Janja

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Za druga značenja, pogledajte Janja (čvor).
Koordinate: 44°39′56″N 19°14′49″E / 44.6655°N 19.2469°E / 44.6655; 19.2469
Janja
(naselje)
Janja centar.jpg
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Općina Bijeljina
Koordinate 44°39′56″N 19°14′49″E / 44.6655°N 19.2469°E / 44.6655; 19.2469
Stanovništvo
 - Naselje 10.458 (1991)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 76316
Pozivni broj (+387) 55
Matični broj 201189[1]
Matični broj općine 20036
Janja u Bosni i Hercegovini

Janja je naseljeno mjesto u općini Bijeljina, Bosna i Hercegovina.[2] Janja je također i sjedište istoimene mjesne zajednice.[3] Geografski se nalazi donjem Podrinju. Nalazi se jedanaest kilometara južno od Bijeljine. Prostire se na obje strane rijeke Janje, koja se na dva kilometra od naselja ulijeva u rijeku Drinu. Kroz Janju prolazi magistralna cesta M14.1, Bijeljina-Zvornik, odnosno ulica Bijeljinska.

Historija[uredi | uredi izvor]

Atik džamija

O vremenu nastanka Janje nema pouzdanih i tačnih podataka. Na području Janje su vršena arheološka istraživanja, ali nisu dala značajne rezultate.

Veoma su oskudni podaci u stručnoj literaturi, gdje se Janja spominje kao trgovačko mjesto u Bosni sa 3.945 stanovnika s početka 18. vijeka. Pouzdano se zna da je Janja u prošlosti dugo vremena bila kasaba. Nakon toga dugo je bila nahija, pa ajanluk, a od 1867. do 1878. godine bila je mudirat (ispostava), što je značilo veći rang od općine. Od 1878. pa sve do 1961. godine, Janja je bila općinski centar površine od oko 189 kvadratnih kilometara. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, srpske vlasti su sprovele etničko čišćenje Bošnjaka s područja Janje kao i ostalih dijelova Bijeljine. Džamije su sistematski porušene, a civilno bošnjačko stanovništvo je pobijeno, protjerano ili odvedeno u logore. Nakon rata preživjeli Bošnjaci su se vratili u značajnom broju, ali povratak još uvijek nije završen.

Geografija[uredi | uredi izvor]

U novije vrijeme Janja je podijeljena na četiri kvarta. Prvi kvart obuhvata Brzavu, Ciganluk, Šehić i Durgutović mahalu. Drugi kvart Delić, Madić i Džafić mahalu. Trećem kvartu pripadaju Šarampov, Dugo Polje i Varoš, a četvrtom Smajić mahala i Polutine. Poljoprivredno zemljište je osnovni prirodni resurs Janje, a prostire se na oko 14.000 hektara. Najveći dio su kvalitetne oranice, pogodne za proizvodnju najintenzivnijih ratarskih kultura. Pored proizvodnje žitarica, posebno je razvijena proizvodnja svih vrsta povrća. Pored zemljišta, jedini prirodni resursi su još hidropotencijal rijeke Drine i šljunak u koritu ove rijeke.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Janja
2013.[4] 1991.[5] 1981.[6] 1971.[7]
Osoba 12 233 (100,0%) 10 458 (100,0%) 9 226 (100,0%) 7 945 (100,0%)
Bošnjaci 1 9 871 (94,39%) 1 8 451 (91,60%) 1 7 495 (94,34%)
Srbi 221 (2,113%) 143 (1,550%) 320 (4,028%)
Jugoslaveni 182 (1,740%) 502 (5,441%) 40 (0,503%)
Ostali 167 (1,597%) 77 (0,835%) 48 (0,604%)
Hrvati 17 (0,163%) 3 (0,033%) 10 (0,126%)
Albanci 19 (0,206%) 16 (0,201%)
Romi 19 (0,206%)
Crnogorci 9 (0,098%) 9 (0,113%)
Slovenci 2 (0,022%) 1 (0,013%)
Mađari 1 (0,011%) 2 (0,025%)
Makedonci 4 (0,050%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Sport[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini". fzs.ba. Pristupljeno 15. 1. 2016. 
  2. ^ "Općina Bijeljina". nasbih.com. Pristupljeno 15. 1. 2016. 
  3. ^ "Mjesne zajednice općine Bijeljina". sobijeljina.org. Pristupljeno 15. 1. 2016. 
  4. ^ "Naselje Janja". nasbih.com. Pristupljeno 15. 1. 2016. 
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 17)". fzs.ba. Pristupljeno 15. 1. 2016. 
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 1. 2016. 
  7. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 1. 2016. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]