Nikola Filipović

Nikola Filipović
8. Predsjednik Predsjedništva SR BiH
Vrijeme na vlasti april 1988 — april 1989.
Prethodnik	Mato Andrić
Nasljednik	Obrad Piljak
Rođenje	(1926-10-15) 15. oktobar 1926. Gradac, kod Posušja, Kraljevina SHS
Smrt	2001(2001-00-00) (74–75 godina) Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Nacionalnost	Jugoslaven
Politička stranka	SK BiH (SKJ)
Obrazovanje	Univerzitet u Beogradu (Filozofija)

Nikola Filipović (15. oktobar 1926 – 2001) bio je jugoslavenski i bosanskohercegovački pedagog, profesor Univerziteta u Sarajevu i društveno-politički radnik. U periodu od 1988. do 1989. bio je predsjednik Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine.

Biografija

Rođen je 15. oktobra 1926. u Gradacu, kod Posušja. U Mostaru je završio Učiteljsku školu, a u Beogradu 1958. studije pedagogije na Filozofskom fakultetu.

Nakon studija radio je kao predavač i upravnik Političke škole u Mostaru, a od 1958. do 1963. bio je asistent na katedri za filozofiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Doktorirao je 1962. sa tezom "Vaspitna vrednost literarnih pokušaja mladeži".

Od 1963. bio je docent za pedagogiju, od 1968. vanredni profesor i od 1973. redovni profesor. Glavno područje njegovog rada bila je didaktika. Od 1959. sarađivao je u više pedagoških časopisa, a od 1962. do 1970. uređivao je časopis Naša škola. Od 1993. bio je član Hrvatskog društva za znanost i umjetnost u Sarajevu.

Početkom 1970-ih bio je potpredsjednik Republičke konferencije Socijalističkog saveza radnog naroda Bosne i Hercegovine (SSRN). Nakon što je zbog umiješanosti u aferu "Neum" Mato Andrić podnio ostavku u Predsjedništvu SR Bosne i Hercegovine, Filipović je izabran na njegovo mjesto, a u periodu od aprila 1988. do aprila 1989. nalazio se na dužnosti predsjednika Predsjedništva.

Djela

• Problem formiranja cjelovite ličnosti u socijalističkom društvu, Sarajevo 1963.
• Vannastavna aktivnost učenika, Sarajevo 1963, 1969. i 1983.
• Vaspitna vrijednost literarnog stvaralaštva mladih, Sarajevo 1968.
• Stvaralaštvo u nastavi, Sarajevo 1969.
• Odnos pedagogije i politike, Sarajevo 1971.
• Idejnost u nastavi. Sarajevo 1972.
• Didaktika 1, Sarajevo 1977, 1981, 1983;
• Didaktika 2, Sarajevo 1980, 1984.
• Zakonitosti nastavnog procesa, Sarajevo 1977.
• Teorija nastave, Sarajevo 1980.
• Osnovi didaktike i psihologije univerzitetske nastave (koautor), Sarajevo 1982.
• Pedagoška misao Josipa Broza Tita, Sarajevo 1982.
• Mogućnosti i dometi stvaralaštva učenika i nastavnika, Sarajevo 1988.

Literatura

• Ko je ko u Jugoslaviji — jugoslovenski savremenici. Beograd: Hronometar. 1970. COBISS.SR 4897031