Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina

Socijalistička Republika; Bosna i Hercegovina Социјалистичка Република; Босна и Херцеговина
1943-1992.
	Himna: Hej Slaveni;
	Položaj na karti
Glavni grad	Sarajevo;
Službeni jezik	srpsko-hrvatski
Državno uređenje	Socijalistička republika unutar SFRJ
Površina
Stanovništvo
Valuta	jugoslavenski dinar

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina je bila socijalistička republika u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, izabrano na izborima 18. novembra 1990. godine je na sjednici, 8. aprila 1992. godine, donijelo odluku o promjeni naziva Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina u novo ime države - Republika Bosna i Hercegovina.^[2]

Po AVNOJ-skim dogovorima i jugoslavenskim ustavima definisana kao srpska, hrvatska i bošnjačka (tada muslimanska) zajednička teritorija, nedjeljiva po principima historijskih činjenica postojanja bosanske države definisana je republika Bosna i Hercegovina kao jedna od 6 sastavnih federalnih jedinica socijalističke Jugoslavije pod nazivom Narodna Republika Bosna i Hercegovina, a kasnije Socijalistička Republika Bosne i Hercegovine. Ovaj period je stvarao današnju Bosnu i Hercegovinu u okvirima današnji granica koje je dobila po dogovorima na zasjedanjima AVNOJ-a. Priznata je kao najrazličitija republika u okviru Jugoslavije.

Svoj najveći industrijski procvat Bosna i Hercegovina je doživjela baš u ovom periodu. Zbog toga su se na njenom grbu nalazili fabrički dimnjaci kao simbol moderne Bosne i Hercegovine temeljene na industrijskom razvoju.

Historija[uredi | uredi izvor]

Na dan 28. 4. 1945. godine na zasjedanju ZAVNOBiH-a je imenovana narodna vlada Bosne i Hercegovine. Po AVNOJ-skim dogovorima i jugoslavenskim ustavima definisana je kao srpska, hrvatska i muslimanska (bošnjačka) zajednička teritorija, nedjeljiva po principima historijskih činjenica postojanja bosanske teritorije definisana je Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina kao jedna od 6 sastavnih federalnih jedinica socijalističke Jugoslavije pod nazivom Narodna Republika Bosna i Hercegovina, a kasnije Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina. Priznata je kao najrazličitija republika u okviru bivše Jugoslavije. Imala je svoju posebnost, jer je u svom sastavu imala tri glavna južnoslavenska naroda i ostale svoje građane. Josip Broz Tito je često naglašavao da je

Bosna nedjeljiva te da je ona isto i srpska i hrvatska i muslimanska

.

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina je jedinstven dio historije Bosne i Hercegovine. Jugoslavenski komunistički slogan "bratstvo i jedinstvo" uistinu je ujedinio multietničku Bosnu i Hercegovinu i u njoj stvorio jedinstven sistem kulturne, socijalne, etničke i vjerske tolerancije. Zbog svog središnjeg geografskog položaja u sklopu Jugoslavenske federacije, poslijeratna Bosna i Hercegovina je označena kao osnova za razvijanje vojne odbrane. To je značilo veliku koncentraciju Jugoslavenske narodne armije i razvoj namjenske industrije. Nekoliko godina nakon završetka Drugog Svjetskog Rata kreće se sa obnovom i izgradnjom razorene zemlje, grade se nove željezničke pruge, ceste, tvornice i hidroelektrane. Dolazi do ubrzanog razvoja industrije, posebno, metalurške, namjenske, mašinske, prehrambene, tekstilne, proizvodnje lijekova, izgradnje elektro energetskog sistema, hidrocentrala, novih gradova i tvornica, škola i visokoškolskih ustanova, bolnica, domova zdravlja, uspostava sistema zdravstvene i socijalne zaštite za cjelokupno stanovništvo. Čitav taj ubrzani privredni i prometni razvoj znači širenje postojećih gradova te nastanak novih, kao i porast broja stanovnika. u urbanim sredinama,te velike seobe iz ruralnih sredina. Važnost SR Bosne i Hercegovine u SFRJ i svijetu potvrđena je i izborom Sarajeva za domaćina Zimskih olimpijskih igara 1984..

Potkraj 1988. godine, počinje se urušavati ustavni poredak u SFRJJ. U novembru 1990. na prvim višestranačkim izborima pobijedile su tri najveće nacionalne stranke: Stranka demokratske akcije, Srpska demokratska stranka i Hrvatska demokratska zajednica. U oktobru 1991. godine Bosna i Hercegovina izglasava nezavisnost, da bi potom uslijedio i referendum za nezavisnost u februaru 1992. godine. Nakon proglašenja nezavisnosti i međunarodnog priznanja BiH, u aprilu 1992. godine je izbio rat u Bosni i Hercegovini.

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

SR Bosna i Hercegovina administrativno je bila podjeljena na općine kao i ostale jugoslavenske republike. Na popisu iz 1971. godine, SR Bosna i Hercegovina sastojala se iz 107 općina, da bi se 1978. godine u Gradu Sarajevu formirale dvije nove općine Novi Grad i Stari Grad, pa je na popisima iz 1981. i 1991. godine, SR Bosna i Hercegovina imala 109 općina.

Institucije[uredi | uredi izvor]

Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine

Privreda[uredi | uredi izvor]

Energetika[uredi | uredi izvor]

Energetski izvori Bosne i Hercegovine

Reference[uredi | uredi izvor]

Nedovršeni članak Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina koji govori o historiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Portal SFRJ

[1] ttp://www.fzs.ba/popis.htm

[Parlament-2] Službena stranica Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine

[1]

[2]

p r u Bosna i Hercegovina po temama
Historija	Ilirik Bosanska banovina Bosansko Kraljevstvo Hercegovina Svetog Save Osmanlijska vlast Hercegovački pašaluk Kraljevina Jugoslavija Narodnooslobodilačka borba SFR Jugoslavija SR Bosna i Hercegovina Republika Bosna i Hercegovina Rat u Bosni i Hercegovini Bosna i Hercegovina
Geografija	Jezera Planine Rijeke Zaštićena područja
Politika	Izbori Parlamentarna skupština Policija Političke stranke Predsjedništvo Ustav Vanjska politika Vijeće ministara
Privreda	Centralna banka Kompanije Konvertibilna marka Saobraćaj Telekomunikacije Turizam
Vojska	Činovi Oružane snage
Simboli	Grb Himna Ordeni i priznanja Zastava
Demografija	Administrativna podjela Bosanci i Hercegovci Spisak Bosanaca i Hercegovaca Gradovi Jezici Ljudska prava Religija Poštanski brojevi
Kultura i sport	ANUBiH Arhitektura Bosanski jezik Kinematografija Književnost Kuhinja Kultura Mediji Radio Televizija Muzika Obrazovanje Spomenici Svjetske baštine Sport Umjetnost
Praznici	Dan državnosti Dan nezavisnosti
Portal:Bosna i Hercegovina

p r u Hronologija državnosti jugoslavenskih zemalja
	Prije 1918.	1918–1929	1929–1945	1941–1945	1943–1946	1946–1963	1963–1992	1991/1992–2003	2003–2006	2006–2008	2008–
Slovenija	Dio Austro-Ugarske uključujući Boku Kotorsku Također pogledajte Kraljevina Hrvatska-Slavonija 1868–1918 Kraljevina Dalmacija 1815–1918 BiH u Austro-Ugarskoj 1878–1918	Država Slovenaca, Hrvata i Srba (1918–1929) Kraljevina Jugoslavija (1929–1943) Također pogledajte Kraljevina SHS 1918 Republika Prekmurje 1919 Banat, Bačka i Baranja 1918–1919 Slobodna država Fiume 1920–1924 1924–1947		Anektirale^a fašistička Italija i nacistička Njemačka	Demokratska Federativna Jugoslavija 1943–1946 Federativna Narodna Republika Jugoslavija 1946–1963 Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija 1963–1992 Sastav od socijalističkih republika Slovenije (1944–1991) Hrvatske (1943–1991) BiH (1943–1992) Srbije (1943–1992) (u sastavu i autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo) Crna Gora (1943–1992) Makedonija (1944–1991)			Slovenija Rat u Sloveniji
Dalmacija				Nezavisna država Hrvatska 1941–1945 Marionetska kvazi-država Trećeg rajha. Dijelovi koje je anektirala Fašistička Italija. Međimurje i Baranja koje je anektirala Mađarska.				Hrvatska^b Rat u Hrvatskoj
Slavonija
Hrvatska
Bosna								Republika Bosna i Hercegovina (1992-95.)^c Rat u Bosni i Hercegovini	Bosna i Hercegovina sastoji se od Federacije Bosne i Hercegovine (1995-), Republike Srpske (1995–) i Brčko distrikta (2000–).
Hercegovina
Vojvodina	Dio mađarske regije Délvidék			Autonomni Banat^d (Dio njemačke vojne uprave u Srbiji)				Savezna Republika Jugoslavija Sastojala se od Republike Srbije (1990–2006) i Republike Crne Gore (1992–2006) Također pogledajte Republika Kosovo (1990–2000)	Srbija i Crna Gora	Republika Srbija Uključeno AP Vojvodina i, pod upravom UN-a Kosovo i Metohija	Republika Srbija Uključuje autonomnu pokrajinu Vojvodinu
Srbija	Kraljevina Srbija 1882–1918			Vojna uprava u Srbiji 1941–1944 ^e
Kosovo	Dio Kraljevine Srbije 1912–1918			Uglavnom anektirala Albanija 1941–1944 zajedno sa zapadnom Makedonijom i jugoistočnom Crnom Gorom							Republika Kosovo^g
Metohija	Kraljevina Crna Gora 1910–1918 Metohiju kontrolisala Austro-Ugarska (1915–1918)										Republika Kosovo^g
Crna Gora				Protektorat^f 1941–1944						Crna Gora
Sjeverna Makedonija	Dio Kraljevine Srbije 1912–1918			Anektirala Bugarska 1941–1944				Sjeverna Makedonija^hⁱ
^a Prekmurje anektirala Mađarska. ^b Također pogledajte SAO Kninska krajina (1990) → SAO Krajina (1990–1991) i SAO Istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem (1990–1991), SAO Zapadna Slavonija (1990–1991) i Republika Srpska Krajina (1990–1995); svi zamijenjeni UNTAES-om (1996–1998). ^c Također pogledajte Republika Bosna i Hercegovina Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i Srpska autonomna oblast: Bosanska krajina, SAO Sjeveroistočna Bosna, SAO Romanija i SAO Hercegovina (1991–1992); svi kombinirani za oblikovanje tzv. Srpske republike Bosne i Hercegovine (1992–1995). ^d Bačku je anektirala Mađarska (1941–1944), dok je Srijem anektirala NDH (1941–1944).							^e Također pogledajte Užička republika. ^f Anektirano od str. fašističke Italije (1941–1943) i nacističke Njemačke (1943–1944). Manji dio anektirala NDH (1941–1944). ^g Kosovo je predmet spora između vlada Kosova i Srbije. ^h Makedonija je u UN-u poznata kao Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija zbog spora oko imena sa Grčkom.

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina

Sadržaj

Historija[uredi | uredi izvor]

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

Institucije[uredi | uredi izvor]

Privreda[uredi | uredi izvor]

Energetika[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Navigacija

Lični alati

Imenski prostori

Varijante

Pregledi

Više

Pretraga

Navigacija

Interakcija

Štampaj/izvezi

Alati

Drugi jezici