Ostrožac (Cazin)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 44°54′32″N 15°55′55″E / 44.909015°N 15.931862°E / 44.909015; 15.931862
Ostrožac
naselje
Utvrda Ostrozac01.JPG
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Flag of Una-Sana.svg Unsko-sanski
Općina Zastava Cazina.svg Cazin
Koordinate 44°54′32″N 15°55′55″E / 44.909015°N 15.931862°E / 44.909015; 15.931862
Stanovništvo
 - Naselje 2.126[1] (2013)
Gustoća
 - Naselje 193.27[1] /km2 
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Pozivni broj (+387) 37[1]
Matični broj 109754[2]
Matični broj općine 10227
Ostrožac u Bosni i Hercegovini

Ostrožac je naseljeno mjesto u općini Cazin, Bosna i Hercegovina.[3]

Historija[uredi | uredi izvor]

Ostrožac, gradina starijeg željeznog doba, srednjovjekovna tvrđava i turski grad. Tvrđava je smještena na dominantnom uzvišenju iznad lijeve obale rijeke Une i istoimenog naselja, na 12 km od Bihaća prema Bosanskoj Krupi, na mjestu gdje se račva put za Cazin.

Tvrđava je nepravilnog kružnog oblika sa kapikulom i kružnom branič-kulom uz koji se nalazi bunar. Prvi spomen tvrđave je iz 1286. Tvrđava je u posjedu knezova Babonića-Blagajskih (knezovi Ostroški). Prelazi pod vlast Antuna Bakšića 1552. Pada u ruke Osmanlija 1577. Ima svog dizdara. Od 17. st. tu je sjedište Ostrožačke kapetanije koja je najjača u Bosanskoj krajini. Dizdari i kapetani bili su Beširevići (Mehmedaga 1700-1716; Omeraga 1730). Osmanlije dograđuju tvrđavu u južnom dijelu oko 1700. Sjeverni srednjovjekovni dio grada prozvao se narodnim, a južni dio grada gospodskim. Tu je 1833. bilo 28 topova. Od 1836. Ostrožac je mudirluk u sastavu Bihaćkog kajmakamluka. Zbog učešća u protivljenju reformama sultana Mahmuda II 1837. prognan je posljednji ostrožački kapetan iz loze Beširevića Murad-beg Beširević. Mehmed-beg Beširević je tvrđavu 1902. prodao bihaćkom sreskom načelniku Lotharu von Berksu (austrijski grof, loza Habsburg) koji ga je restaurirao. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Ostrožac je jedno vrijeme bio sjedište vrhovnog štaba NOR-a. Od 1967. do 1992. godine u dvorištu utvrde je djelovala kolonija skulptura Ostrošca.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Ostrožac
2013.[1] 1991.[4] 1981.[5] 1971.[6] 1961.[7]
Osoba 2 126 (100,0%) 1 803 (100,0%) 1 755 (100,0%) 1 426 (100,0%) 1 018 (100,0%)
Bošnjaci 1 1 783 (98,89%) 1 1 732 (98,69%) 1 1 400 (98,18%) 1 963 (94,60%)
Jugoslaveni 10 (0,555%) 14 (0,798%) 3 (0,295%)
Ostali 7 (0,388%) 3 (0,171%) 2 (0,140%)
Srbi 2 (0,111%) 2 (0,114%) 10 (0,701%) 39 (3,831%)
Hrvati 1 (0,055%) 2 (0,114%) 11 (0,771%) 13 (1,277%)
Crnogorci 1 (0,057%) 1 (0,070%)
Slovenci 1 (0,057%) 1 (0,070%)
Albanci 1 (0,070%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d "Naselje Ostrožac". nasbih.com. Pristupljeno 9. 4. 2016. 
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini". fzs.ba. Pristupljeno 9. 4. 2016. 
  3. ^ "Općina Cazin". nasbih.com. Pristupljeno 9. 4. 2016. 
  4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 32)". fzs.ba. Pristupljeno 9. 4. 2016. 
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 4. 2016. 
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 4. 2016. 
  7. ^ "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.". stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 4. 2016. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]