Turbe (Travnik)
Turbe | |
|---|---|
Naseljeno mjesto | |
 Pogled na Turbe sa Vlašića | |
  Turbe | |
| Koordinate: 44°14′29″N 17°34′40″E / 44.241358°N 17.577671°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Srednjobosanski |
| Općina | Travnik |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 3.890 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 30 |
| Matični broj | 152706[1] |
| Matični broj općine | 11061 |
Turbe je naseljeno mjesto u općini Travnik, Bosna i Hercegovina.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Naselje Turbe je udaljeno oko 7 km od Travnika na magistralnoj cesti M5 prema Donjem Vakufu. Turbe se nalazi u dolini Lašve, iznad koje je planina Vlašić, poznata i kao centar zimskog turizma.
Historija
[uredi | uredi izvor]Ove krajeve Rimljani zauzimaju početkom naše ere i u njima ostaju sve do propasti Zapadnog Rimskog Carstva, 476. godine. Kroz Travničko polje vodila je i velika kolska cesta od Salone za gornju Bosnu ( Hedum castellum Daesitiatium), koju su Rimljani izgradili 20. g. n. e.[2] Pronađeni ostaci željezne troske ukazuju na intenzivnu eksploataciju željezne rude. Jedan od bogatijih rudnika zlata nalazio se u dolini Lašve, o čemu svjedoče mnogobrojne gomile pijeska koje stoje uz riječne obale.
Srednjovjekovna župa Lašva, kojoj je pripadalo područje oko današnjeg Travnika, prvi put se spominje 1244. godine, u Povelji ugarskog kralja Bele IV. Na području ove župe je evidentirano oko 900 srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika. Prve sigurne podatke o Batalu, posjedniku imanja u župama Lašva i Sana, nalaze se u ispravi kralja Stjepana Dabiše, nasljednika Tvrtka I Kotromanića, koju je kralj 17. 07. 1392. godine izdao dubrovačkoj vladi. U ovome dokumentu Batalo Šantić se spominje u ulozi dvorskog tepčije i ulozi svjedoka u validnosti isprave.
Arheologija
[uredi | uredi izvor]U naselju su dva značajna arheološka nalaza:
- Arheološko područje Turbe – ostaci rimskog naselja, kasnoantičke bazilike i grobnice na Crkvini u Varošluku. Proglašeno je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[3]
- Batalova grobnica nalazi se na uzvišenju Crkvine. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[4]
Ekonomija
[uredi | uredi izvor]Prije rata Turbe je razvijena mjesna zajednica sa fabrikama poput "Metalorada" i "Stoličare" (tvornica stolica) koje su bile faktor u ekonomskom razvitku Turbeta, kao i šumska industrija čiji je najveći oslonac bilo preduzeće "Šumarija".
U toku ratnih razaranja uništene su skoro sve privredne djelatnosti u gradu i dugo poslije rata niti jedna od ovih pomenutih fabrika nije uspjela u potpunosti da se oporavi i povrati svoje prijeratne kapacitete. Dio tvornice stolica pretvoren je u pilanu koja se trenutno nalazi u privatnom vlasništvu. Otvoren je i niz manjih fabrika kao što su "Drvopromet", "Poljorad". Kao i prije rata tako i poslije njega u Turbetu je glavna ekonomska grana ostala eksploatacija šume i poljoprivreda.
Obrazovanje
[uredi | uredi izvor]U Turbetu djeluje jedna osnovna škola (OŠ Turbe) koja broji oko 1200 učenika. Škola važi za jednu od najboljih osnovnih škola na području općine Travnik čemu svjedoče brojne nagrade i priznanja sa kojima se njeni učenici svakodnevno vraćaju sa raznih takmičenja.[5] Škola je u ratu uništena i služila je kao prva linija odbrane braniocima Turbeta. Nakon okončanja rata škola je obnovljena posredstvom donacije vlade Kraljevine Holandije.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]| Sastav stanovništva – naselje Turbe | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013. | 1991.[6] | 1981.[7] | 1971.[8] | ||||
| Osoba | 3 890 (100,0%) | 4 549 (100,0%) | 3 519 (100,0%) | 1 816 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | 3 460 (88,95%) | 2 154 (47,35%)1 | 1 658 (47,12%)1 | 798 (43,94%)1 | |||
| Hrvati | 255 (6,555%) | 996 (21,89%) | 731 (20,77%) | 454 (25,00%) | |||
| Srbi | 39 (1,003%) | 1 056 (23,21%) | 774 (21,99%) | 486 (26,76%) | |||
| Bosanci | 29 (0,746%) | – | – | – | |||
| Muslimani | 28 (0,720%) | – | – | – | |||
| Romi | 23 (0,591%) | – | 3 (0,085%) | 2 (0,110%) | |||
| Bosanci i Hercegovci | 12 (0,308%) | – | – | – | |||
| Albanci | 11 (0,283%) | – | 7 (0,199%) | – | |||
| Nisu se izjasnili | 10 (0,257%) | – | – | – | |||
| Nepoznato | 9 (0,231%) | – | – | – | |||
| Ostali | 9 (0,231%) | 34 (0,747%) | 16 (0,455%) | 6 (0,330%) | |||
| Jugoslaveni | 4 (0,103%) | 309 (6,793%) | 322 (9,150%) | 60 (3,304%) | |||
| Crnogorci | 1 (0,026%) | – | 8 (0,227%) | 9 (0,496%) | |||
| Makedonci | – | – | – | 1 (0,055%) | |||
Zanimljivosti
[uredi | uredi izvor]Najpoznatiji sportski klub iz Turbeta je NK Vlašić Turbe. U Turbetu djeluje i karate klub "Vlašić".Također u Turbetu postoji niz nevladinih organizacija, među kojima je i planinarsko društvo "Galica" koje je domaćin planinara Bosne i Hercegovine za 2009. godinu u svom novoizgrađenom objektu na planini Vlašić.
Nedaleko od Turbeta na planini Vlašić nalazi se skijaški centar Babanovac, koji je danas najvažniji turistički centar središnje Bosne.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Sarajevo, 1966- KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE
- Esad Pašalić, Posebna izdanja Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Sarajevo, 1960. - Antička naselja i komunikacije u Bosni i Hercegovini
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 3. 3. 2016.
- ^ Ivo Bojanovski, Sarajevo 1974 -DOLABELIN SISTEM CESTA U RIMSKOJ PROVINCIJI DALMACIJI
- ^ "Historijsko područje – Arheološko područje na Crkvini u Varošluku, Turbe". kons.gov.ba. Arhivirano s originala, 14. 6. 2018. Pristupljeno 13. 8. 2016.
- ^ "Arheološko područje Batalova grobnica". kons.gov.ba. Arhivirano s originala, 6. 5. 2021. Pristupljeno 13. 8. 2016.
- ^ "Takmičenje učenika iz matematike". Fojnica.ba. Pristupljeno 3. 3. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 106)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 3. 3. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 3. 3. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 3. 3. 2016.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
