Socijalistička Republika Makedonija

Demokratska; Federalna Makedonija; Демократска; Федерална Македонија; (1943–1946)Narodna Republika Makedonija; Народна Република Македонија; (1946–1963)Socijalistička; Republika Makedonija; Социјалистичка; Република Македонија; (1963–1991)Republika Makedonija; Република Македонија; (1991)
1943–1991.
	Himna: Ej, Sloveni;
	Položaj na karti
Glavni grad	Skoplje;
Službeni jezik	makedonski, i dr.1
Državno uređenje	Socijalistička Republika unutar SFRJ
Zakonodavstvo
Površina
• Ukupno	25.713 km2
Stanovništvo
• Ukupno (1991)	2.033.964
Valuta	jugoslavenski dinar
	1 Kao jezici zvaničnih narodnosti: albanski, i turski.

Socijalistička Republika Makedonija (makedonski: Социјалистичка Република Македонија) je bila republika u sastavu Socijalističke federativne republike Jugoslavije. Prvo ime SR Makedonije je bilo Narodna republika Makedonija, ali je zvanično promijenjeno 1963. Glavni i najveći grad republike je bio Skoplje. Ukupna površina SR Makedonije je 25.713 km² i zvanični jezik je bio makedonski,^[3] pored srpsko-hrvatskog kao „lingua franca“. Zvanične narodnosti su bili Albanci i Turci,^[3] koji su imali pravo obrazovanja na materinjem jeziku. Većina stanovnika su bili Makedonci, a najveća religija je bilo pravoslavlje. U 1991. SR Makedonija je postala nezavisna država, ustavnog imena – Republika Makedonija.

Rukovodstvo

Predsjednici ASNOM-a

Predsjednici predsjedništva parlamenta

Predsjednici parlamenta

Predsjednici predsjedništva

Premijeri

Lazar Koliševski (1945-1953)
Ljupčo Arsov (1953-1961)
Aleksandar Grličkov (1961-1965)
Nikola Minčev (1965-1968)
Ksente Bogoev (1968-1974)
Blagoja Popov (1974-1982)
Dragoljub Stavrev (1982-1986)
Gligorije Gogovski (1986-1991)

Također pogledajte

Reference

^ РЕШЕНИЕ на Антифашиското собрание на народното ослободуене на Македонија за заведуене на македонскиот јазик како службен јазик во македонската држава (Rješenje Antifašističkog sobranja narodnog oslobođenja Makedonije o uvođenju makedonskoga jezika kao službenog jezika u državi Makedoniji), dokument br. 8, 2 augusta 1944, Prohor Pčinjski, Metodija Andonov Čento (predsjedatelj ASNOM)
^ "Ustavna historija Makedonije". Arhivirano s originala, 27. 3. 2008. Pristupljeno 8. 4. 2010.
^ ^a ^b ^c ^d Vidovič-Muha, Ada. (ur.) Slovenski knjižni jezik – aktualna vprašanja in zgodovinske izkušnje : ob 450-letnici izida prve slovenske knjige, Zbirka »Obdobja – metode in zvrsti« (vol. 20, ISSN 1408-211X), Center za slovenščino kot drugi/tuji jezik pri Oddelku za slovenistiko Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani, Ljubljana, 2003., ISBN 961-237-057-5, COBISS.SI 125833984, str. 163., 164.
Prvi člen Ustave SR Makedonije (Ustav na SRM, 1974) je SRM definiral kot nacionalno državo makedonskega naroda ter albanske in turške narodnosti v njej. V členih 220 in 222 je bilo zapisano, da ljudje lahko prosto uporabljajo svoj jezik in pisavo za izražanje in razvijanje svoje kulture. …

Nedovršeni članak Socijalistička Republika Makedonija koji govori o historiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Portal SFRJ

Portal Sjeverna Makedonija

[1] РЕШЕНИЕ на Антифашиското собрание на народното ослободуене на Македонија за заведуене на македонскиот јазик како службен јазик во македонската држава (Rješenje Antifašističkog sobranja narodnog oslobođenja Makedonije o uvođenju makedonskoga jezika kao službenog jezika u državi Makedoniji), dokument br. 8, 2 augusta 1944, Prohor Pčinjski, Metodija Andonov Čento (predsjedatelj ASNOM)

[2] "Ustavna historija Makedonije". Arhivirano s originala, 27. 3. 2008. Pristupljeno 8. 4. 2010.

[Ada-3] Vidovič-Muha, Ada. (ur.) Slovenski knjižni jezik – aktualna vprašanja in zgodovinske izkušnje : ob 450-letnici izida prve slovenske knjige, Zbirka »Obdobja – metode in zvrsti« (vol. 20, ISSN 1408-211X), Center za slovenščino kot drugi/tuji jezik pri Oddelku za slovenistiko Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani, Ljubljana, 2003., ISBN 961-237-057-5, COBISS.SI 125833984, str. 163., 164.
Prvi člen Ustave SR Makedonije (Ustav na SRM, 1974) je SRM definiral kot nacionalno državo makedonskega naroda ter albanske in turške narodnosti v njej. V členih 220 in 222 je bilo zapisano, da ljudje lahko prosto uporabljajo svoj jezik in pisavo za izražanje in razvijanje svoje kulture. …

[1]

[2]

[3]

p r u Hronologija državnosti jugoslavenskih zemalja
Regija	Do 1918.	1918–1929.	1929–1945.	1941–1945.	1945–1946.	1946–1963.	1963–1992.	1992–2003.	2003–2006.	2006–2008.	Od 2008.
Slovenija	Dio Austro-Ugarske uključujući Boku kotorsku Također pogledajte: Kraljevina Hrvatska i Slavonija (1868–1918) Kraljevina Dalmacija (1815–1918) BiH u Austro-Ugarskoj (1878–1918)	Država Slovenaca, Hrvata i Srba (1918) Država Srba, Hrvata i Slovenaca (1918–1929) Kraljevina Jugoslavija (1929–1943) Također pogledajte: Republika Prekmurje (1919) Banat, Bačka i Baranja (1918–1919) Slobodna Država Rijeka (1920–1924) (1924–1947) Zadarska provincija Italije (1920–1947)		Anektirale^a Fašistička Italija, Nacistička Njemačka i Mađarska	Demokratska Federativna Jugoslavija (1943–1945) Federativna Narodna Republika Jugoslavija (1945–1963) Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (1963–1992) Sastav od socijalističkih republika Slovenije (1945–1991) Hrvatske (1945–1991) Bosne i Hercegovine (1945–1992) Srbije (1945–1992) (u sastavu i autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo) Crna Gora (1945–1992) Makedonija (1945–1991) Također pogledajte: Slobodna teritorija Trsta (1947–1954)ⁱ			Slovenija (Rat u Sloveniji)
Dalmacija				Nezavisna Država Hrvatska^j (1941–1945) Marionetska kvazi-država Nacističke Njemačke. Dijelovi koje je anektirala Fašistička Italija. Međimurje i Baranja koje je anektirala Mađarska.				Hrvatska^b (Rat u Hrvatskoj)
Slavonija
Hrvatska
Bosna								Republika Bosna i Hercegovina (1992-1995)^c (Rat u BiH)	Bosna i Hercegovina sastoji se od: Federacije Bosne i Hercegovine (od 1995), Republike Srpske (od 1995) i Brčko distrikta (od 2000)
Hercegovina								Republika Bosna i Hercegovina (1992-1995)^c (Rat u BiH)
Vojvodina	Dio mađarske regije Délvidék			Autonomni Banat^d (Dio njemačke vojne uprave u Srbiji)				Savezna Republika Jugoslavija Sastojala se od Republike Srbije (1992–2006) i Republike Crne Gore (1992–2006) Također pogledajte: Republika Kosovo (1991–1999)	Srbija i Crna Gora	Republika Srbija Sastojala se od AP Vojvodine i AP Kosovo i Metohije, pod upravom UN-a (UNMIK)	Republika Srbija Uključuje autonomnu pokrajinu Vojvodinu
Srbija	Kraljevina Srbija (1882–1918)			Vojna uprava u Srbiji (1941–1944) ^e
Kosovo	Dio Kraljevine Srbije (1912–1918)			Uglavnom anektirala Albanija (1941–1944) zajedno sa zapadnom Makedonijom i jugoistočnom Crnom Gorom							Republika Kosovo^g
Metohija	Kraljevina Crna Gora (1910–1918) Metohiju kontrolisala Austro-Ugarska (1915–1918)										Republika Kosovo^g
Crna Gora				Italijanski guvernatorat za Crnu Goru^f (1941–1944)						Crna Gora
Vardarska Makedonija	Dio Kraljevine Srbije (1912–1918)			Anektirala Bugarska (1941–1944)				Sjeverna Makedonija^h
^a Prekmurje anektirala Mađarska. ^b Također pogledajte: SAO Kninska Krajina (1990) → SAO Krajina, Dubrovačka Republika (1991), SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem, SAO Zapadna Slavonija (1990–1991) i Republika Srpska Krajina (1990–1995); svi zamijenjeni UNTAES-om (1996–1998). ^c Također pogledajte: Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Autonomna pokrajina Zapadna Bosna i Srpske autonomne oblasti: SAO Bosanska krajina, SAO Semberija, SAO Romanija, SAO Sjeverna Bosna i SAO Hercegovina (1991–1992); svi kombinirani za oblikovanje Srpske Republike Bosne i Hercegovine (1992–1995). ^d Bačku je anektirala Mađarska, dok je Srem anektirala Nezavisna Država Hrvatska (1941–1945). ^e Također pogledajte: Užička republika.							^f Anektirano od strane Fašističke Italije (1941–1943) i Nacističke Njemačke (1943–1944). Manji dio anektirala Nezavisna Država Hrvatska (1941–1945). ^g Kosovo je predmet spora između vlada Kosova i Srbije. ^h Sjeverna Makedonija do 2019. bila je poznata u UN-u kao Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija zbog spora o imenu s Grčkom. ⁱ Slobodna teritorija Trsta je osnovana 10. februara 1947. Njena uprava je bila podijeljena na dvije oblasti: Zona A (Italija) i Zona B (SFRJ). Godine 1954. potpisan je Sporazum o suglasju gdje su Italija i SFRJ podijelile teritoriju, a Slobodna teritorija Trsta prestala je postojati. ^j Također pogledajte Bihaćka republika.