Idi na sadržaj

Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Predsjedništvo SFRJ)
Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije
Председништво Социјалистичке Федеративне Републике Југославије
Standarda članova Predsjedništva SFRJ (1980–1992).
Standarda Predsjednika Predsjedništva SFRJ (1963–1992).
VrstaKolektivni šef države
StatusUkinuto
SkraćenicaPredsjedništvo SFRJ
PrebivališteZgrada Predsjedništva
SjedišteBulevar Lenjina 2,[a] Beograd, SR Srbija, SFR Jugoslavija
PredlagačRepubličke konferencije socijalističkih saveza radnog naroda
Imenuje gaRepubličke skupštine; Skupština SFRJ
MandatPet godina
(obnovljivo samo jednom)
Osnivački aktAmandman na Ustav SFRJ iz 1963.
Osnivanje30. juni 1971.[b]
Prvi nosilacJosip Broz Tito[c]
Posljednji nosilacBranko Kostić
Ukinuto27. april 1992.[d]
SukcesijaPredsjednik SR Jugoslavije
ZamjenikPotpredsjednik

Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije bio je naziv za kolektivnog šefa države u SFR Jugoslaviji od 1971. do 1992.

Ustanovljenje kolektivnog šefa države, nije bila novina u Jugoslaviji, pošto se na čelu FNRJ od 1. decembra 1945. do 14. januara 1953. nalazio Prezidijum Narodne skupštine. Izmjenom Ustava FNRJ 1953. uvedena je funkcija predsjednika Republike na koju je izabran Josip Broz Tito. Uvođenjem Predsjedništva, nije ukinuta funkcija predsjednika SFRJ, pa je Tito kao doživotni predsjednik obavljao funkciju predsjednika Predsjedništva SFRJ do svoje smrti 4. maja 1980. Nakon njega, predsjednik Predsedništva biran je na godinu danam, svake godine iz druge federalne jedinice.

Tokom raspada SFRJ, došlo je do krize u radu Predsjedništva, pa je od oktobra 1991. funkcionisalo u „krnjem sastavu”. Posljednji potpredjsednik „krnjeg Predsjedništva” Branko Kostić obavljao je dužnost šefa države i nakon formiranja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), sve do izbora Dobrice Ćosića za predsjednika SRJ 15. juna 1992. U periodu od 27. aprila do 15. juna 1992. Predsjedništvo SFRJ radilo je u tehničkom mandatu pod imenom Predsjedništvo Jugoslavije.

Ustavne nadležnosti

[uredi | uredi izvor]

Uloga Predsjedništva SFRJ definisana je drugom glavom četvrtog dijela Ustava SFRJ (članovi 313-332). Prema ovom Ustavu, neki od nadležnosti Predsjedništva bila su:

  • da predstavlja SFRJ u zemlji i inostranstvu (član 313)
  • da komanduje Jugoslavenskom narodnom armijom (JNA) i odlučuje o korištenju vojske u ratu i miru (član 313)
  • da radi ostvarivanja ravnopravnosti naroda i narodnosti i usklađivanju zajedničkih interesa republika, odnosno autonomnih pokrajina (član 313)
  • da predlaže Skupštini SFRJ utvrđivanje unutrašnje i vanjske politike i donošenje zakona i drugih općih akata (član 314)
  • predlaže kandidata za predsjednika Saveznog izvršnog vijeća (član 315)
  • predlaže kandidate za sudije Saveznog ustavnog suda (član 315)
  • da imenuje i opoziva ambasadore, generale i admirale JNA (član 315)
  • da imenuje Savjet narodne odbrane i po potrebi i druge organe federacije (član 315)
  • da predlaže izbor i razrešenje članova Savjeta federacije (član 315)
  • daje pomilovanje (član 315)
  • dodjeljuje državna odlikovanja (član 315)

Spisak predsjednika Predsjedništva

[uredi | uredi izvor]
# Slika Ime i prezime
(rođenje–smrt)
Predstavnik Mandat Stranka
Od Do Trajanje
Predsjednik SFR Jugoslavije
1. Ivan Ribar
(1881 – 1968)
SFRJ 29. decembar 1945. 14. januar 1953. 7 godina i 16 dana SKJ
2. Josip Broz Tito
(1892 – 1980)
14. januar 1953. 4. maj 1980. 27 godina i 111 dana
Predsjednik Predsjedništva SFR Jugoslavije
1. Lazar Koliševski
(1914 – 2000)
SR Makedonija 4. maj 1980. 15. maj 1980. 11 dana SKJ
2. Cvijetin Mijatović
(1913 – 1993)
SR Bosna i Hercegovina 15. maj 1980. 15. maj 1981. 1 godina
3. Sergej Kraigher
(1914 – 2001)
SR Slovenija 15. maj 1981. 15. maj 1982.
4. Petar Stambolić
(1912 – 2007)
SR Srbija 15. maj 1982. 15. maj 1983.
5. Mika Špiljak
(1916 – 2007)
SR Hrvatska 15. maj 1983. 15. maj 1984.
6. Veselin Đuranović
(1925 – 1997)
SR Crna Gora 15. maj 1984. 15. maj 1985.
7. Radovan Vlajković
(1922 – 2001)
SAP Vojvodina 15. maj 1985. 15. maj 1986.
8. Sinan Hasani
(1922 – 2010)
SAP Kosovo 15. maj 1986. 15. maj 1987.
9. Lazar Mojsov
(1920 – 2011)
SR Makedonija 15. maj 1987. 15. maj 1988.
10. Raif Dizdarević
(r. 1926)
SR Bosna i Hercegovina 15. maj 1988. 15. maj 1989.
11. Janez Drnovšek
(1950 – 2008)
SR Slovenija 15. maj 1989. 15. maj 1990. SKJ (do raspada 1990)
LDS (od februara 1990)
12. Borisav Jović
(1928 – 2021)
SR Srbija 15. maj 1990. 15. maj 1991. SKJ (do raspada 1990)
SPS (nasljednica SKJ u Srbiji)
Sejdo Bajramović[A]
(1927 – 1993)
AP Kosovo 15. maj 1991. 30. juni 1991. 45 dana SPS
13. Stjepan Mesić[B]
(r. 1934)
SR Hrvatska 30. juni 1991. 6. decembar 1991. 158 dana HDZ
Branko Kostić[C]
(1939 – 2020)
SR Crna Gora 6. decembar 1991. 15. juni 1992. 193 dana DPS

Napomene

[uredi | uredi izvor]
  1. Vršilac dužnosti.
  2. Posljednji predsjednik Predsjedništva.
  3. Predsjednik u tehničkom mandatu do izbora Predsjednika SR Jugoslavije.

Sazivi Predsjedništva

[uredi | uredi izvor]

Predsjedništvo je sačinjavao različiti broj članova. Od 1971. do 1974. bila su 23 člana (po 3 iz svake republike, 2 iz pokrajine i predsjednik Republike), od 1974. do 1989. bilo je 9 članova (po 1 iz svake republike i pokrajine i predsjednik Predsjedništva CK SKJ), a nakon 1989. bilo je 8 članova (po 1 iz svake republike i pokrajine). „Krnje Predsedništvo”, od oktobra 1991. do juna 1992, sačinjavala su samo 4 člana. Mandat člana Predsjedništva bio je pet godina i niko nije mogao biti biran više od dva puta.

1971 - 1974.

[uredi | uredi izvor]
I saziv
Portret Ime i prezime Stranka Napomena
Josip Broz Tito SKJ Doživotni predsjednik SFRJ
SR Bosna i Hercegovina
Ratomir Dugonjić SKBiH (SKJ) Delegat izabran iz Skupštine SRBiH
Augustin Papić
bez okvira Hamdija Pozderac Predsjednik Skupštine SRBiH
SR Makedonija
bez okvira Kiro Gligorov SKM (SKJ) Delegat izabran iz Sobranja SR Makedonije
Do 27. januara 1972.
Lazar Koliševski Delegat izabran iz Sobranja SR Makedonije
Od 27. januara 1972.
bez okvira Krste Crvenkovski Delegat izabran iz Sobranja SR Makedonije
bez okvira Nikola Minčev Predsjednik Sobranja SR Makedonije
SR Slovenija
bez okvira Marko Bulc ZKS (SKJ) Delegat izabran iz Skupštine SR Slovenije
bez okvira Mitja Ribičič
Sergej Kraigher Predsjednik Skupštine SR Slovenije
SR Srbija
bez okvira Dragi Stamenković SKS (SKJ) Delegat izabran iz Skupštine SR Srbije
bez okvira Koča Popović Delegat izabran iz Skupštine SR Srbije
Do 3. novembra 1972.
bez okvira Dobrivoje Vidić Delegat izabran iz Skupštine SR Srbije
Od 3. novembra 1972.
bez okvira Dragoslav Marković Predsjednik Skupštine SR Srbije
SR Hrvatska
bez okvira Đuro Kladarin SKH (SKJ) Delegat izabran iz Sabora SR Hrvatske
bez okvira Miko Tripalo Delegat izabran iz Sabora SR Hrvatske
Do 1. decembra 1971.
bez okvira Milan Mišković Delegat izabran iz Sabora SR Hrvatske
Od 14. januara 1972.
bez okvira Jakov Blažević Predsjednik Sabora SR Hrvatske
SR Crna Gora
bez okvira Veljko Mićunović SKCG (SKJ) Delegat izabran iz Skupštine SR Crne Gore
bez okvira Dobroslav Ćulafić
bez okvira Vidoje Žarković Predsjednik Skupštine SR Crne Gore
SAP Vojvodina
bez okvira Maćaš Kelemen SKV (SKJ) Delegat izabran iz Skupštine SAP Vojvodine
Do 12. jula 1973.
Ida Sabo Delegat izabran iz Skupštine SAP Vojvodine
Od 12. jula 1973.
Ilija Rajačić Predsjednik Skupštine SAP Vojvodine
Do 5. juna 1973.
Sreten Kovačević Predsjednik Skupštine SAP Vojvodine
Od 5. juna 1973.
SAP Kosovo
Veli Deva SKK (SKJ) Delegat izabran iz Skupštine SAP Kosova
bez okvira Iljaz Kurteši Predsjednik Skupštine SAP Kosova

1974 - 1979.

[uredi | uredi izvor]
II saziv
Portret Ime i prezime Stranka Napomena
Josip Broz Tito SKJ Doživotni predsjednik SFRJ
SR Bosna i Hercegovina
Cvijetin Mijatović SKBiH (SKJ) Delegat izabran iz Skupštine SRBiH
SR Makedonija
Lazar Koliševski SKM (SKJ) Delegat izabran iz Sobranja SR Makedonije
SR Slovenija
Edvard Kardelj ZKS (SKJ) Delegat izabran iz Skupštine SR Slovenije
Preminuo 10. februara 1979.
Sergej Kraigher Predsjednik Predsjedništva SR Slovenije
Vršilac dužnosti od 10. februara 1979. do kraja mandata
SR Srbija
Petar Stambolić SKS (SKJ) Delegat izabran iz Skupštine SR Srbije
SR Hrvatska
Vladimir Bakarić SKH (SKJ) Delegat izabran iz Sabora SR Hrvatske
SR Crna Gora
bez okvira Vidoje Žarković SKCG (SKJ) Delegat izabran iz Skupštine SR Crne Gore
SAP Vojvodina
Stevan Doronjski SKV (SKJ) Delegat izabran iz Skupštine SAP Vojvodine
SAP Kosovo
Fadil Hoxha SKK (SKJ) Delegat izabran iz Skupštine SAP Kosova

1979 - 1984.

[uredi | uredi izvor]

Od ovog saziva, dodan je i član po položaju Predsjednik Predsjedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije. Također, nakon smrti Josipa Broza Tita 4. maja 1980, funkcija Predsjednika SFRJ je ukinuta.

III saziv
Portret Ime i prezime Stranka Napomena
Josip Broz Tito SKJ Doživotni predsjednik SFRJ
Preminuo 4. maja 1980.
SR Bosna i Hercegovina
Cvijetin Mijatović SKBiH (SKJ) Delegat izabran iz Skupštine SRBiH
SR Makedonija
Lazar Koliševski SKM (SKJ) Delegat izabran iz Sobranja SR Makedonije
SR Slovenija
Sergej Kraigher ZKS (SKJ) Delegat izabran iz Skupštine SR Slovenije
SR Srbija
Petar Stambolić SKS (SKJ) Delegat izabran iz Skupštine SR Srbije
SR Hrvatska
Vladimir Bakarić SKH (SKJ) Delegat izabran iz Sabora SR Hrvatske
Preminuo 16. januara 1983.
Marijan Cvetković Predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske
Vršilac dužnosti od 16. januara do 1. marta 1983.
Mika Špiljak Delegat izabran iz Sabora SR Hrvatske
Od 1. marta 1983.
SR Crna Gora
bez okvira Vidoje Žarković SKCG (SKJ) Delegat izabran iz Skupštine SR Crne Gore
SAP Vojvodina
Stevan Doronjski SKV (SKJ) Delegat izabran iz Skupštine SAP Vojvodine
Preminuo 14. augusta 1981.
Radovan Vlajković Predsjednik Predsjedništva SAP Vojvodine
Vršilac dužnosti od 14. augusta do 26. novembra 1981.
Član od 26. novembra 1981.
SAP Kosovo
Fadil Hoxha SKK (SKJ) Delegat izabran iz Skupštine SAP Kosova
Član po položaju
Josip Broz Tito SKJ Predsjednik SKJ
Član po položaju od 15. maja 1979. do 4. maja 1980.
Stevan Doronjski Predsjednik Predsjedništva CK SKJ
Član po položaju od 4. maja do 20. oktobra 1980.
Lazar Mojsov Predsjednik Predsjedništva CK SKJ
Član po položaju od 20. oktobra 1980. do 20. oktobra 1981.
Dušan Dragosavac Predsjednik Predsjedništva CK SKJ
Član po položaju od 20. oktobra 1981. do 29. juna 1982.
bez okvira Mitja Ribičič Predsjednik Predsjedništva CK SKJ
Član po položaju od 30. juna 1982. do 30. juna 1983.
bez okvira Dragoslav Marković Predsjednik Predsjedništva CK SKJ
Član po položaju od 30. juna 1983. do 15. maja 1984.

1984 - 1989.

[uredi | uredi izvor]

Donošenjem amandmana na Ustav SFRJ 25. novembra 1988. iz sastava Predsjedništva SFRJ isključen je član po položaju Predsjednik Predsjedništva CK Saveza komunista Jugoslavije.

IV saziv
Portret Ime i prezime Stranka Napomena
SR Bosna i Hercegovina
Branko Mikulić SKBiH (SKJ) Delegat izabran iz Skupštine SRBiH
Do 15. maja 1986.
Munir Mesihović Predsjednik Predsjedništva SRBiH
Vršilac dužnosti od 15. maja do 24. jula 1986.
bez okvira Hamdija Pozderac Delegat izabran iz Skupštine SRBiH
Od 24. jula 1986. do 15. septembra 1987.
bez okvira Mato Andrić Predsjednik Predsjedništva SRBiH
Vršilac dužnosti od 15. septembra do 29. decembra 1987.
Raif Dizdarević Delegat izabran iz Skupštine SRBiH
Od 29. decembra 1987.
SR Makedonija
Lazar Mojsov SKM (SKJ) Delegat izabran iz Sobranja SR Makedonije
SR Slovenija
Stane Dolanc ZKS (SKJ) Delegat izabran iz Skupštine SR Slovenije
SR Srbija
Nikola Ljubičić SKS (SKJ) Delegat izabran iz Skupštine SR Srbije
SR Hrvatska
Josip Vrhovec SKH (SKJ) Delegat izabran iz Sabora SR Hrvatske
SR Crna Gora
Veselin Đuranović SKCG (SKJ) Delegat izabran iz Skupštine SR Crne Gore
Podnio ostavku 11. februara 1989.
Slobodan Simović Predsjednik Društveno-političkog vijeća Skupštine SR Crne Gore
Vršilac dužnosti Predsjednika Predsjedništva SR Crne Gore
Vršilac dužnosti od 15. februara do 17. marta 1989.
Branko Kostić Predsjednik Predsjedništva Crne Gore
Vršilac dužnosti od 17. marta 1989. do kraja mandata
SAP Vojvodina
Radovan Vlajković SKV (SKJ) Delegat izabran iz Skupštine SAP Vojvodine
Odsutan zbog liječenja od maja do oktobra 1988.
Nandor Major Predsjednik Predsjedništva Crne Gore
Vršilac dužnosti od maja do oktobra 1988.
SAP Kosovo
Sinan Hasani SKK (SKJ) Delegat izabran iz Skupštine SAP Kosova
Član po položaju
bez okvira Dragoslav Marković SKJ Predsjednik Predsjedništva CK SKJ
Član po položaju od 15. maja do 26. juna 1984.
Ali Šukrija Predsjednik Predsjedništva CK SKJ
Član po položaju od 26. juna 1984. do 25. juna 1985.
Vidoje Žarković Predsjednik Predsjedništva CK SKJ
Član po položaju od 25. juna 1985. do 26. juna 1986.
Milanko Renovica Predsjednik Predsjedništva CK SKJ
Član po položaju od 26. juna 1986. do 30. juna 1987.
Boško Krunić Predsjednik Predsjedništva CK SKJ
Član po položaju od 30. juna 1987. do 30. juna 1988.
Stipe Šuvar Predsjednik Predsjedništva CK SKJ
Član po položaju od 30. juna do 25. novembra 1988.

1989 - 1991.

[uredi | uredi izvor]
V saziv
Portret Ime i prezime Stranka Napomena
SR Bosna i Hercegovina
Obrad Piljak SKBiH (SKJ) Predsjednik Predsjedništva SRBiH
Vršilac dužnosti do 26. jula 1989.
Bogić Bogićević Izabran na neposrednim izborima 25. juna 1989.
Od 26. jula 1989.
SR Makedonija / Republika Makedonija
Jezdimir Bogdanski SKM (SKJ) Predsjednik Predsjedništva SRBiH
Vršilac dužnosti do 26. jula 1989.
Vasil Tupurkovski Predsjednik Predsjedništva SRBiH
Od 26. jula 1989.
SR Slovenija / Republika Slovenija
Janez Drnovšek ZKS (SKJ) Delegat izabran iz Skupštine SR Slovenije
SR Srbija / Republika Srbija
Borisav Jović SKS (SKJ) Delegat izabran iz Skupštine SR Srbije
SR Hrvatska / Republika Hrvatska
Stipe Šuvar SKH (SKJ) Delegat izabran iz Sabora SR Hrvatske
Smijenjen 24. augusta 1990.
Franjo Tuđman Predsjednik Hrvatske
Vršilac dužnosti od 24. augusta do 19. oktobra 1990.
Stjepan Mesić Delegat izabran iz Sabora SR Hrvatske
Izabran 24. augusta 1990, ali tek stupio na dužnost 19. oktobra 1990.
SR Crna Gora / Republika Crna Gora
Nenad Bućin SKCG (SKJ) Delegat izabran iz Skupštine SR Crne Gore
Podnio ostavku 16. marta 1991.
Momir Bulatović Predsjednik Predsjedništva Crne Gore
Vršilac dužnosti od 16. marta do 16. maja 1991.
Branko Kostić Delegat izabran iz Skupštine SR Crne Gore
Od 16. maja 1991.
SAP Vojvodina / AP Vojvodina
Dragutin Zelenović SKV (SKJ) Delegat izabran iz Skupštine SAP Vojvodine
Izabran za Premijera Srbije 11. februara 1991.
Jugoslav Kostić Delegat izabran iz Skupštine SAP Vojvodine
Vršilac dužnosti od 14. februara do 16. maja 1991.
Izabran 29. marta 1991, ali tek stupio na dužnost 16. maja 1991.
SAP Kosovo / AP Kosovo i Metohija
Riza Sapunxhiu SKK (SKJ) Delegat izabran iz Skupštine SAP Kosova
Smijenjen 19. marta 1991.
Vukašin Jokanović Posljednji Predsjednik Skupštine SAP Kosova
Vršilac dužnosti od 21. marta 1991. do 16. maja 1991.
Sejdo Bajramović Delegat izabran iz Skupštine SR Srbije
Izabran 21. marta 1991, ali tek stupio na dužnost 16. maja 1991.

1991 - 1992.

[uredi | uredi izvor]

U ovom sazivu, bila su samo 4 člana (predstavnici Republike Srbije, Republike Crne Gore, AP Vojvodine i AP Kosova i Metohije), jer nezavisnost su proglasije Slovenija (1990), Hrvatska (1991), Makedonija (1991) i Republika Bosna i Hercegovina (1992)

VI saziv
Portret Ime i prezime Stranka Napomena
Republika Crna Gora
Branko Kostić DPS Delegat izabran iz Skupštine SR Crne Gore
Vršilac dužnosti Predsjednika kao potpredsjednik
Republika Srbija
Borisav Jović SPS Delegat izabran iz Skupštine SR Srbije
AP Vojvodina
Jugoslav Kostić SPS Delegat izabran iz Skupštine SAP Vojvodine
AP Kosovo i Metohija
Sejdo Bajramović SPS Delegat izabran iz Skupštine AP Kosova i Metohije

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Napomene

[uredi | uredi izvor]
  1. Sada nosi naziv Bulevar Mihajla Pupina.
  2. Predsjedništvo je nastalo kada je Amandman na Ustav stupio na snagu 30. juna 1971. (de jure). Međutim, prvi saziv je tek konstituisan 29. jula 1971. (de facto).
  3. Kao Predsjednik SFRJ bio je automatski Predsjednik Predsjedništva SFRJ.
  4. Predsjedništvo je službeno prestalo postojati donošenjem Ustava Savezne Republike Jugoslavije, koji je stupio na snagu 27. aprila 1992. (de jure). Međutim, Predsjedništvo je nastavilo raditi u tehničkom mandatu (bez predstavnika 4 republika) do izbora Dobrice Ćosića za Predsjednika SR Jugoslavije 15. juna 1992. (de facto).

Reference

[uredi | uredi izvor]