine. Već 1754. godine počinje gradnja prve zidane zgrade - crkve sv. Terezije, koja po svojim graditeljskim karakteristikama pripada značajnijim spomenicima sakralnog graditeljstva kasnog baroka u Slavoniji. Staru urbanu jezgru čine: crkva sv. Terezije, stari sud i zatvor iz 18. vijeka, te župna crkva Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije s početka 19. vijeka.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Nova Gradiška je smještena u jugozapadnom dijelu istočne Hrvatske, drugi je grad po veličini u Brodsko-posavskom kantonu, nalazi se uz vrlo važne saobraćajnice: autoput Zagreb - Slavonski Brod - Beograd, željeznička pruga Zagreb - Vinkovci, u dodiru je i sa starom krajiškom cestom ("Starom cestom"), a kroz grad prolazi i državna cesta prema Požegi i Našicama.

  • Geografska širina: 45°16´15˝
  • Geografska dužina: 17°22´41˝
  • Nadmorska visina: 129 metara
  • Površina: 49,58 km2
  • Srednja godišnja temperatura: 11,2 °C

Klima[uredi | uredi izvor]

Područje Nove Gradiške ima umjerenu kontinentalnu klimu, koja je značajno modificirana utjecajima gorskog masiva Psunja, pa donekle i Babje gore. Kretanje temperatura, padavina, kao i drugih elemenata vremena (insolacija, magle, mrazevi, ruža vjetrova) ukazuje na kontinentalnost, koja je karakteristična za prijelazno panonsko područje - od srednje Panonske nizije prema južnom peripanonskom području. To znači da su zime u pravilu relativno oštre, a ljeta vruća.

Prosječne su temperature razmjerno ugodne, srednja godišnja temperatura iznosi između 10,5 i 11 °C. Prosječna je temperatura jula između 20 i 21, odnosno januara između -0.5 °C i 1 °C. To pak znači da godišnja amplituda prosječnih temperaturnih vrijednosti iznosi nevelikih 21 do 22 stepena. Međutim, stvarni hod vremena obilježavaju ekstremi, odnosno kretanje apsolutnih vrijednosti temperatura. U Novoj Gradiški je tako u julu izmjerena temperatura i viša od 37, a u januaru (odnosno februaru) niža od -23 Celzijeva stupnja. To znači da se godišnja temperaturna amplituda popne nekih godina i do 60 stepeni! U takvim uvjetima, ipak kontinentalnim, vegetacijsko razdoblje traje od druge polovine marta do prve polovine novembra, te uz razmjerno povoljan godišnji raspored padalina omogućava uzgoj velikog broja ratarskih i voćarskih kultura.

Ovdje prosječno godišnje padne izmedu 813 i 820 milimetara padalina, a dakako ima i znatnih odstupanja u nekim godinama. Tako je već bilo sušnih godina s manje od 600, ili kišnih godina s više od 1100 milimetara padalina. Ovdje osobito valja spomenuti da okolni gorski reljef na sjeveru značajno modificira količine padalina, jer masiv Psunja zaustavlja oblake i prima više kiša i snijega. Prosječno na Psunju padne godišnje nešto više od 1200mm , a južna prigorja prema Novoj Gradiški i Cerniku primaju više padalina, nego li niski poloj u nizini Save. U prosjeku najviše padalina padne u kasno proljeće i rano ljeto (primarni lipanjski maksimum), te krajem godine (sekundarni prosinački maksimum). Takav godišnji hod padalina pogoduje poljoprivrednom iskorištavanju.

Magle su dosta česta pojava u ovom tipu klime, pogotovo u zimskoj polovini godine. Dakako, one su karakteristične za niski savski poloj, te donekle za disecirane potočne udoline u prigorju. Mraz je redovita pojava, te njegovo kašnjenje u proljeće može nanijeti velike štete u voćarstvu i ratarstvu. Vjetrovi koji ovdje pušu nemaju svog zasebnog imena, a prevladavaju zračne struje iz zapadnog i sjeverozapadnog kvadranta.

Dr. Dragutin Feletar; Nova Gradiška - Izabrane teme - U povodu 250. obljetnice osnivanja grada (1998.)

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Nova Gradiška, po popisu stanovništva iz 2001. godine, ima 15.833 stanovnika, od toga 7.495 muškaraca i 8.338 žena. Od ukupnog broja njih gotovo 4.000 je mlađe od 19 godina, prosječna starost Novogradiščana je 38,5 godina. Nacionalne manjine učestvuju s 6,85% u ukupnom broju stanovnika N. Gradiške; od toga su 5,77% Srbi, 0,40% Albanci.

Uprava[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Privreda[uredi | uredi izvor]

U Novoj Gradišci razvijena je drvna, tekstilna, prehrambena i metalna industrija kao i privatno poduzetništvo. Kako je trenutno stanje nedostatno, i kako bi se povećao opseg privrede, pokrenuta je inicijativa za industrijski park.

Slavni ljudi[uredi | uredi izvor]

(Umjetnost)

(Arhitektura)

(Medicina)

(Sport)

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi izvor]

  • Samostan Cernik

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

  • Dječji Vrtić "Radost"
  • Dječji Vrtić "Maslačak"
  • OŠ "Mato Lovrak"
  • OŠ "Ljudevit Gaj"
  • Gimnazija
  • Elektro-tehnička
  • Industrijsko-obrtnička

Kultura[uredi | uredi izvor]

  • Knjižara
  • Muzej
  • Likovna galerija
  • Dom kulture

Sport[uredi | uredi izvor]

Nogometni klub "Sloga" - osnovan 1910. godine

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Nova Gradiška se nalazi blizu autoputa Zagreb-Lipovac. Također se nalazi kraj važnog međunarodnog elektrificiranog željezničkog koridora Zagreb-Lipovac. Ona je bitna veza između Bosanske i Brodske Posavine s Hrvatskom. Granični prijelaz sa BiH se nalazi nekoliko kilometara dalje, u Staroj Gradišci.

Mediji[uredi | uredi izvor]

  • Radio Nova Gradiška
  • Časopis Novogradiško Blebetalo

Turizam[uredi | uredi izvor]

Turizam se u Novoj Gradiški počeo vrlo rano razvijati. 1892. godine osnovano je Društvo za poljepšanje mjesta koje od 1930. godine nosi naziv Turističko društvo. Njegovu tradiciju danas nastavlja Turistička zajednica grada koja je organizator ili suorganizator niza manifestacija, te time nastavlja razvoj turizma na novogradiškom području. Neke od značajnijih su: pokladne svečanosti, izložba cvijeća, međukantonalna smotra folklora, smotra tradicijskih puhačkih instrumenata, "Novogradiško glazbeno ljeto", susreti oldtimera međudržavne i državne razine, fišijada, izložba gljiva, organizirani doček Nove Godine na glavnom gradskom trgu. Od sportskih manifestacija ističu se na državnoj razini motoristički susreti "Strmac". Grad svojim gostima nudi i različite sportske sadržaje, a ljeti osvježenje na gradskim bazenima.

Zahvaljujući svom smještaju i prirodnim ljepotama, novogradiški kraj ima sve uvjete za razvoj turizma. Saobraćajnice čine grad vrlo pristupačnim, a privlačna okolica od šumovitih padina Psunja do mirne posavske ravnice daje mogućnost za razvitak različitih oblika turizma.

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  • Knjiga "Novogradiški leksikon"

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: