Vikići
Vikići | |
|---|---|
Naseljeno mjesto | |
  Vikići | |
| Koordinate: 44°54′00″N 15°47′00″E / 44.9°N 15.783333°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Unsko-sanski |
| Grad | Bihać |
| Površina | |
| • Naseljeno mjesto | 7,12 km2 |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 985 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 138,34 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 37 |
| Matični broj | 101290[1] |
| Matični broj grada | 10049 |
Vikići je naseljeno mjesto u gradu Bihaću, Bosna i Hercegovina.
Historija[uredi | uredi izvor]
18. vijek[uredi | uredi izvor]
Na mapi nastaloj poslije sedmogodišnjeg rata na zahtjev Marije Terezije, ekspedicija vojnih kartografa 1775. i 1776. je zabilježila dvije utvrde Kristoph Grob na marginama sela prema Bugaru. Druga utvrda, nekoliko stotina metara udaljena od izvorišta Lipa Voda nosila je naziv Kamen.[2] Lipa Voda je jedini uočljiv geografski naziv koji se među mještanima sela zadržao i do danas. Današnjem potočiću Jošik, odgovara vodeni tok Zminjak iz tog doba. Prema toj karti potok Platnica , rijeke Mutnica i Toplica kao i potočić Gatica su bile uvezane u jedan nadzemni vodeni tok Pechka bach, vjerojatno Pećka. Pretpostavka je utemeljena na osnovu susjednog sela Mala Peć, koje prema toj mapi je postavljeno u koritu nekadašnjeg vodenog toka. Neimenovani šumski potok koji spaja zaseok Lanište i pećinu Šarić pojavljuje se pod imenom Bunića potok. Šume južno od sela su označene kao Pećko Osovje. Pašnjaci zapadno od Vikića su u to vrijeme Čerkezovo selo.
19. vijek[uredi | uredi izvor]
Na rekonstrukciju historije sela također je iskorištena habsburška mapa[3] nastala u periodu između 1869. i 1887. godine. U ovom periodu selo je označeno sadašnjim imenom Vikići. Zaseok Čavnik, u to vrijeme je nosio naziv Čalnik grm.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Vikići | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[4] | 1991.[5] | 1981.[6] | 1971.[7] | ||||
| Osoba | 985 (100,0%) | 1 101 (100,0%) | 1 000 (100,0%) | 841 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | 933 (94,72%) | 1 079 (98,00%)1 | 972 (97,20%)1 | 804 (95,60%)1 | |||
| Muslimani | 37 (3,756%) | – | – | – | |||
| Ostali | 6 (0,609%) | 2 (0,182%) | 7 (0,700%) | 4 (0,476%) | |||
| Srbi | 3 (0,305%) | 18 (1,635%) | 5 (0,500%) | 20 (2,378%) | |||
| Hrvati | 2 (0,203%) | 1 (0,091%) | – | 13 (1,546%) | |||
| Nisu se izjasnili | 2 (0,203%) | – | – | – | |||
| Bosanci | 1 (0,102%) | – | – | – | |||
| Nepoznato | 1 (0,102%) | – | – | – | |||
| Jugoslaveni | – | 1 (0,091%) | 15 (1,500%) | – | |||
| Makedonci | – | – | 1 (0,100%) | – | |||
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 29. 8. 2015.
- ^ "Karlstädter Generalat (1774–1775) - First Military Survey | Mapire - The Historical Map Portal". mapire.eu (jezik: engleski). Pristupljeno 9. 6. 2020.
- ^ "Habsburg Empire (1869-1887) - Third Military Survey (1:25000) | Mapire - The Historical Map Portal". mapire.eu (jezik: engleski). Pristupljeno 9. 6. 2020.
- ^ "Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 28. 4. 2020.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 18)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 17. 1. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 29. 8. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 29. 8. 2015.
