Geografija SFRJ

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Karta SFRJ

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija je bila država, koja se nalazila i južnoj i jugoistočnoj Evropi pretežno na Balkanskom poluostrvu.

Površina[uredi | uredi izvor]

U vrijeme od 1954-91. godine Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija je imala površinu od 255.804 km2. Sastojala je od šest saveznih republika (SR Slovenija, SR Hrvatska, SR Bosna i Hercegovina, SR Srbija, SR Crna Gora i SR Makedonija), te dvije autonomne pokrajine SAP Kosovo i SAP Vojvodina, koje su pripadale SR Srbiji. Nakon završetka Drugog svjetskog rata, od 1947-54. godine dio SR Slovenije i SR Hrvatske, zbog neriješenog političkog i teritorijalnog pitanja sa Italijom pripadao je u de facto nezavisnu državu Slobodnu teritoriju Trsta (STT), koja je jednim dijelom (Zona B) bila pod vojnom upravom Jugoslavenske narodne armije (JNA), a drugim (Zona A) pod kontrolom američke i britanske vojske. Londonskim sporazumom 5. oktobra 1954. godine Zona B sa 515,5 km2 je pripojena SFRJ, a Zona A Italiji.

Granice[uredi | uredi izvor]

Ukupna dužina kopnene državne granice iznosila je 2114,2 km, a SFRJ je na sjeveru graničila sa Austrijom (330 km) i Mađarskom (582 km), na zapadu sa Italijom (232 km), sa kojom je Jugoslavija imala i pomorsku granicu na Jadranskom moru, na istoku sa Rumunijom (476 km) i Bugarskom (466 km), a na jugu sa Albanijom (438 km) i Grčkom (228 km).

Reljef[uredi | uredi izvor]

Najveći dio Jugoslavije nalazio se na Balkanskom poluostrvu. Sjeveroistočni dijelovi Jugoslavije bili su ravničarski, dok je ostatak bio pretežno brdsko-planinskog reljefa. Jednim dijelom geografski i klimatski, pripadala je mediteranskoj klimi.

Planine[uredi | uredi izvor]

Najviši vrh bio je Triglav sa 2864 m, drugi najviši vrh je bio Golem Korab sa 2753 m, na granici s Albanijom, te Titov Vrv sa 2747 m, na Šar Planini u blizini Tetova. S izuzetkom albanskog dijela obale, sva istočna jadranska obala sa otocima pripadala je Jugoslaviji.

Vode[uredi | uredi izvor]

Jezera[uredi | uredi izvor]

Na granici s Albanijom nalazila su se tri velika jezera: Skadarsko, Ohridsko i Prespansko.

Rijeke[uredi | uredi izvor]

Najduža rijeka bila je Sava sa 945 km, a najplovnija Dunav, koji je proticao kroz dio SR Hrvatske, SAP Vojvodine i kroz SR Srbiju, te kroz Novi Sad i Beograd. Ostale veće rijeke bile su Drava, Morava i Drina. Većina rijeka pripadala je Crnomorskom slivu, a manji dio Jadranskom i Egejskom.

Otoci[uredi | uredi izvor]

Najveći broj otoka u SFRJ pripadao je SR Hrvatskoj, te uključujući manje otoke, hridi i grebene u Jugoslaviji je bilo oko 1300 otoka. Najveći otoci bili su: Cres, Krk, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet, Vis, Rab, Pašman, Šolta i Lošinj.

Teritorijalna podjela[uredi | uredi izvor]

Teritorijalna podjela SFRJ
Republika
pokrajina
Glavni grad Zastava Grb Položaj Površina Broj
stanovnika
(1981)
SR BiH Sarajevo Flag of Bosnia and Herzegovina (1946–1992).svg Coat of Arms of the Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina.svg Locator map Bosnia and Herzegovina in Yugoslavia.svg 51.129 4.124.256
SR Crna Gora Titograd Flag of Montenegro (1946–1993).svg Coat of arms of Montenegro (1945–1994).svg Locator map Montenegro in Yugoslavia.svg 13.812 584.310
SR Hrvatska Zagreb Flag of Croatia (1947–1990).svg Coat of Arms of the Socialist Republic of Croatia.svg Locator map Croatia in Yugoslavia.svg 56.542 4.601.469
SR Makedonija Skoplje Flag of the Socialist Republic of Macedonia (1946–1991).svg Coat of arms of Macedonia (1946–2009).svg Locator map Macedonia in Yugoslavia.svg 25.713 1.909.136
SR Slovenija Ljubljana Flag of Slovenia (1945–1991).svg Coat of Arms of the Socialist Republic of Slovenia.svg Locator map Slovenia in Yugoslavia.svg 20.253 1.891.867
SR Srbija Beograd Flag of Serbia (1947–1992).svg SR Serbia coa.png Locator map Serbia in Yugoslavia.svg 88.361 9.313.476
SAP Kosovo Priština Locator map Kosovo in Yugoslavia.svg 10.887 1.584.440
SAP Vojvodina Novi Sad Locator map Vojvodina in Yugoslavia.svg 21.506 2.034.772

SFRJ je po zadnjoj teritorijalnoj podjeli bila administrativno podijeljena na 6 republika i dvije autonomne pokrajine, koje su pripadale SR Srbiji. Republike su bile podijeljene na općine, a veći gradovi su se mogli sastojati od nekoliko općina.

Reference[uredi | uredi izvor]


Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]