Turbe (Travnik)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Koordinate: 44°14′29″N 17°34′40″E / 44.241358°N 17.577671°E / 44.241358; 17.577671
Turbe
(naselje)
Pogled na Turbe sa Vlašića
Pogled na Turbe sa Vlašića
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Flag of Central Bosnia.svg Srednjobosanski
Općina Travnik
Koordinate 44°14′29″N 17°34′40″E / 44.241358°N 17.577671°E / 44.241358; 17.577671
Stanovništvo
 - Naselje 4.549 (1991)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Pozivni broj (+387) 30
Matični broj 152706[1]
Matični broj općine 11061
Turbe u Bosni i Hercegovini

Turbe je naseljeno mjesto u općini Travnik, Bosna i Hercegovina.[2] Nekada je bilo općina, no danas je tek mjesna zajednica, jedna od najvećih u Bosni i Hercegovini.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Naselje Turbe je udaljeno oko 7 km od Travnika na magistralnoj cesti M5 prema Donjem Vakufu. Turbe se nalazi u dolini Lašve, iznad koje je planina Vlašić, poznata i kao centar zimskog turizma.

Historija[uredi | uredi izvor]

Ove krajeve Rimljani zauzimaju početkom naše ere i u njima ostaju sve do propasti Zapadnog Rimskog Carstva, 476. godine. Kroz Travničko polje vodila je i velika kolska cesta od Salone za gornju Bosnu ( Hedum castellum Daesitiatium), koju su Rimljani izgradili 20. g. n. e. [3] Pronađeni ostaci željezne troske ukazuju na intenzivnu eksploataciju željezne rude. Jedan od bogatijih rudnika zlata nalazio se u dolini Lašve, o čemu svjedoče mnogobrojne gomile pijeska koje stoje uz riječne obale.

Srednjovjekovna župa Lašva, kojoj je pripadalo područje oko današnjeg Travnika, prvi put se spominje 1244. godine, u Povelji ugarskog kralja Bele IV. Na području ove župe je evidentirano oko 900 srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika. Prve sigurne podatke o Batalu, posjedniku imanja u župama Lašva i Sana, nalaze se u ispravi kralja Stjepana Dabiše, nasljednika Tvrtka I Kotromanića, koju je kralj 17. 07. 1392. godine izdao dubrovačkoj vladi. U ovome dokumentu Batalo Šantić se spominje u ulozi dvorskog tepčije i ulozi svjedoka u validnosti isprave.

Arheologija[uredi | uredi izvor]

U naselju su dva značajna arheološka nalaza.

Arheološko područje Turbe – ostaci rimskog naselja, kasnoantičke bazilike i grobnice na Crkvini u Varošluku. Proglašeno je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [4]

Batalova grobnica nalazi se na uzvišenju Crkvine. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [5]

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Ekonomija Turbeta mora se podjeliti na dva djela. Poslijeratni i prijeratni period. Prije rata Turbe je bila veoma dobro razvijena mjesna zajednica sa fabrikama poput "Metalorada" i "Stoličare" (tvornica stolica) koje su bile veliki faktor u ekonomskom razvitku Turbeta. Pored pomenutih važno je spomenuti i jaku šumsku industriju čiji je najveći oslonac bilo preduzeće "Šumarija".

U toku ratnih razaranja uništene su skoro sve privredne djelatnosti u gradu i dugo poslije rata niti jedna od ovih pomenutih fabrika nije uspjela u potpunosti da se oporavi i povrati svoje prijeratne kapacitete. Dio tvornice stolica pretvoren je u pilanu koja se trenutno nalazi u privatnom vlasništvu. Otvoren je i niz manjih fabrika kao što su "Drvopromet", "Poljorad". Kao i prije rata tako i poslije njega u Turbetu je glavna ekonomska grana ostala eksploatacija šume i poljoprivreda.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

U Turbetu djeluje jedna osnovna škola (OŠ Turbe) koja broji oko 1200 učenika. Škola važi za jednu od najboljih osnovnih škola na području općine Travnik čemu svjedoče brojne nagrade i priznanja sa kojima se njeni učenici svakodnevno vraćaju sa raznih takmičenja.[6] Škola je u ratu uništena i služila je kao prva linija odbrane braniocima Turbeta. Nakon okončanja rata škola je obnovljena posredstvom donacije vlade Kraljevine Holandije.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Turbe
2013.[7] 1991.[8] 1981.[9] 1971.[10]
Osoba 4 029 (100,0%) 4 549 (100,0%) 3 519 (100,0%) 1 816 (100,0%)
Bošnjaci 1 2 154 (47,35%) 1 1 658 (47,12%) 1 798 (43,94%)
Srbi 1 056 (23,21%) 774 (21,99%) 486 (26,76%)
Hrvati 996 (21,89%) 731 (20,77%) 454 (25,00%)
Jugoslaveni 309 (6,793%) 322 (9,150%) 60 (3,304%)
Ostali 34 (0,747%) 16 (0,455%) 6 (0,330%)
Crnogorci 8 (0,227%) 9 (0,496%)
Albanci 7 (0,199%)
Romi 3 (0,085%) 2 (0,110%)
Makedonci 1 (0,055%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

Najpoznatiji sportski klub iz Turbeta je FK Vlašić Turbe. U Turbetu djeluje i karate klub "Vlašić",te Karate Klub "Vezir" Također u Turbetu postoji niz nevladinih organizacija, među kojima je i planinarsko društvo "Galica" koje je domaćin planinara Bosne i Hercegovine za 2009. godinu u svom novoizgrađenom objektu na planini Vlašić.

Nedaleko od Turbeta na planini Vlašić nalazi se skijaški centar Babanovac, koji je danas najvažniji turistički centar središnje Bosne.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Sarajevo, 1966- KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE
  • Esad Pašalić, Posebna izdanja Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Sarajevo, 1960. - Antička naselja i komunikacije u Bosni i Hercegovini

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini". fzs.ba. Pristupljeno 3. 3. 2016. 
  2. ^ "Općina Travnik". nasbih.com. Pristupljeno 3. 3. 2016. 
  3. ^ Ivo Bojanovski, Sarajevo 1974 -DOLABELIN SISTEM CESTA U RIMSKOJ PROVINCIJI DALMACIJI
  4. ^ "Historijsko područje – Arheološko područje na Crkvini u Varošluku, Turbe". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 8. 2016. 
  5. ^ "Arheološko područje Batalova grobnica". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 8. 2016. 
  6. ^ "Takmičenje učenika iz matematike". Fojnica.ba. Pristupljeno 3. 3. 2016. 
  7. ^ "Naselje Turbe". nasbih.com. Pristupljeno 3. 3. 2016. 
  8. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 106)". fzs.ba. Pristupljeno 3. 3. 2016. 
  9. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 3. 3. 2016. 
  10. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 3. 3. 2016. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]