Velika Gata
Velika Gata | |
|---|---|
Naseljeno mjesto | |
  Velika Gata | |
| Koordinate: 44°55′04″N 15°49′16″E / 44.917778°N 15.821111°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Unsko-sanski |
| Grad | Bihać |
| Površina | |
| • Naseljeno mjesto | 10,66 km2 |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 1.094 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 102,63 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 77207 |
| Pozivni broj | (+387) 37 |
| Matični broj | 101265[1] |
| Matični broj grada | 10049 |
Velika Gata je naseljeno mjesto u gradu Bihaću, Bosna i Hercegovina.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Velika Gata od Bihaća je udaljena 15 kilometara, a od Cazina 25 kilometara. Granični prelaz Izačić, prema Hrvatskoj, također je u blizini. Drugi naziv mjesta je Gata Ilidža. Riječ Gata na latinskom znači Kada, naziv Ilidža (Ilica) na turskom jeziku znači Kupatilo.
Velika Gata je mjesto gdje izviru termalne ljekovite vode. Temperatura termalne vode iznosi od 32 °C do 39 °C, a njena mineralnost iznosi 1327–1491 mg/I. Na ovom području vlada umjereni planinski tip klime, a zbog utjecaja iz susjednih oblasti, ljeta su topla i suha, a zime hladne sa padavinama, tako da i usred zime Gata izgleda kao oaza u pustinji zbog isparavanja termalnih voda.
Historija[uredi | uredi izvor]
Područje Gate, kao i cijelo Bihaćko polje, ima dosta ostataka rimske kulture i života. Ovdje je živjelo ilirsko pleme Japodi, koje je njegovalo razne kultove voda i izvora, pa je izrasla rimska banjska aglomeracija[2]
Privreda[uredi | uredi izvor]
Prirodni uslovi doveli su do otvaranja zdravstvene ustanove - Lječilište Gata.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Velika Gata | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[3] | 1991.[4] | 1981.[5] | 1971.[6] | ||||
| Osoba | 1 094 (100,0%) | 1 382 (100,0%) | 1 393 (100,0%) | 1 198 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | 1 042 (95,25%) | 1 314 (95,08%)1 | 1 251 (89,81%)1 | 1 169 (97,58%)1 | |||
| Bosanci | 30 (2,742%) | – | – | – | |||
| Hrvati | 9 (0,823%) | 2 (0,145%) | 1 (0,072%) | 3 (0,250%) | |||
| Nisu se izjasnili | 7 (0,640%) | – | – | – | |||
| Muslimani | 2 (0,183%) | – | – | – | |||
| Bosanci i Hercegovci | 2 (0,183%) | – | – | – | |||
| Srbi | 1 (0,091%) | 58 (4,197%) | 78 (5,599%) | 21 (1,753%) | |||
| Ostali | 1 (0,091%) | 3 (0,217%) | 10 (0,718%) | – | |||
| Jugoslaveni | – | 5 (0,362%) | 51 (3,661%) | 5 (0,417%) | |||
| Albanci | – | – | 2 (0,144%) | – | |||
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 29. 8. 2015.
- ^ Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Sarajevo, 1966 -KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE
- ^ "Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 28. 4. 2020.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 18)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 17. 1. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 29. 8. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 29. 8. 2015.
