Idi na sadržaj

Prisočka

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Prisočka
(Naselje)
Prisočka: Zuhrići (na obronku iznad magle) − pogled iz Ćorkovića
Prisočka: Zuhrići (na obronku iznad magle) − pogled iz Ćorkovića
Prisočka nalazi se u Bosna i Hercegovina
Prisočka
Prisočka
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°26′N 17°35′E / 44.44°N 17.58°E / 44.44; 17.58
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
OpćinaKotor-Varoš
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto229
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 51
Matični broj211796[1]
Matični broj općine20281

Prisočka je naseljeno mjesto u općini Kotor Varoš, Bosna i Hercegovina. U stvarnosti, to je niz sela i zaselaka od Ćorkovca do Čudnića (lijevih pritoka Vrbanje), na podvlašićkim padinama Petrova polja, u pojasu dužine oko 8 km.

Prema popisu stanovništva 1991. na prostoru Prisočke su živjela 1.423 stanovnika, a prema preliminarnim rezultatima popisa 2013. oko četiri puta manje – svega 294.[2][3]

Geografija

[uredi | uredi izvor]
Klisura Ćorkovca (u magli) između prisočkog sela Zuhrići (livada sa ovcama) i Ćorkovića

Prisočku čini niz sela i zaselaka na nadmorskim visinama od 640–750 m. Svi su na podvlašićkim padinama lijeve obale Vrbanje. Najveće naseobine su Kovačevići, Tuleža, Lozići, Vrbovo, Zuhrići i Vrevići. Sve su lokalnim putevima povezane sa regionalnom cestom Kruševo Brdo – Šiprage – Kotor-Varoš.[4][5][6][7]

Historija

[uredi | uredi izvor]

Najveći zaseoci Prisočke da su veoma stara naselja na nepristupačnim lokacijama, pa se pretpostavlja da je njihva daleka historija vezana za događaje u dolini Vrbanje, od autohtonog starobosanskog naselja i Ilira do današnjih dana.

U bližoj historiji, uz ostala sela šipraškog kraja, i Prisočka je bila aktivno uključena u NOB, osobito Kovačevići i Lozići. Za vrijeme priprema Drugo zasjedanje AVNOJ-a, dio Vrhovnog štaba NOVJ, na čelu da Josipom Brozom, bio je smješten u Kovačevićima (što je registrirano kao malo selo ispod Petrova polja), u kući Huseina Kovačevića, člana Mjesnog Narodnooslobodilačkog odbora za Šiprage.[8][9]

Za vrijeme Rata u Bosni, Kovačevići su dugo pružali otpor nadmoćnim snagama bivše JNA i srpskih (para)vojnih jedinica. Nakon iscrpljujućih borbi, branitelji su se povukli na slobodnu teritoriju (prema Travniku), a Kovačevići su do temelja razrušeni, kao i sva ostala prisočka sela.

Nakon 1996, u projektu obnove porušenih sela, većina šipraških bošnjačkih sela je djelimično obnovljena, zahvaljujući Vladi i vojnicima Luksemburga, tj. bataljonu BELUGA (skr. od: Belgium – Luxembourg – Greece – Austria; u okviru EUFOR-SFOR-a.[10][11][12][13][14][15][16]

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]
Sastav stanovništva – naselje Prisočka
2013.[17]1991.1981.[18]1971.[19]
Osoba229 (100,0%)1 423 (100,0%)1 668 (100,0%)1 546 (100,0%)
Bošnjaci228 (99,56%)1 394 (97,96%)11 329 (79,68%)11 062 (68,69%)1
Hrvati1 (0,437%)––1 (0,065%)
Jugoslaveni–26 (1,827%)15 (0,899%)2 (0,129%)
Ostali–3 (0,211%)14 (0,839%)–
Srbi––310 (18,59%)481 (31,11%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ↑ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 16. 9. 2015.
  2. ↑ Zolić H., Ur. (1993): Knjiga: Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. Statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  3. ↑ Internet – izvor: Popis po mjesnim zajednicama - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf Arhivirano 5. 10. 2013. na Wayback Machine.
  4. ↑ http://www.kartabih.com/.
  5. ↑ Vojnogeografski institut, Izd. (1963): Šiprage (List karte 1:25.000, Izohipse na 10 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
  6. ↑ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  7. ↑ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.
  8. ↑ Đondović R., Ur. (1989): Sanitetska služba u narodnooslobodilačkom ratu Jugoslavije 1941-1945, Knj. 2: Nastanak i razvoj sanitetske službe u oružanim snagama narodnooslobodilačkog pokreta u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Makedoniji; Biblioteka Ratna prošlost naroda i narodnosti Jugoslavije, knj. 361. Monografija Jedinica NOV i PO Jugoslavije, Knj. 150). Vojnoizdavački i novinski centar, Sanitetska uprava SSNO, Beograd.
  9. ↑ Samardžija S. (1983): Četrnaesta srednjobosanska NOU brigada. Skupština opštine Prnjavor, Banja Luka.
  10. ↑ http://www.euforbih.org/
  11. ↑ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 17. 10. 2014. Pristupljeno 15. 9. 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  12. ↑ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 24. 4. 2009. Pristupljeno 24. 4. 2009.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  13. ↑ http://www.military.ie/overseas/current-missions/eufor-sfor/
  14. ↑ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 3. 4. 2015. Pristupljeno 16. 10. 2019.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  15. ↑ http://www.nato.int/sfor/organisation/mission.htm
  16. ↑
  17. ↑ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  18. ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 16. 9. 2015.
  19. ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 16. 9. 2015.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Prisočka&oldid=3533004"