Ranokršćanske bazilike u Bosni i Hercegovini

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Ostaci ranohriŝċanske Cimske bazilike kod Mostara.

Ranokršćanske bazilike u Bosni i Hercegovini počinju da se grade u periodu od 4. - 6. stoljeća n. e. nakon što je kršćanstvo postalo državna vjera na cjelokupnom području Rimskog carstva.[1]

Bazilika (grč.: βασιλική στοά (basiliké) - kraljeva dvorana) je bio rani oblik kršćanske bogomolje koji je preuzet od istoimenih rimskih građevina, a koje su služile kao sudnice i tržnice.[2]

U periodu rimske vlasti, pretežno planinska konfiguracija tla Bosne i Hercegovine i velika konzervativnost tadašnjih stanovnika, koji nikako nisu prihvatali osvajača, otežavli su prodor stranih uticaja. Veći uticaj proces romanizacije imao je na području istočne i sjeverozapadne Bosne gdje su se nalazila velika rudnička postrojenja, sa pretežno stranom radnom snagom, te u jugozapadnoj Bosni gdje su bile stacionirane vojne jedinice.[3]

Pod njihovim djelovanjima dolazi do gradnje vjerskih objekata. Svjedočanstva ranog kršćanstva na tlu Bosne i Hercegovine su ostaci crkava (bazilika), koje se u stručnoj literaturi nazivaju bazilikama bosanskog tipa. Karakteriše ih: jedinstven plan, skromne dimenzije, unutrašnja oprema u kamenu, s puno ranokršćanskih motiva i simbolike.

Njihovi nalazi pokrivaju cjelokupni bosanskohercegovački prostor. Do danas ih je otkopano 73, a za ukupno 56 ovakvih arheoloških nalaza se sa najvećom sigurnošću može reći da pripadaju građevinskim ostacima starokršćanskih crkava. Tu su nađeni konkretni dokazi poput samih temelja crkve, ostataka crkvenog kamenog namještaja te raznih drugih, manjih i većih nalaza koji potvrđuju ove činjenice. Za ostalih sedamnaest nalaza ne postoji definitivno i sigurno mišljenje.

Od ukupno pedeset šest sigurnih nalaza, pedeset i tri su jednobrodne bazilike, tri pripadaju tipu trobrodnih bazilika (Otinovci kod Kupresa, Kumjenovići i Ustikolina kod Foče). Otkriveno je pet nalaza dvojnih bazilika (basilica gemina).

Jedna od karakteristika ranih bazilika je ta da se krstionice u najvećem broju pojavljuju u sjevernom dijelu objekta, a orijentacija istok – zapad je gotovo redovna pojava kod većine crkvi u BiH. Najdosljedniji dodatak kasnoantičkim bazilikama su grobnice na svod.

Bazilike nacionalni spomenici[uredi | uredi izvor]

Ostale bazilike[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Enver Imamović, Kasnoantičke bazilike u Bosni i Hercegovini
  • Esad Pašalić, Sarajevo, 1960 -Antička naselja i komunikacije u Bosni i Hercegovini

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE". Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  2. ^ "Edin Veletovac: Kasnoantičke bazilike u Bosni i Hercegovini". Filozofski fakultet Sarajevo, Knjiga XVII. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  3. ^ "Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA". Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  4. ^ Looijenga, Tineke, Who wrote the Breza futhark and why?, Grippe, Kamm und Eulenspiegel, Berlin, New York, 1999, 263-277
  5. ^ "Bazilika na Crkvini u Brezi". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 7. 2016.