Mato Andrić

Mato Andrić
Mato Andrić
Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine
	Vrijeme na vlasti; April 1988 – april 1989.
Prethodnik	Munir Mesihović
Nasljednik	Nikola Filipović
Rođenje	18. februar 1928.; Garevac, Kraljevina Jugoslavija
Smrt	juli 2015 (87 godina); Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Politička stranka	KPJ

Mato Andrić (18. februar 1928 – juli 2015) bio je bosanskohercegovački pravnik, društveno-politički radnik, sportski dužnosnik i predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.^[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 18. februara 1928. u Garevcu. U Sarajevu je završio Višu upravnu školu.

Obavljao je visoke dužnosti u lokalnoj samoupravi, republičkoj upravi Bosne i Hercegovine i saveznoj. Predsjedavao je Narodnim odborom općine Odžaka. Bio je članom Centralnog komiteta Saveza komunista Bosne i Hercegovine (CK SK BiH), Izvršnog komiteta CK SK BiH, član Sekretarijata CK SK BiH i ostalo. Izabran za zastupnika u Saveznoj skupštini Jugoslavije te Skupštine SR BiH, drugog i trećeg saziva. Na 13. kongresu SKJ izabran je na mjesto člana Centralnog komiteta SKJ.^[1] Bio je ministar unutrašnjih poslova SR Bosne i Hercegovine i čelnik stožera za akciju potrage za nestalim avionom Džemala Bijedića.^[2]

Obavljao je dužnost predsjednika Centralnog komiteta SK BiH od 28. maja 1984, naslijedivši Hamdiju Pozderca do maja 1986, kad ga je naslijedio Milan Uzelac, te predsjednika Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine od aprila 1987, naslijedivši Munira Mesihovića do aprila 1988, kad ga je naslijedio Nikola Filipović.^[1]^[3] Bio je predsjednik Predsjedništva SRBiH u vrijeme Afere Agrokomerc.^[4]

Obavljao je dužnost predsjednika Željezničara iz Sarajeva sredinom 1980-ih.

Iz partijskog članstva izbačen je nakon 10. kongresa SK BiH (7–9. decembra 1989), zajedno sa Milankom Renovicom, Hrvoje Ištukom i Nikolom Stojanovićem nakon "slučaja Neum".^[5]

Reference[uredi | uredi izvor]

^ ^a ^b ^c Jugoslovenski savremenici: Ko je ko u Jugoslaviji. "Hronometar", Beograd 1970. godina, str. 17.
^ Novo vrijeme Arhivirano 3. 11. 2018. na Wayback Machine Smrt Džemala Bijedića: Nesreća ili ubistvo drugog čovjeka Jugoslavije (II). Iz knjige Husnije Kamberovića Džemal Bijedić. Politička biografija, 11. 3. 2013. Pristupljeno 2. 11. 2018.
^ "Evidencija osoba koje su obnašale vodeće partijske i državne dužnosti na različitim razinama u posljednjih trideset godina" Arhivirano 4. 12. 2020. na Wayback Machine, str. 192, 193.
^ Academia.edu^{[mrtav link]} Dino Dupanović: Afera Agrokomerc u novinama Borba i Oslobođenje, juli 2013., str. 17. Pristupljeno 2. 11. 2018.
^ Dipòsit Digital de Documents de la Universitat Autònoma de Barcelona Arhivirano 7. 9. 2021. na Wayback Machine Alfredo Sasso: Non-nationalist political actors in Bosnia-Herzegovina (1989–1991), str. 69. Pristupljeno 2. 11. 2018.

[JS-1] Jugoslovenski savremenici: Ko je ko u Jugoslaviji. "Hronometar", Beograd 1970. godina, str. 17.

[2] Novo vrijeme Arhivirano 3. 11. 2018. na Wayback Machine Smrt Džemala Bijedića: Nesreća ili ubistvo drugog čovjeka Jugoslavije (II). Iz knjige Husnije Kamberovića Džemal Bijedić. Politička biografija, 11. 3. 2013. Pristupljeno 2. 11. 2018.

[3] "Evidencija osoba koje su obnašale vodeće partijske i državne dužnosti na različitim razinama u posljednjih trideset godina" Arhivirano 4. 12. 2020. na Wayback Machine, str. 192, 193.

[4] Academia.edu^{[mrtav link]} Dino Dupanović: Afera Agrokomerc u novinama Borba i Oslobođenje, juli 2013., str. 17. Pristupljeno 2. 11. 2018.

[5] Dipòsit Digital de Documents de la Universitat Autònoma de Barcelona Arhivirano 7. 9. 2021. na Wayback Machine Alfredo Sasso: Non-nationalist political actors in Bosnia-Herzegovina (1989–1991), str. 69. Pristupljeno 2. 11. 2018.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

p r u Predsjednici NR Bosne i Hercegovine i SR Bosne i Hercegovine
Nazivi funkcija po razdobljima: predsjednik Prezidijuma Narodne skupštine (1945–1953), predsjednik Skupštine (1953–1974) i predsjednik Predsjedništva (1974–1990)
1945–1953.	Vojislav Kecmanović (1943–1946) Đuro Pucar (1946–1948) Vlado Šegrt (1948–1953)
1953–1974.	Đuro Pucar (1953–1963) Ratomir Dugonjić (1963–1967) Džemal Bijedić (1967–1971) Hamdija Pozderac (1971–1974)
1974–1990.	Ratomir Dugonjić (1974–1978) Raif Dizdarević (1978–1982) Branko Mikulić (1982–1983) Milanko Renovica (1983–1985) Munir Mesihović (1985–1987) Mato Andrić (1987–1988) Nikola Filipović (1988–1989) Obrad Piljak (1989–1990) Alija Izetbegović (1990)

p r u Čelnici Saveza komunista Bosne i Hercegovine
Sekretar CK KP BiH	Đuro Pucar (1948–52)
Predsjednik CK SK BiH	Đuro Pucar (1952–65) Cvijetin Mijatović (1965–69) Branko Mikulić (1969–78) Nikola Stojanović (1978–82) Hamdija Pozderac (1983–84) Mato Andrić (1984–86) Milan Uzelac (1986–88) Abdulah Mutapčić (1988–89) Nijaz Duraković (1989–90)