Idi na sadržaj

Masakr na Kočevskom Rogu

Koordinate: 45°40′10.63″N 14°56′10.68″E / 45.6696194°N 14.9363000°E / 45.6696194; 14.9363000
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Masakr na Kočevskom Rogu
Jedna od krških jama na Kočevskom Rogu u koje su pripadnici NOVJ bacali bez suđenja smaknute pripadnike poraženih kvislinških hrvatskih, slovenskih i srpskih jedinica.
LokacijaKočevski Rog
Koordinate45°40′10.63″N 14°56′10.68″E / 45.6696194°N 14.9363000°E / 45.6696194; 14.9363000
Mrtvih10.000+[1][2]

Masakr na Kočevskom Rogu označava masakr kog je počinila Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije nakon završetka Drugog svjetskog rata u junu 1945. godine u regiji Kočevskog Roga, u blizini općine Kočevje na području današnje Slovenije.[3] Procjenjuje se da je u Kočevskom Rogu, ubijeno nekoliko desetaka hiljada zarobljenih i izručenih slovenskih domobrana, hrvatskih domobrana i ustaša, crnogorskih (pripadnici Lovćenskih brigada i Crnogorske dobrovoljačke garde) i srpskih četnika (Jugoslavenska vojska u otadžbini, Četnici Koste Pećanca, Srpski dobrovoljački korpus, Srpska državna straža). Smaknuća su obavljena pod zapovjedništvom majora Jugoslavenske armije Sime Dubajića, a neposredni počinitelji pripadali su izabranoj četi 11. dalmatinske udarne brigade 26. divizije Četvrte jugoslavenske armije.[4][5]

Hronologija

[uredi | uredi izvor]
Jama u "Debliskim Livadama", jedna od jama gdje su partizani bacali ubijene.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Literatura

[uredi | uredi izvor]
  • Kozina, France; Zajec, Milan; Dejak, France (1998): Ušli so smrti (slovenski). Hermagoras Verlag Klagenfurt, 224 str.
  • Griesser-Pecar, Tamara (2003): Das zerrissene Volk. Slowenien 1941-1946. Böhlau Verlag Wien, 604 str, ISBN 3-205-77062-5
  • Franc Perme, Anton Žitnik, Davorin Žitnik: Slovenija 1941-1948-1952: tudi mi smo umrli za domovino: zamolčani grobovi in njihove žrtve, Ljubljana; Grosuplje: Društvo za ureditev zamolčanih grobov, 2000.
  • Mitja Ferenc, Tamino Petelinšek, Ksenija Kovačec Naglič, Marija Počivavšek: Prikrito in očem zakrito : prikrita grobišča 60 let po koncu druge svetovne vojne, Celje, Muzej novejše zgodovine, 2005.
  • Ivan Podržaj, Janez A. Arnež: Železna zavesa se dviga, Ljubljana : Studia Slovenica, 2006.
  • Mitja Ferenc, Prekopi žrtev iz prikritih grobišč (1991-2011), Ljubljana, Znanstvena Založba Filozofske Fak., 2012, ISBN 9789612375676 9612375674
  • Jože Dežman, Pavel Jamnik: Slovenija in vojna grobišča: dolga tranzicija, Ljubljana, Komisija Vlade RS za reševanje vprašanja prikritih grobišč, 2017.
  • Andreja Valič Zver, Mrtvi ne morejo govoriti, živi onemijo, ISBN 9789612228699

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Encyclopaedia Britannica in article "Slovenia" section "History" subsection "Word War Two": From its principal base in the forests near Kočevje, in the mountainous region of Kočevski Rog, the Front combined operations against the occupiers and their Slovene collaborators in the White Guard with a ruthless struggle against potential rivals, such as members of the Slovene People's Party. In November 1943 the Front joined Josip Broz Tito's Partisans in proclaiming a new Yugoslavia, and in May 1945 Ljubljana was liberated. After the armistice the British repatriated more than 10,000 Slovene collaborators who had attempted to retreat with the Germans, and Partisan forces massacred most of them at the infamous "Pits of Kočevje"". britannica.com (jezik: engleski). Pristupljeno 1. 2. 2019.
  2. ^ "Corsellis, John & Marcus Ferrar: Slovenia 1945: Memories of Death and Survival after World War II, pp. 87, 204, 250" (jezik: engleski). Pristupljeno 1. 2. 2019.
  3. ^ "European Public Hearing on "Crimes Committed by Totalitarian Regimes", Milko Mikola, Crimes Committed by Totalitarian Regimes. Chapter 3. "Mass killings without court trials", p. 159" (PDF) (jezik: engleski). Arhivirano s originala 2. 3. 2012. Pristupljeno 1. 2. 2019.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  4. ^ O zborniku Bleiburg i Križni put 1945. Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Zagreb, 2007.
  5. ^ Holm Sundhaussen Jugoslawien und seine Nachfolgestaaten 1943-2011 - Eine ungewönliche Geschichte des Gewönlichen, Böhlau Verlag Wien - Köln - Weimar, ISBN 978-3-205-79609-1 (de)

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]

45°40′10.63″N 14°56′10.68″E / 45.6696194°N 14.9363000°E / 45.6696194; 14.9363000