Turbe (Travnik)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Turbe
Naseljeno mjesto
Pogled na Turbe sa Vlašića
Pogled na Turbe sa Vlašića
Turbe nalazi se u Bosna i Hercegovina
Turbe
Turbe
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°14′29″N 17°34′40″E / 44.241358°N 17.577671°E / 44.241358; 17.577671Koordinate: 44°14′29″N 17°34′40″E / 44.241358°N 17.577671°E / 44.241358; 17.577671
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonSrednjobosanski
OpćinaTravnik
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto3.890
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 30
Matični broj152706[1]
Matični broj općine11061

Turbe je naseljeno mjesto u općini Travnik, Bosna i Hercegovina.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Naselje Turbe je udaljeno oko 7 km od Travnika na magistralnoj cesti M5 prema Donjem Vakufu. Turbe se nalazi u dolini Lašve, iznad koje je planina Vlašić, poznata i kao centar zimskog turizma.

Historija[uredi | uredi izvor]

Ove krajeve Rimljani zauzimaju početkom naše ere i u njima ostaju sve do propasti Zapadnog Rimskog Carstva, 476. godine. Kroz Travničko polje vodila je i velika kolska cesta od Salone za gornju Bosnu ( Hedum castellum Daesitiatium), koju su Rimljani izgradili 20. g. n. e.[2] Pronađeni ostaci željezne troske ukazuju na intenzivnu eksploataciju željezne rude. Jedan od bogatijih rudnika zlata nalazio se u dolini Lašve, o čemu svjedoče mnogobrojne gomile pijeska koje stoje uz riječne obale.

Srednjovjekovna župa Lašva, kojoj je pripadalo područje oko današnjeg Travnika, prvi put se spominje 1244. godine, u Povelji ugarskog kralja Bele IV. Na području ove župe je evidentirano oko 900 srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika. Prve sigurne podatke o Batalu, posjedniku imanja u župama Lašva i Sana, nalaze se u ispravi kralja Stjepana Dabiše, nasljednika Tvrtka I Kotromanića, koju je kralj 17. 07. 1392. godine izdao dubrovačkoj vladi. U ovome dokumentu Batalo Šantić se spominje u ulozi dvorskog tepčije i ulozi svjedoka u validnosti isprave.

Arheologija[uredi | uredi izvor]

U naselju su dva značajna arheološka nalaza:

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Prije rata Turbe je razvijena mjesna zajednica sa fabrikama poput "Metalorada" i "Stoličare" (tvornica stolica) koje su bile faktor u ekonomskom razvitku Turbeta, kao i šumska industrija čiji je najveći oslonac bilo preduzeće "Šumarija".

U toku ratnih razaranja uništene su skoro sve privredne djelatnosti u gradu i dugo poslije rata niti jedna od ovih pomenutih fabrika nije uspjela u potpunosti da se oporavi i povrati svoje prijeratne kapacitete. Dio tvornice stolica pretvoren je u pilanu koja se trenutno nalazi u privatnom vlasništvu. Otvoren je i niz manjih fabrika kao što su "Drvopromet", "Poljorad". Kao i prije rata tako i poslije njega u Turbetu je glavna ekonomska grana ostala eksploatacija šume i poljoprivreda.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

U Turbetu djeluje jedna osnovna škola (OŠ Turbe) koja broji oko 1200 učenika. Škola važi za jednu od najboljih osnovnih škola na području općine Travnik čemu svjedoče brojne nagrade i priznanja sa kojima se njeni učenici svakodnevno vraćaju sa raznih takmičenja.[5] Škola je u ratu uništena i služila je kao prva linija odbrane braniocima Turbeta. Nakon okončanja rata škola je obnovljena posredstvom donacije vlade Kraljevine Holandije.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Turbe
2013.1991.[6]1981.[7]1971.[8]
Osoba3 890 (100,0%)4 549 (100,0%)3 519 (100,0%)1 816 (100,0%)
Bošnjaci3 460 (88,95%)2 154 (47,35%)11 658 (47,12%)1798 (43,94%)1
Hrvati255 (6,555%)996 (21,89%)731 (20,77%)454 (25,00%)
Srbi39 (1,003%)1 056 (23,21%)774 (21,99%)486 (26,76%)
Bosanci29 (0,746%)
Muslimani28 (0,720%)
Romi23 (0,591%)3 (0,085%)2 (0,110%)
Bosanci i Hercegovci12 (0,308%)
Albanci11 (0,283%)7 (0,199%)
Nisu se izjasnili10 (0,257%)
Nepoznato9 (0,231%)
Ostali9 (0,231%)34 (0,747%)16 (0,455%)6 (0,330%)
Jugoslaveni4 (0,103%)309 (6,793%)322 (9,150%)60 (3,304%)
Crnogorci1 (0,026%)8 (0,227%)9 (0,496%)
Makedonci1 (0,055%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

Najpoznatiji sportski klub iz Turbeta je NK Vlašić Turbe. U Turbetu djeluje i karate klub "Vlašić".Također u Turbetu postoji niz nevladinih organizacija, među kojima je i planinarsko društvo "Galica" koje je domaćin planinara Bosne i Hercegovine za 2009. godinu u svom novoizgrađenom objektu na planini Vlašić.

Nedaleko od Turbeta na planini Vlašić nalazi se skijaški centar Babanovac, koji je danas najvažniji turistički centar središnje Bosne.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Sarajevo, 1966- KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE
  • Esad Pašalić, Posebna izdanja Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Sarajevo, 1960. - Antička naselja i komunikacije u Bosni i Hercegovini

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 3. 3. 2016.
  2. ^ Ivo Bojanovski, Sarajevo 1974 -DOLABELIN SISTEM CESTA U RIMSKOJ PROVINCIJI DALMACIJI
  3. ^ "Historijsko područje – Arheološko područje na Crkvini u Varošluku, Turbe". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 8. 2016.
  4. ^ "Arheološko područje Batalova grobnica". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 8. 2016.
  5. ^ "Takmičenje učenika iz matematike". Fojnica.ba. Pristupljeno 3. 3. 2016.
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 106)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 3. 3. 2016.
  7. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 3. 3. 2016.
  8. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 3. 3. 2016.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]