Savez komunista Hrvatske

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Savez komunista Hrvatske
Komunistička partija Hrvatske
Logo
Predsjednik Đuro Špoljarić
Godina osnivanja 12. august 1937.
Sjedište Zagreb, SFRJ

Savez komunista Hrvatske je bila politička partija osnovana 1937. godine pod imenom Komunistička partija Hrvatske kao dio Komunističke partije Jugoslavije. Sa povratkom Josipa Broza Tita iz pariške emigracije[1], započinje rad na stvaranju Komunističke partije Hrvatske. U svom izveštaju o stanju u KPJ, Tito, 14. aprila 1937. godine, daje prikaz stanja u Hrvatskoj. U njemu on posebno ističe da je zagrebačku partijsku organizaciju našao u vrlo lošem stanju, zbog brojnih provala i hapšenja članova.

Osnivanje[uredi | uredi izvor]

Spomenik u Anindolu kod Samobora, na mjestu gde je 1937. godine osnovana KPH.

Poslije toga Tito formira grupu koja preuzima rad oko osnivanja Komunističke partije Hrvatske. Osnivački kongres je održan u noći između 1—2. augusta 1937. godine u Anindolu, kod Samobora. Bilo je prisutno 16 delegata, koji su predstavljali partijske organizacije iz šireg područja Osijeka, Splita, Siska, Sušaka, Varaždina i Zagreba. Sastankom je rukovodio Tito, koji je između ostalog pročitao osnivački proglas, koji je jedini preostali pisani dokument sa tog sastanka.[1] Rad osnivačkog kongresa ograničio se na analizu tadašnje situacije partijskih organizacija u Hrvatskoj i na smjernice budućeg rada na uzgradnji KPH.[1]

Na kongresu je izabran i Centralni komitet, u koji je ušlo 12 članova: Đuro Špoljarić, Pavle Gregorić, Andrija Žaja, Josip Kraš, Božidar Adžija, Anka Butorac, Ivan Dujmić, Marko Orešković, Drago Petrović, Vlado Janić Capo, Vicko Jelaska i Lovro Kurir.

Prvi značajniji potez KPH bilo je osnivanje Narodnog fronta, koji je trebalo da predstavlja široki narodni pokret. Ubrzo je došlo i do sukoba unutar vođstva KPH i to posebno oko odnosa prema HSS-u. Pored toga napravljeno je više ozbiljnijih propusta u reagovanju na važne političke događaje u zemlji, poput neizlaska na Skupštinske izbore 1938. godine. U jesen 1939. godine započinje reorganizacija KPH, a uticaj komunista počinje da raste u Hrvatskoj, zbog čega ban Banovine Hrvatske Ivan Šubašić, uz podršku HSS-a, zabranjuje rad svim organizacijama koje je kontrolisala KPH. U augustu 1940. godine održana je Prva zemaljska konferencija KPH, na kojoj je Rade Končar izabran za organizacionog sekretara KPH.

Savez komunista Hrvatske[uredi | uredi izvor]

Zgrada društveno-političkih organizacija u Zagrebu, nekadašnje sedište CK SKH od 1968. do 1990. godine.

Godine 1952. poslije Šestog kongresa KPJ, na kome je Komunistička partija Jugoslavije promenila naziv u Savez komunista Jugoslavije i Komunistička partija Hrvatske mijenja naziv u Savez komunista Hrvatske.

U drugoj polovini šezdesetih godina, nakon političke smjene Aleksandra Rankovića, među rukovodstvom Saveza komunista Hrvatske javila se težnja za većom ekonomskom i kulturnom samostalnošću SR Hrvatske od SFRJ. Glavni pobornici te politike su bili Savka Dabčević-Kučar i Miko Tripalo, vođe Hrvatskog proljeća. Na zatvorenoj sednici Izvršnog komiteta SK Hrvatske, koja je održana 4. jula 1971. godine i na kojoj je učestvovao i Josip Broz Tito, prvi put su osuđena nacionalistička zastranjenja hrvatskog rukovodstva.

Pošto se rukovodstvo SK Hrvatske nije distanciralo od nacionalističke politike, na sjednici Izvršnog komitata SKH, 30. novembra i 1. decembra 1971. godine u Karađorđevu, ostavke su dali Savka Dabčević-Kučar, Miko Tripalo, Pero Piker, Marko Koprtl i Janko Bobetko. Na sjednici CK SKJ, održanoj 1-2. decembra 1971. godine, odlučeno je da se sa dotadašnjih dužnosti smijene predsjednik i potpredsjednik Gradskog komiteta SK Zagreba Srećko Bijelić i Dragutin Haramija, a za novog predsjednika Centralnog komiteta SK Hrvatske izabrana je Milka Planinc.

Tokom osamdesetih godina unutar SK Hrvatske vodi se borba između dvije struje. S jedne strane je bio Stipe Šuvar, koji je davao prednost ideologiji, a s druge Ante Marković koji je naglašavo tehnologiju. Godine 1981. Savez komunista Hrvatske imao je 348.054 članova.

Pred raspad Jugoslavije, predsjednik Predsjedništva CK SK Hrvatske bio je Stanko Stojčević, pripadnik tvrde struje unutar SKH, koju je predvodio Mika Špiljak. Naročiti zaokret se dogodio 10. decembra 1989. godine, kada je Predsedništvo CK SKH prihvatilo zahtjev dvanaest političkih stranaka kojom se tražilo raspisivanje izbora na svim nivoima. Centralni komitet je prihvatio odluku Predsjedništva, a sutradan 11. decembra počeo je 11. kongres SK Hrvatske, koji je trajao tri dana i na kome je na čelo SKH došao Ivica Račan.

U januaru 1990. godine delegacija SK Hrvatske je, zajedno sa delegacijom SK Slovenije, napustila 14. vanredni kongres SKJ i time činom je SKH prestao da bude dio SKJ.

Početkom 1990. godine Savez komunista Hrvatske je promјenio naziv u Savez komunista Hrvatske — Stranka demokratskih promјena i pod tim imenom učestvovao na prvim višestranački izborima u Hrvatskoj, koji su održani 22-23. apriлa (6-7. maja drugi krug) 1990. i osvojio drugo mјesto sa osvojenih 35% ili 107 poslaničkih mjesta.

Posliјe prvih višestranačkih izbora partija miјenja naziv u Stranka demokratskih promјena, a 1994. godine (posle ujedinjenja sa Socijaldemokratskom strankom Hrvatske) dobija naziv Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP), pod kojim i danas dјeluje.

Kongresi CK SKH[uredi | uredi izvor]

Lideri[uredi | uredi izvor]

Rade Končar, drugi sekretar KPH

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Pregled Istorije Saveza komunista Jugoslavije. "Institut za izučavanje radničkog pokreta", Beograd 1963. godina.
  • Hronologija Radničkog pokreta i SKJ 1919-1979. "Institut za savremenu istoriju" Beograd i "Narodna knjiga", Beograd, 1980. godina.
  • Istorija Saveza komunista Jugoslavije. Istraživački centar "Komunist" Beograd, "Narodna knjiga", Beograd i "Rad" Beograd, 1985. godina.

Napomene[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c "Tito", Ivo Goldstein, Slavko Goldstein, Akademska knjiga 2018. Novi Sad ISBN 978-86-6263-218-0
  2. ^ Dušan Korać: Izložba, Muzej grada Zagreba (1. do 7. kongres)
  3. ^ [1]
  4. ^ "FDC" – V. KONGRES SKH 26. travnja 1965. Poštanska omotnica s markom žigosanom žigom nadnevka 26. travnja 1965.; slika je s komercijalnih stranica
  5. ^ [2]