Linecons big-star.svg

Portal:SFRJ

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search


Glavna stranica   Kategorije   Wiki projekti, potrebni članci...
uredi  

Portal SFRJ

Zastava SFRJ


Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ; skraćeno Jugoslavija; također poznata i kao "Druga Jugoslavija") bila je država nastala 29. novembra 1943. na drugom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu kao zajednica 5 naroda i 6 republika, sa prvobitnim imenom Demokratska Federativna Jugoslavija (DFJ). To je ime promijenjeno 29. novembra 1945. na trećem zasjedanju AVNOJ-a u Beogradu u Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ), da bi konačno 7. aprila 1963. dobila ime Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ). Bila je članica Ujedinjenih nacija, te jedna od osnivača Pokreta nesvrstanih.

SFRJ je bila nasljednica Kraljevine Jugoslavije (1918-41). Prestala je postojati 1992. godine osamostaljivanjem Slovenije, Hrvatske i Makedonije (1991), zatim i Bosne i Hercegovine (1992) iz federacije. Preostale republike, Srbija i Crna Gora, formirale su novu zajednicu; prvo u aprilu 1992. SR Jugoslaviju, potom 2003. državnu zajednicu Srbija i Crna Gora, a na referendumu 21. maja 2006. godine Crna Gora je istupila iz državne zajednice, stvorivši samostalnu republiku. Kosovo se 2008. godine odvojilo od Srbije proglašavanjem nezavisnosti.


uredi  

Izabrani članak

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina je bila socijalistička republika u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, izabrano na izborima 18. novembra 1990. godine je na sjednici, 8. aprila 1992. godine, donijelo odluku o promjeni naziva Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina u novo ime države - Republika Bosna i Hercegovina.

Po AVNOJ-skim dogovorima i jugoslavenskim ustavima definisana kao srpska, hrvatska i bošnjačka (tada muslimanska) zajednička teritorija, nedjeljiva po principima historijskih činjenica postojanja bosanske države definisana je republika Bosna i Hercegovina kao jedna od 6 sastavnih federalnih jedinica socijalističke Jugoslavije pod nazivom Narodna Republika Bosna i Hercegovina, a kasnije Socijalistička Republika Bosne i Hercegovine. Ovaj period je stvarao današnju Bosnu i Hercegovinu u okvirima današnji granica koje je dobila po dogovorima na zasjedanjima AVNOJ-a. Priznata je kao najrazličitija republika u okviru Jugoslavije.

uredi  

Izabrana biografija

{{{naslov}}}
Dražen Petrović (Šibenik, 22. oktobar 1964 - Denkendorf, 7. juni 1993) bio je jugoslavenski i hrvatski košarkaš. Igrao je za Šibenku, Cibonu, Real Madrid, Portland Trail Blazerse i New Jersey Netse, kao i reprezentacije Jugoslavije, a od 1992. za reprezentaciju Hrvatske. Svoju karijeru počeo je sa 15 godina kada ga je trener prvoligaškog kluba Šibenka ubacio u igru nakon čega se javnost po prvi put upoznala sa ovim igračem, koji će deceniju poslije obilježiti evropsku i svjetsku košarku. Dražen je počeo igrati nakon što je starijem bratu Aleksandru skupljao i dodavao lopte na njegovim treninzima. Ostajao bi poslije treninga sam u dvorani i šutirao sve dok ne padne noć. Kad je počeo igrati u šibenskim kadetima, svoju minutažu za trening samostalno je produžavao i do kasnih sati. Prije škole dolazio je u praznu dvoranu i trenirao, a poslijepodnevni trening zadnji je napuštao. Nevjerovatan talenat i nesvakidašnja marljivost za tako malog dječaka nije mogla promaći i vrhunskim stručnjacima. Već tada prognozirali su mu vrhunsku karijeru primjetivši kako je već u ranoj dobi sposoban preuzeti svu odgovornost za svoju ekipu i ako treba utakmicu riješiti sam.
uredi  

Novi članci

uredi  

Sport u SFRJ

uredi  

Olimpijske igre

1984 Winter Olympics logo.svg

XIV zimske olimpijske igre održane su od 8. do 19. februara 1984. u Sarajevu u tadašnjoj Jugoslaviji (danas Bosni i Hercegovini) Ovo su bile prve zimske i druge olimpijske igre održane u nekoj socijalističkoj državi nakon XXI olimpijskih igara održanih 1980. u Moskvi. Na Igrama su u 6 sportova nastupila 1272 takmičara iz 49 zemalja (998 takmičara i 274 takmičarke).

uredi  

Izabrana fotografija

uredi  

Jeste li znali?

...da je Milka Planinc 1982. godine postala prva žena premijer u SFRJ i ujedno prva žena premijer u istočnoj Evropi?

uredi  

Odabrane teme

uredi  

Povezani portali