Plitvička jezera (nacionalni park)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Plitvička jezera

Nacionalni park Plitvička jezera je nacionalni park u Hrvatskoj. Sastoji se iz 16 kaskadnih jezera na rijeci Korani smještenih na području između Male Kapele i Plješevice u Lici. U administrativnom pogledu, manji dio parka se nalazi u općini Slunj, drugi u općini Otočac i Ogulin, dok je najveći dio u općini Korenica.

Region je proglašen nacionalnim parkom 1949. godine.

Plitvička jezera su specifična geološka i hidrogeološka krška pojava. Kompleks jezera je šumovit planinski kraj u kojem je nanizano 16 manjih i većih jezera kristalne smaragdno-modrozelene boje.

Vodeni kapacitet crpi iz brojnih rječica i potoka, a međusobno su spojena pjenušavim kaskadama i šumnim slapovima. Jezera su odvojena sedrenim barijerama, za čiji nastanak odlučni period je bio posljednjih desetak hiljada godina, što je karakteristika ovog parka.

Prostrani šumski kompleksi, izuzetne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, planinski zrak, kontrasti jesenjih boja, šumske staze i drveni mostići i drugo, dio su cjeline koju je i UNESCO proglasio svjetskom prirodnom baštinom.

Legenda o nastanku[uredi | uredi izvor]

Prema legendi Plitvička jezera su nastala nakon velike suše. Ljudi, životinje i bilje, čeznuli su za kapljicom vode. Narod se molio i molio. Tada se u dolini pojavi Crna Kraljica sa svojom veličanstvenom pratnjom; ona se smilovala narodu i uz jak vjetar i grmljavinu na zemlju je konačno pala kiša. Kiša je padala tako dugo dok nivo vode nije narastao dovoljno da oformi jezera.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]