Velika Gata

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Velika Gata
Naseljeno mjesto
Velika Gata nalazi se u Bosna i Hercegovina
Velika Gata
Velika Gata
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°55′04″N 15°49′16″E / 44.917778°N 15.821111°E / 44.917778; 15.821111Koordinate: 44°55′04″N 15°49′16″E / 44.917778°N 15.821111°E / 44.917778; 15.821111
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonFlag of Una-Sana.svg Unsko-sanski
GradBihać
Površina
 • Naseljeno mjesto10,66 km2
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto1.094
 • Naseljeno mjesto (gustoća)102,63 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj77207
Pozivni broj(+387) 37
Matični broj101265[1]
Matični broj grada10049

Velika Gata je naseljeno mjesto u gradu Bihaću, Bosna i Hercegovina.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Velika Gata od Bihaća udaljena je 15 kilometara, a od Cazina 25 kilometara. Granični prijelaz Izačić, prema Hrvatskoj, takođe je u blizini. Drugi naziv mjesta je Gata Ilidža. Riječ Gata na latinskom znaci Kada, naziv Ilidža (Ilica) na turskom jeziku znači Kupatilo.

Velika Gata je mjesto gdje izviru termalne ljekovite vode. Temperatura termalne vode iznosi od 32 °C do 39 °C a njena mineralnost iznosi 1327–1491 mg/I. Na ovom području je umjereni planinski tip klime a zbog utjecaja iz susjednih oblasti, ljeta su topla i suha a zime hladne sa padavinama, tako da i u sred zime Gata izgleda kao oaza u pustinji zbog isparavanja termalnih voda.

Historija[uredi | uredi izvor]

Područje Gate, kao i cijelo Bihaćko polje, imaju dosta ostataka rimske kulture i života. Ovdje su stanovali ilirsko pleme Japodi, kod kojih su bili popularni razni kultovi voda i izvora, pa je izrasla rimska banjska aglomeracija[2]

Privreda[uredi | uredi izvor]

Prirodni uslovi doveli su do otvaranja zdravstvene ustanove - Lječilište Gata. U planu je realizacija projekta izgradnje ekoremedijacijskog centra.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Velika Gata
2013.[3]1991.[4]1981.[5]1971.[6]
Osoba1 094 (100,0%)1 382 (100,0%)1 393 (100,0%)1 198 (100,0%)
Bošnjaci1 042 (95,25%)1 314 (95,08%)11 251 (89,81%)11 169 (97,58%)1
Bosanci30 (2,742%)
Hrvati9 (0,823%)2 (0,145%)1 (0,072%)3 (0,250%)
Nisu se izjasnili7 (0,640%)
Muslimani2 (0,183%)
Bosanci i Hercegovci2 (0,183%)
Srbi1 (0,091%)58 (4,197%)78 (5,599%)21 (1,753%)
Ostali1 (0,091%)3 (0,217%)10 (0,718%)
Jugoslaveni5 (0,362%)51 (3,661%)5 (0,417%)
Albanci2 (0,144%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 29. 8. 2015.
  2. ^ Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Sarajevo, 1966 -KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE
  3. ^ "Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 28. 4. 2020.
  4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 18)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 17. 1. 2016.
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 29. 8. 2015.
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 29. 8. 2015.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]