Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije
| Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije | |
|---|---|
| Председништво Социјалистичке Федеративне Републике Југославије | |
Standarda članova Predsjedništva SFRJ (1980–1992). | |
Standarda Predsjednika Predsjedništva SFRJ (1963–1992). | |
| Vrsta | Kolektivni šef države |
| Status | Ukinuto |
| Skraćenica | Predsjedništvo SFRJ |
| Prebivalište | Zgrada Predsjedništva |
| Sjedište | Bulevar Lenjina 2,[a] Beograd, SR Srbija, SFR Jugoslavija |
| Predlagač | Republičke konferencije socijalističkih saveza radnog naroda |
| Imenuje ga | Republičke skupštine; Skupština SFRJ |
| Mandat | Pet godina (obnovljivo samo jednom) |
| Osnivački akt | Amandman na Ustav SFRJ iz 1963. |
| Osnivanje | 30. juni 1971.[b] |
| Prvi nosilac | Josip Broz Tito[c] |
| Posljednji nosilac | Branko Kostić |
| Ukinuto | 27. april 1992.[d] |
| Sukcesija | Predsjednik SR Jugoslavije |
| Zamjenik | Potpredsjednik |
Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije bio je naziv za kolektivnog šefa države u SFR Jugoslaviji od 1971. do 1992.
Ustanovljenje kolektivnog šefa države, nije bila novina u Jugoslaviji, pošto se na čelu FNRJ od 1. decembra 1945. do 14. januara 1953. nalazio Prezidijum Narodne skupštine. Izmjenom Ustava FNRJ 1953. uvedena je funkcija predsjednika Republike na koju je izabran Josip Broz Tito. Uvođenjem Predsjedništva, nije ukinuta funkcija predsjednika SFRJ, pa je Tito kao doživotni predsjednik obavljao funkciju predsjednika Predsjedništva SFRJ do svoje smrti 4. maja 1980. Nakon njega, predsjednik Predsedništva biran je na godinu danam, svake godine iz druge federalne jedinice.
Tokom raspada SFRJ, došlo je do krize u radu Predsjedništva, pa je od oktobra 1991. funkcionisalo u „krnjem sastavu”. Posljednji potpredjsednik „krnjeg Predsjedništva” Branko Kostić obavljao je dužnost šefa države i nakon formiranja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), sve do izbora Dobrice Ćosića za predsjednika SRJ 15. juna 1992. U periodu od 27. aprila do 15. juna 1992. Predsjedništvo SFRJ radilo je u tehničkom mandatu pod imenom Predsjedništvo Jugoslavije.
Ustavne nadležnosti
[uredi | uredi izvor]Uloga Predsjedništva SFRJ definisana je drugom glavom četvrtog dijela Ustava SFRJ (članovi 313-332). Prema ovom Ustavu, neki od nadležnosti Predsjedništva bila su:
- da predstavlja SFRJ u zemlji i inostranstvu (član 313)
- da komanduje Jugoslavenskom narodnom armijom (JNA) i odlučuje o korištenju vojske u ratu i miru (član 313)
- da radi ostvarivanja ravnopravnosti naroda i narodnosti i usklađivanju zajedničkih interesa republika, odnosno autonomnih pokrajina (član 313)
- da predlaže Skupštini SFRJ utvrđivanje unutrašnje i vanjske politike i donošenje zakona i drugih općih akata (član 314)
- predlaže kandidata za predsjednika Saveznog izvršnog vijeća (član 315)
- predlaže kandidate za sudije Saveznog ustavnog suda (član 315)
- da imenuje i opoziva ambasadore, generale i admirale JNA (član 315)
- da imenuje Savjet narodne odbrane i po potrebi i druge organe federacije (član 315)
- da predlaže izbor i razrešenje članova Savjeta federacije (član 315)
- daje pomilovanje (član 315)
- dodjeljuje državna odlikovanja (član 315)
Spisak predsjednika Predsjedništva
[uredi | uredi izvor]| # | Slika | Ime i prezime (rođenje–smrt) |
Predstavnik | Mandat | Stranka | ||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Od | Do | Trajanje | |||||
| Predsjednik SFR Jugoslavije | |||||||
| 1. | Ivan Ribar (1881 – 1968) |
SFRJ | 29. decembar 1945. | 14. januar 1953. | 7 godina i 16 dana | SKJ | |
| 2. | Josip Broz Tito (1892 – 1980) |
14. januar 1953. | 4. maj 1980. | 27 godina i 111 dana | |||
| Predsjednik Predsjedništva SFR Jugoslavije | |||||||
| 1. | Lazar Koliševski (1914 – 2000) |
SR Makedonija | 4. maj 1980. | 15. maj 1980. | 11 dana | SKJ | |
| 2. | Cvijetin Mijatović (1913 – 1993) |
SR Bosna i Hercegovina | 15. maj 1980. | 15. maj 1981. | 1 godina | ||
| 3. | Sergej Kraigher (1914 – 2001) |
SR Slovenija | 15. maj 1981. | 15. maj 1982. | |||
| 4. | Petar Stambolić (1912 – 2007) |
SR Srbija | 15. maj 1982. | 15. maj 1983. | |||
| 5. | Mika Špiljak (1916 – 2007) |
SR Hrvatska | 15. maj 1983. | 15. maj 1984. | |||
| 6. | Veselin Đuranović (1925 – 1997) |
SR Crna Gora | 15. maj 1984. | 15. maj 1985. | |||
| 7. | Radovan Vlajković (1922 – 2001) |
SAP Vojvodina | 15. maj 1985. | 15. maj 1986. | |||
| 8. | Sinan Hasani (1922 – 2010) |
SAP Kosovo | 15. maj 1986. | 15. maj 1987. | |||
| 9. | Lazar Mojsov (1920 – 2011) |
SR Makedonija | 15. maj 1987. | 15. maj 1988. | |||
| 10. | Raif Dizdarević (r. 1926) |
SR Bosna i Hercegovina | 15. maj 1988. | 15. maj 1989. | |||
| 11. | Janez Drnovšek (1950 – 2008) |
SR Slovenija | 15. maj 1989. | 15. maj 1990. | SKJ (do raspada 1990) | ||
| LDS (od februara 1990) | |||||||
| 12. | Borisav Jović (1928 – 2021) |
SR Srbija | 15. maj 1990. | 15. maj 1991. | SKJ (do raspada 1990) | ||
| SPS (nasljednica SKJ u Srbiji) | |||||||
| — | Sejdo Bajramović[A] (1927 – 1993) |
AP Kosovo | 15. maj 1991. | 30. juni 1991. | 45 dana | SPS | |
| 13. | Stjepan Mesić[B] (r. 1934) |
SR Hrvatska | 30. juni 1991. | 6. decembar 1991. | 158 dana | HDZ | |
| — | Branko Kostić[C] (1939 – 2020) |
SR Crna Gora | 6. decembar 1991. | 15. juni 1992. | 193 dana | DPS | |
Napomene
[uredi | uredi izvor]- ↑ Vršilac dužnosti.
- ↑ Posljednji predsjednik Predsjedništva.
- ↑ Predsjednik u tehničkom mandatu do izbora Predsjednika SR Jugoslavije.
Sazivi Predsjedništva
[uredi | uredi izvor]Predsjedništvo je sačinjavao različiti broj članova. Od 1971. do 1974. bila su 23 člana (po 3 iz svake republike, 2 iz pokrajine i predsjednik Republike), od 1974. do 1989. bilo je 9 članova (po 1 iz svake republike i pokrajine i predsjednik Predsjedništva CK SKJ), a nakon 1989. bilo je 8 članova (po 1 iz svake republike i pokrajine). „Krnje Predsedništvo”, od oktobra 1991. do juna 1992, sačinjavala su samo 4 člana. Mandat člana Predsjedništva bio je pet godina i niko nije mogao biti biran više od dva puta.
1971 - 1974.
[uredi | uredi izvor]1974 - 1979.
[uredi | uredi izvor]| Portret | Ime i prezime | Stranka | Napomena |
|---|---|---|---|
| Josip Broz Tito | SKJ | Doživotni predsjednik SFRJ | |
| SR Bosna i Hercegovina | |||
| Cvijetin Mijatović | SKBiH (SKJ) | Delegat izabran iz Skupštine SRBiH | |
| SR Makedonija | |||
| Lazar Koliševski | SKM (SKJ) | Delegat izabran iz Sobranja SR Makedonije | |
| SR Slovenija | |||
| Edvard Kardelj | ZKS (SKJ) | Delegat izabran iz Skupštine SR Slovenije Preminuo 10. februara 1979. | |
| Sergej Kraigher | Predsjednik Predsjedništva SR Slovenije Vršilac dužnosti od 10. februara 1979. do kraja mandata | ||
| SR Srbija | |||
| Petar Stambolić | SKS (SKJ) | Delegat izabran iz Skupštine SR Srbije | |
| SR Hrvatska | |||
| Vladimir Bakarić | SKH (SKJ) | Delegat izabran iz Sabora SR Hrvatske | |
| SR Crna Gora | |||
| Vidoje Žarković | SKCG (SKJ) | Delegat izabran iz Skupštine SR Crne Gore | |
| SAP Vojvodina | |||
| Stevan Doronjski | SKV (SKJ) | Delegat izabran iz Skupštine SAP Vojvodine | |
| SAP Kosovo | |||
| Fadil Hoxha | SKK (SKJ) | Delegat izabran iz Skupštine SAP Kosova | |
1979 - 1984.
[uredi | uredi izvor]Od ovog saziva, dodan je i član po položaju Predsjednik Predsjedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije. Također, nakon smrti Josipa Broza Tita 4. maja 1980, funkcija Predsjednika SFRJ je ukinuta.
| Portret | Ime i prezime | Stranka | Napomena |
|---|---|---|---|
| Josip Broz Tito | SKJ | Doživotni predsjednik SFRJ Preminuo 4. maja 1980. | |
| SR Bosna i Hercegovina | |||
| Cvijetin Mijatović | SKBiH (SKJ) | Delegat izabran iz Skupštine SRBiH | |
| SR Makedonija | |||
| Lazar Koliševski | SKM (SKJ) | Delegat izabran iz Sobranja SR Makedonije | |
| SR Slovenija | |||
| Sergej Kraigher | ZKS (SKJ) | Delegat izabran iz Skupštine SR Slovenije | |
| SR Srbija | |||
| Petar Stambolić | SKS (SKJ) | Delegat izabran iz Skupštine SR Srbije | |
| SR Hrvatska | |||
| Vladimir Bakarić | SKH (SKJ) | Delegat izabran iz Sabora SR Hrvatske Preminuo 16. januara 1983. | |
| Marijan Cvetković | Predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske Vršilac dužnosti od 16. januara do 1. marta 1983. | ||
| Mika Špiljak | Delegat izabran iz Sabora SR Hrvatske Od 1. marta 1983. | ||
| SR Crna Gora | |||
| Vidoje Žarković | SKCG (SKJ) | Delegat izabran iz Skupštine SR Crne Gore | |
| SAP Vojvodina | |||
| Stevan Doronjski | SKV (SKJ) | Delegat izabran iz Skupštine SAP Vojvodine Preminuo 14. augusta 1981. | |
| Radovan Vlajković | Predsjednik Predsjedništva SAP Vojvodine Vršilac dužnosti od 14. augusta do 26. novembra 1981. Član od 26. novembra 1981. | ||
| SAP Kosovo | |||
| Fadil Hoxha | SKK (SKJ) | Delegat izabran iz Skupštine SAP Kosova | |
| Član po položaju | |||
| Josip Broz Tito | SKJ | Predsjednik SKJ Član po položaju od 15. maja 1979. do 4. maja 1980. | |
| Stevan Doronjski | Predsjednik Predsjedništva CK SKJ Član po položaju od 4. maja do 20. oktobra 1980. | ||
| Lazar Mojsov | Predsjednik Predsjedništva CK SKJ Član po položaju od 20. oktobra 1980. do 20. oktobra 1981. | ||
![]() |
Dušan Dragosavac | Predsjednik Predsjedništva CK SKJ Član po položaju od 20. oktobra 1981. do 29. juna 1982. | |
| Mitja Ribičič | Predsjednik Predsjedništva CK SKJ Član po položaju od 30. juna 1982. do 30. juna 1983. | ||
| Dragoslav Marković | Predsjednik Predsjedništva CK SKJ Član po položaju od 30. juna 1983. do 15. maja 1984. | ||
1984 - 1989.
[uredi | uredi izvor]Donošenjem amandmana na Ustav SFRJ 25. novembra 1988. iz sastava Predsjedništva SFRJ isključen je član po položaju Predsjednik Predsjedništva CK Saveza komunista Jugoslavije.
| Portret | Ime i prezime | Stranka | Napomena |
|---|---|---|---|
| SR Bosna i Hercegovina | |||
| Branko Mikulić | SKBiH (SKJ) | Delegat izabran iz Skupštine SRBiH Do 15. maja 1986. | |
| Munir Mesihović | Predsjednik Predsjedništva SRBiH Vršilac dužnosti od 15. maja do 24. jula 1986. | ||
| Hamdija Pozderac | Delegat izabran iz Skupštine SRBiH Od 24. jula 1986. do 15. septembra 1987. | ||
| Mato Andrić | Predsjednik Predsjedništva SRBiH Vršilac dužnosti od 15. septembra do 29. decembra 1987. | ||
| Raif Dizdarević | Delegat izabran iz Skupštine SRBiH Od 29. decembra 1987. | ||
| SR Makedonija | |||
| Lazar Mojsov | SKM (SKJ) | Delegat izabran iz Sobranja SR Makedonije | |
| SR Slovenija | |||
| Stane Dolanc | ZKS (SKJ) | Delegat izabran iz Skupštine SR Slovenije | |
| SR Srbija | |||
| Nikola Ljubičić | SKS (SKJ) | Delegat izabran iz Skupštine SR Srbije | |
| SR Hrvatska | |||
| Josip Vrhovec | SKH (SKJ) | Delegat izabran iz Sabora SR Hrvatske | |
| SR Crna Gora | |||
| Veselin Đuranović | SKCG (SKJ) | Delegat izabran iz Skupštine SR Crne Gore Podnio ostavku 11. februara 1989. | |
![]() |
Slobodan Simović | Predsjednik Društveno-političkog vijeća Skupštine SR Crne Gore Vršilac dužnosti Predsjednika Predsjedništva SR Crne Gore Vršilac dužnosti od 15. februara do 17. marta 1989. | |
| Branko Kostić | Predsjednik Predsjedništva Crne Gore Vršilac dužnosti od 17. marta 1989. do kraja mandata | ||
| SAP Vojvodina | |||
| Radovan Vlajković | SKV (SKJ) | Delegat izabran iz Skupštine SAP Vojvodine Odsutan zbog liječenja od maja do oktobra 1988. | |
| Nandor Major | Predsjednik Predsjedništva Crne Gore Vršilac dužnosti od maja do oktobra 1988. | ||
| SAP Kosovo | |||
![]() |
Sinan Hasani | SKK (SKJ) | Delegat izabran iz Skupštine SAP Kosova |
| Član po položaju | |||
| Dragoslav Marković | SKJ | Predsjednik Predsjedništva CK SKJ Član po položaju od 15. maja do 26. juna 1984. | |
![]() |
Ali Šukrija | Predsjednik Predsjedništva CK SKJ Član po položaju od 26. juna 1984. do 25. juna 1985. | |
| Vidoje Žarković | Predsjednik Predsjedništva CK SKJ Član po položaju od 25. juna 1985. do 26. juna 1986. | ||
| Milanko Renovica | Predsjednik Predsjedništva CK SKJ Član po položaju od 26. juna 1986. do 30. juna 1987. | ||
| Boško Krunić | Predsjednik Predsjedništva CK SKJ Član po položaju od 30. juna 1987. do 30. juna 1988. | ||
![]() |
Stipe Šuvar | Predsjednik Predsjedništva CK SKJ Član po položaju od 30. juna do 25. novembra 1988. | |
1989 - 1991.
[uredi | uredi izvor]| Portret | Ime i prezime | Stranka | Napomena |
|---|---|---|---|
| SR Bosna i Hercegovina | |||
![]() |
Obrad Piljak | SKBiH (SKJ) | Predsjednik Predsjedništva SRBiH Vršilac dužnosti do 26. jula 1989. |
| Bogić Bogićević | Izabran na neposrednim izborima 25. juna 1989. Od 26. jula 1989. | ||
| SR Makedonija / Republika Makedonija | |||
![]() |
Jezdimir Bogdanski | SKM (SKJ) | Predsjednik Predsjedništva SRBiH Vršilac dužnosti do 26. jula 1989. |
| Vasil Tupurkovski | Predsjednik Predsjedništva SRBiH Od 26. jula 1989. | ||
| SR Slovenija / Republika Slovenija | |||
| Janez Drnovšek | ZKS (SKJ) | Delegat izabran iz Skupštine SR Slovenije | |
| SR Srbija / Republika Srbija | |||
| Borisav Jović | SKS (SKJ) | Delegat izabran iz Skupštine SR Srbije | |
| SR Hrvatska / Republika Hrvatska | |||
![]() |
Stipe Šuvar | SKH (SKJ) | Delegat izabran iz Sabora SR Hrvatske Smijenjen 24. augusta 1990. |
| Franjo Tuđman | Predsjednik Hrvatske Vršilac dužnosti od 24. augusta do 19. oktobra 1990. | ||
| Stjepan Mesić | Delegat izabran iz Sabora SR Hrvatske Izabran 24. augusta 1990, ali tek stupio na dužnost 19. oktobra 1990. | ||
| SR Crna Gora / Republika Crna Gora | |||
![]() |
Nenad Bućin | SKCG (SKJ) | Delegat izabran iz Skupštine SR Crne Gore Podnio ostavku 16. marta 1991. |
| Momir Bulatović | Predsjednik Predsjedništva Crne Gore Vršilac dužnosti od 16. marta do 16. maja 1991. | ||
| Branko Kostić | Delegat izabran iz Skupštine SR Crne Gore Od 16. maja 1991. | ||
| SAP Vojvodina / AP Vojvodina | |||
![]() |
Dragutin Zelenović | SKV (SKJ) | Delegat izabran iz Skupštine SAP Vojvodine Izabran za Premijera Srbije 11. februara 1991. |
![]() |
Jugoslav Kostić | Delegat izabran iz Skupštine SAP Vojvodine Vršilac dužnosti od 14. februara do 16. maja 1991. Izabran 29. marta 1991, ali tek stupio na dužnost 16. maja 1991. | |
| SAP Kosovo / AP Kosovo i Metohija | |||
![]() |
Riza Sapunxhiu | SKK (SKJ) | Delegat izabran iz Skupštine SAP Kosova Smijenjen 19. marta 1991. |
![]() |
Vukašin Jokanović | Posljednji Predsjednik Skupštine SAP Kosova Vršilac dužnosti od 21. marta 1991. do 16. maja 1991. | |
| Sejdo Bajramović | Delegat izabran iz Skupštine SR Srbije Izabran 21. marta 1991, ali tek stupio na dužnost 16. maja 1991. | ||
1991 - 1992.
[uredi | uredi izvor]U ovom sazivu, bila su samo 4 člana (predstavnici Republike Srbije, Republike Crne Gore, AP Vojvodine i AP Kosova i Metohije), jer nezavisnost su proglasije Slovenija (1990), Hrvatska (1991), Makedonija (1991) i Republika Bosna i Hercegovina (1992)
| Portret | Ime i prezime | Stranka | Napomena |
|---|---|---|---|
| Republika Crna Gora | |||
| Branko Kostić | DPS | Delegat izabran iz Skupštine SR Crne Gore Vršilac dužnosti Predsjednika kao potpredsjednik | |
| Republika Srbija | |||
| Borisav Jović | SPS | Delegat izabran iz Skupštine SR Srbije | |
| AP Vojvodina | |||
![]() |
Jugoslav Kostić | SPS | Delegat izabran iz Skupštine SAP Vojvodine |
| AP Kosovo i Metohija | |||
| Sejdo Bajramović | SPS | Delegat izabran iz Skupštine AP Kosova i Metohije | |
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Napomene
[uredi | uredi izvor]- ↑ Sada nosi naziv Bulevar Mihajla Pupina.
- ↑ Predsjedništvo je nastalo kada je Amandman na Ustav stupio na snagu 30. juna 1971. (de jure). Međutim, prvi saziv je tek konstituisan 29. jula 1971. (de facto).
- ↑ Kao Predsjednik SFRJ bio je automatski Predsjednik Predsjedništva SFRJ.
- ↑ Predsjedništvo je službeno prestalo postojati donošenjem Ustava Savezne Republike Jugoslavije, koji je stupio na snagu 27. aprila 1992. (de jure). Međutim, Predsjedništvo je nastavilo raditi u tehničkom mandatu (bez predstavnika 4 republika) do izbora Dobrice Ćosića za Predsjednika SR Jugoslavije 15. juna 1992. (de facto).


