Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Predsjedništvo RBiH)

Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine je bilo najviši izvršni organ Republike Bosne i Hercegovine od proglašenja njene nezavisnosti do Dejtonskog sporazuma. Predsjedništvo se sastojalo iz sedam članova, po dva člana iz bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda, te jednog člana iz reda ostalih.[1] Predsjedništvo RBiH je bilo vrhovni komandant oružanih snaga RBiH, što je uključivalo Armiju RBiH, MUP RBiH, te HOS i TO BiH u početku rata.

Za vrijeme rata u BiH, Predsjedništvo je bilo institucija, priznata od međunarodne zajednice, koja je predstavljala Republiku Bosnu i Hercegovinu u svijetu.

Izbor predsjedništva i mandat[uredi | uredi izvor]

Prema Ustavu Predsjedništvo RBiH biraju građani Republike i to tajnim glasanjem. Predsjedništvo se sastoji od sedam članova izabranih na mandat u trajanju od četiri godine, sa mogućnosti obnašanja još jednog uzastopnog mandata. Predsjednika Predsjedništva biraju članovi Predsjedništva iz reda svojih članova, na period od jedne godine i mogućnosti obnavljanja mandata još jedanput. U slučaju ratnog stanja ili vanredne situacije trenutnom sazivu Predsjedništva može se produžiti mandat do trenutka kada su stvoreni uslovi za izbor novog ppredsjedništva.

Članovi[uredi | uredi izvor]

1990.[uredi | uredi izvor]

Na Predsjedničkim izborima 18. novembra 1990. godine za članove Predsjedništva Socijalističke republike Bosne i Hercegovine izabrani su: Fikret Abdić, Alija Izetbegović, Ejup Ganić, Biljana Plavšić, Nikola Koljević, Stjepan Kljujić i Franjo Boras. Internom odlukom u SDA, utvrđeno je da će Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine postati Alija Izetbegović, a ne Fikret Abdić, koji je na izborima osvojio najveći broj glasova.

1992.[uredi | uredi izvor]

Početkom rata u Bosni i Hercegovini, tadašnji srpski članovi Biljana Plavšić i Nikola Koljević i hrvatski član Franjo Boras su napustili Predsjedništvo, ali su zamijenjeni u skladu sa izbornim rezultatima sljedećim kandidatima prema broju dobijenih glasova. Na upražnjena mjesta članova Predsjedništva imenovani su Nenad Kecmanović, Mirko Pejanović i Ivo Komšić. Nenad Kecmanović, je ubrzo napustio Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, a na njegovo mjesto imenovana je Tatjana Ljujić-Mijatović. Nakon što je proglasio secesiju na dijelu općine Velika Kladuša, Fikret Abdić je smijenjen zbog protivustavnih aktivnosti, a kasnije je također pred sudovima Hrvatske pravomoćno osuđen za ratne zločine. Na njegovo mjesto je imenovan Nijaz Duraković

1996.[uredi | uredi izvor]

Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, naziv Republika Bosna i Hercegovina je zamijenjen s nazivom Bosna i Hercegovina. U skladu s novim nazivom, Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine je postalo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, nastavljajući kontinuitet ranijeg predsjedništva, ali s promijenjenom strukturom. Prema Dejtonskom sporazumu Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji iz tri člana, po jednog člana iz bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Hronologija Predsjedništva BiH". Arhivirano s originala, 13. 2. 2013. Pristupljeno 18. 10. 2014.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]