Plitvička jezera (nacionalni park)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Plitvička jezera

Nacionalni park Plitvička jezera je nacionalni park u Hrvatskoj. Sastoji se iz 16 kaskadnih jezera na rijeci Korani smještenih na području između Male Kapele i Plješevice u Lici. U administrativnom pogledu, manji dio parka se nalazi u općini Slunj, drugi u općini Otočac i Ogulin, dok je najveći dio u općini Korenica.

Region je proglašen nacionalnim parkom 1949. godine.

Plitvička jezera su specifična geološka i hidrogeološka krška pojava. Kompleks jezera je šumovit planinski kraj u kojem je nanizano 16 manjih i većih jezera kristalne smaragdno-modrozelene boje.

Vodeni kapacitet crpi iz brojnih rječica i potoka, a međusobno su spojena pjenušavim kaskadama i šumnim slapovima. Jezera su odvojena sedrenim barijerama, za čiji nastanak odlučni period je bio posljednjih desetak hiljada godina, što je karakteristika ovog parka.

Prostrani šumski kompleksi, izuzetne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, planinski zrak, kontrasti jesenjih boja, šumske staze i drveni mostići i drugo, dio su cjeline koju je i UNESCO proglasio svjetskom prirodnom baštinom.

Legenda o nastanku[uredi | uredi izvor]

Prema legendi Plitvička jezera su nastala nakon velike suše. Ljudi, životinje i bilje, čeznuli su za kapljicom vode. Narod se molio i molio. Tada se u dolini pojavi Crna Kraljica sa svojom veličanstvenom pratnjom; ona se smilovala narodu i uz jak vjetar i grmljavinu na zemlju je konačno pala kiša. Kiša je padala tako dugo dok nivo vode nije narastao dovoljno da oformi jezera.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]