Liskovac (Cazin)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Liskovac
naselje
Pogled na Liskovac
Pogled na Liskovac
Liskovac nalazi se u Bosna i Hercegovina
Liskovac
Liskovac
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 45°02′31″N 15°50′54″E / 45.041919°N 15.848403°E / 45.041919; 15.848403Koordinate: 45°02′31″N 15°50′54″E / 45.041919°N 15.848403°E / 45.041919; 15.848403
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonUnsko-sanski
GradCazin
Površina
 • Grad10 km2
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto1.493
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 37
Matični broj109681[1]
Matični broj grada10227

Liskovac se nalazi na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine i pripada općini Cazin, Bosna i Hercegovina. U Liskovac spadaju osim centra i okolni zaseoci: Abdići, Bajrektarevići, Basići, Beganovići, Čajići, Čovići, Delanovići, Miskići, Mujakići, Šarići i Škrgići. Po reljefu ovo područje je brdovito i šumovito. Najviše brdo je Banda sa preko 500 metara nadmorske visine a ujedno je i najviša tačka na području općine Cazin. Infrastrukturu sačinjavaju jedna osnovna škola, par prodavnica, ambulantna stanica, veterinarska apoteka, pošta, asfaltni put preko naselja Begove Kafane u pravcu Cazina i preko Kudića u pravcu Velike Kladuše, nedavno otvoreni putevi kojima je Liskovac povezan preko Mujakića sa Pećigradom a preko Šturlićke Platnice sa Šturlićem. kao i vodovodna, električna i telefonska mreža.

Historija[uredi | uredi izvor]

Ostaci kule Gračanice - Čajići (MZ Liskovac)

Prilikom iskopnih radova za zgradu nove osnovne škole 1980. godine, pronađeni su ostaci crkve iz 12. vijeka, što dokazuje da je područje današnjeg Liskovca još tada bilo naseljeno. Predmeti koji su pronađeni tom prilikom pohranjeni su u muzeju Bihać.

Ovaj prostor je u srednjem vijeku često predstavljao pogranično područje i stoga je bio poprište sukoba a na to ukazuju mnoge tvrđave koje su sagrađene još prije dolaska Turaka na ove prostore. Jedna od njih je i Kula Gračanica koja se nalazi u naselju Čajići (MZ Liskovac), a sagrađena je u blizini korita istoimene riječice. Ispod kule je pećina kojom je povezana podzemnim kanalima sa izlazom koji se nalazi odmah u riječicu Gračanicu. Vjeruje se da je povezana sa tim podzemnim tunelima i sa srednjovjekovnim gradom Peći koji se danas zove Pećigrad.[2]

Kula Gračanica je podignuta na jednom izduženom brežuljku, čija mala zaravan je odredila njen izdužen pravougaoni oblik. lako nemamo istorijskih podataka o nastanku kule, zaključujemo da potječe iz istog vremena kao i susjedna srednovjekovna tvrđava Peći, odnosno iz 14. vijeka. Kula nema obora i pravougaonog je tlocrta sa stranicama vanjskih dimenzija 11,6 x 9,5 a unutrašnja prostorija je imala dimenzije 9,5 x 7 metara. Debljine zidova kule nisu iste, variraju od 1 do 1,4 metra. Na tri strane danas se vide otvori četvrtastih puškarnica, dok ih na jugoistočnoj strani nema. Kapija kule je na sjeverozapadnoj strani. Kula danas predstavlja ruševinu sa dijelovima zidova koji idu do visine od 10 metara. Prema dimenzijama tlocrta pretpostavljamo da joj je visina do krova iznosila između 15 i 18 metara. Spada u red samostalnih kula srednje veličine, a bila je zidana spolja i unutra pritesanim klesancima u horizontalnim redovima, a u sredini kamenom lomljenikom u bogatom malteru. Kula Gračanica, kula Radetina, i kula Bišovac nalaze se u trokutu i one su imale namjenu da obezbjeđuju grad Mutnik koji se nalazio u samom centru tog trokuta. U to vrijeme je katolička vlastela držala grad Mutnik koji je važio za najveću utvrdu u tom području sve do njegove okupacije od strane Turaka svršetkom 16. vijeka.[3]

Nakon osvajanja današnje Cazinske Krajine od strane Osmanskog Carstva, područje Liskovca bilo je nenaseljeno više od 100 godina i služilo je kao tampon zona između Osmanskog carstva i Austro-Ugarske Monarhije. Tada je kula Gračanica služila kao vojnička kasarna u kojoj su boravili naoružani graničari koji su obezbjeđivali granice Osmanskog carstva. Na turskom jeziku "Çavuş" (Čauš) znaci "Narednik" a zaseok koji se nalazi neposredno iznad kule Gračanice naziva se Čauševići, što je indicija da je kula Gračanica služila kao istureno komandno mjesto na frontu u kojoj su boravili niži oficiri. [4]

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

U Liskovcu se nalazi jedna osnovna škola koja djeluje kao samostalna osnovna škola formirana 1. 1. 1982. godine. Do tada je djelovala kao područna škola u sastavu osnovne škole u Pećigradu. Škola je registrovana kod osnovnog suda u Bihaću. Počela je sa radom 1944. godine, kao četvororazredna. Te prve školske godine nastavu je pohađalo 49 učenika upisanih u prvi razred. Prvi učitelj bio je Mehmed Jušić, a nastava se izvodila u mektebu. Tek 1955. godine napravljena je školska zgrada i djelovala kao četverorazredna škola. Nastavu od petog do osmog razreda učenici su pohađali u Pećigradu.

1980. godine u akciji 1000 škola u BiH napravljena je nova školska zgrada kojom su postignuti svi uslovi za organizovanje nastave od 5. do 8. razreda.

U sastavu škole radi jedna područna škola, četverorazredna škola u Krivaji. Školsko područje sa kojeg djeca pohađaju nastavu u Liskovačkoj školi obuhvata mjesne zajednice Liskovac i Krivaju te dijelove mjesne zajednice Pećigrad, Šturlić i Šumatac.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Liskovac
2013.1991.[5]1981.[6]1971.[7]1961.[8]
Osoba1 493 (100,0%)1 653 (100,0%)1 387 (100,0%)795 (100,0%)859 (100,0%)
Bošnjaci1 333 (89,28%)1 632 (98,73%)11 369 (98,70%)1789 (99,25%)1391 (45,52%)1
Bosanci112 (7,502%)
Muslimani18 (1,206%)
Nisu se izjasnili13 (0,871%)
Ostali9 (0,603%)6 (0,363%)4 (0,288%)3 (0,377%)
Hrvati7 (0,469%)1 (0,126%)3 (0,349%)
Bosanci i Hercegovci1 (0,067%)
Srbi10 (0,605%)5 (0,360%)2 (0,252%)5 (0,582%)
Jugoslaveni5 (0,302%)9 (0,649%)458 (53,32%)
Crnogorci1 (0,116%)
Makedonci1 (0,116%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 8. 4. 2016.
  2. ^ https://www.cazin.net/vijesti/nova-knjiga-envera-ljubovica
  3. ^ Iz knjige Srednjevjekovni gradovi u Bosni i Herecegovini Sarajevo publishing, Sarajevo 2009.
  4. ^ https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/pad-bihaca-u-ruke-osmanlija-1592-1255790
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 32)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 8. 4. 2016.
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 8. 4. 2016.
  7. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 8. 4. 2016.
  8. ^ "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 8. 4. 2016.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]