Liskovac (Cazin)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Koordinate: 45°02′31″N 15°50′54″E / 45.041919°N 15.848403°E / 45.041919; 15.848403
Liskovac
naselje
Pogled na Liskovac
Pogled na Liskovac
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Flag of Una-Sana.svg Unsko-sanski
Općina Zastava Cazina.svg Cazin
Koordinate 45°02′31″N 15°50′54″E / 45.041919°N 15.848403°E / 45.041919; 15.848403
Stanovništvo
 - Naselje 1.670[1] (2013)
Gustoća
 - Naselje 167[1] /km2 
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Pozivni broj (+387) 37[1]
Matični broj 109681[2]
Matični broj općine 10227
Liskovac u Bosni i Hercegovini

Liskovac se nalazi na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine i pripada općini Cazin, Bosna i Hercegovina.[3] U Liskovac spadaju osim centra i okolni zaseoci: Abdići, Bajrektarevići, Beganovći, Čajići, Čovići, Delanovići, Miskići, Mujakići, Šarići i Škrgići. Po reljefu ovo područje je brdovito i šumovito. Najviše brdo je Banda sa preko 500 metara nadmorske visine a ujedno je i najviša tačka na području općine Cazin. Infrastrukturu sačinjavaju jedna osnovna škola, dvije džamije, par prodavnica, ambulantna stanica, veterinarska apoteka, pošta, asfaltni put preko naselja Begove Kafane u pravcu Cazina i preko Kudića u pravcu Velike Kladuše, nedavno otvoreni put kojim je Liskovac povezan preko Mujakića sa Pećigradom kao i vodovodna, električna i telefonska mreža.

Historija[uredi | uredi izvor]

Prilikom iskopnih radova 1980. godine za zgradu nove osnovne škole pronađeni su ostaci crkve iz 12. vijeka, što dokazuje da je područje Liskovca još tada bilo naseljeno. Arheološki nalazi su pohranjeni u muzeju Bihać.

Širi prostor ovog naselja u srednjem vijeku je često predstavljao pogranično područje i stoga je bio i poprište sukoba a na to ukazuju mnoge tvrđave koje su sagrađene i koje su postojale i prije dolaska Turaka na ove prostore. Jedna od njih je i kula Gračanica koja se nalazi u Liskovcu, a smještena je na samom izvoru potoka Gračanica. Kula Gračanica je bila odbrambenog karaktera i ispod nje je pećina koja je povezana podzemnim kanalima sa kulom, a vjeruje se i da je povezana sa tim podzemnim tunelima sa srednjovjekovnim gradom Peć (danas Pećigrad).

Kula Gračanica, kula Radetina, i kula Bišovac nalaze se u trokutu i one su imale namjenu da obezbjeđuju grad Mutnik koji se nalazio u samom centru tog trokuta. U to vrijeme je katolička vlastela držala grad Mutnik koji je važio za najveću utvrdu u tom području sve do njegove okupacije od strane Turaka početkom 16. vijeka.

Dolaskom Turaka na prostor Krajine ovaj kraj je bio nenaseljen više od 100 godina i služio je kao tampon zona između Osmanskog carstva i Austro-Ugarske. Tada je kula Gračanica služila kao vojnička kasarna u kojoj su boravili naoružani graničari i obezbjeđivali granice Osmanskog carstva.

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Prema izjavama uprave mjesnog ureda mještani Liskovca popunjavaju 3% radnih mjesta, 7% penzionera, 60% dijaspore, a 30% mještana bavi se sa poljoprivredom i nadničarskim poslovima. Brdovito područije cijele mjesne zajednice je pogodno za uzgoj stoke, a na području Liskovca pronađene su i zalihe kvalitetnog slojevitog kamena. Mnoga domaćinstva počinju sa površinskim kopovima i trenutno u Liskovcu ima desetak površinskih kopova gdje je preko sezone zaposleno više od 50 radnika. Mještani su i u zimskom periodu organizovali posao s tim da preko cijele zime obrađuju kamen koji je dobio naziv "klesani liskovački kamen" i dostiže cijenu preko 300 KM za jedan kubni metar. Liskovački kamen koristi se u građevinstvu po cijeloj Evropi. Kamen od 2-8 cm debljine koristi se za zidanje i oblaganje zidova, a deblji od 8cm za kaldrmu prilaz stambenim obijektima i ograde oko stambeni objekata. Liskovački kamen se dijeli po kvaliteti boji i debljini.

Boja: bijeli, crveni, i zeleni

Debljina: od 2-20cm

Prema istraživanju stručnjaka iz Italije i Njemačke koji su u više navrata posijetili liskovačke površinske kopove i odnosili uzorke vraćali su se sa pozitivnim rezultatima da liskovački kamen spada među najkvalitetnije vrste kamena na svijetu.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

U Liskovcu se nalazi jedna osnovna škola koja djeluje kao samostalna osnovna škola formirana 1. 1. 1982. godine. Do tada je djelovala kao područna škola u sastavu osnovne škole u Pećigradu. Škola je registrovana kod osnovnog suda u Bihaću. Počela je sa radom 1944. godine, kao četvororazredna. Te prve školske godine nastavu je pohađalo 49 učenika upisanih u prvi razred. Prvi učitelj bio je Mehmed Jušić, a nastava se izvodila u mektebu. Tek 1955. godine napravljena je školska zgrada i djelovala kao četverorazredna škola. Nastavu od petog do osmog razreda učenici su pohađali u Pećigradu.

1980. godine u akciji 1000 škola u BiH napravljena je nova školska zgrada kojom su postignuti svi uslovi za organizovanje nastave od 5. do 8. razreda. Školska zgrada u Liskovcu i kao relativno nova pretrpjela je velika oštećenja u proteklom bratoubilačkom ratu. Naime, škola se nalazila na liniji između sukobljenih strana Petog korpusa ARBiH i Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadne Bosne te duži period služila kao kasarna i izbijeglički centar.

Zahvaljujući angažavanosti radnika škole, od završetka rata do danas dobar dio oštećenja na školi je saniran, tako da škola sada ispunjava osnovne higijenske i estetske uslove za normalno odvijanje nastave. Međutim još uvijek postoje veliki problemi koje bi u što skorije vrijeme trebalo riješiti, a koje škola ne može sama bez veće pomoći. Ti problemi su uglavnom: zastarjeli radiatori centralnog grijanja, nedostatak školskog namještaja, nedostatak nastavnih sredstava itd.

U sastavu škole radi jedna područna škola, četverorazredna škola u Krivaji. Školska zgrada u Krivaji je potpuno nova. Useljenjem u novu školsku zgradu učenici imaju sve uslove (prostorne i higijenske) za normalno odvijanje nastave. Jedino nedostaje jedan dio nastavnih sredstava i pomagala. Školsko područije sa kojeg djeca pohađaju nastavu u Liskovačkoj školi obuhvata mjesne zajednice Liskovac i Krivaju te dijelove mjesne zajednice Pećigrad, Šturlić i Šumatac.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Na inicijativu mještana MZ Liskovac, tačnije Hasana Nuuhanovića i predsjednika MZ Liskovac Alage Miskića došlo se na ideju o osnivanju kulturno-umjetničkog društva. Podršku osnivanju KUD-a dodatno su pružili Hasib Mujadžić zvani Hasko i koreograf Ibrahim Ćataković. Prvi sastanak po tom pitanju održan je 13.11.2006. god gdje se sastao inicijativni odbor da razmotre način osnivanja. Naredni sastanak je zakazan za 20.11.2006.god kojem se odazvalo neočekivan broj mještana, što je pokazalo veliku zainteresovanost za osnivanje KUD-a. Istog dana održana je i skupština KUD-a, na kojoj je izabran upravni odbor, predsjednik skupštine, predsjednik KUD-a, predsjednik upravnog odbora, te blagajnik-sekretar. Za predsjednika skupštine postavljen je Muamer Hajduković, predsjednik KUD-a Mustafa Čović, predsjednik upravnog odbora Alaga Miskić, sekretar KUD-a Safet Sinanović.

Ubrzo po osnivanju KUD-a Liskovac tačnije 27.11.2006.god u posjet KUD-u stigla je ekipa BH radija 1 gdje je snimljena emisija „ Selu u pohode“. Također svoj prvi nastup imali su članovi izvorne sekcije u Velikoj Kladuši tačnije 25.11.2006. KUD Liskovac trenutno broji oko 100 članova što aktivnih i nešto manjim brojem pasivnih članova. Raspoređeni su u više sekcija: izvorna sekcija u kojoj se nalaze najstariji članovi, folklorna sekcija, muzička, dramska i ritmička. KUD Liskovac prvenstveno se bavi očuvanjem tradicije i običaja MZ kao i šire. Do sada je realizovano par nastupa u Unsko-sanskom kantonu i van njega. Jedan takav nastup van kantona je festival u Vučkovićima u općini Gradačac 31. juna. 2007.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Liskovac
2013.[1]1991.[4]1981.[5]1971.[6]1961.[7]
Osoba1 670 (100,0%)1 653 (100,0%)1 387 (100,0%)795 (100,0%)859 (100,0%)
Bošnjaci1 1 632 (98,73%)1 1 369 (98,70%)1 789 (99,25%)1 391 (45,52%)
Srbi10 (0,605%)5 (0,360%)2 (0,252%)5 (0,582%)
Ostali6 (0,363%)4 (0,288%)3 (0,377%)
Jugoslaveni5 (0,302%)9 (0,649%)458 (53,32%)
Hrvati1 (0,126%)3 (0,349%)
Crnogorci1 (0,116%)
Makedonci1 (0,116%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d "Naselje Liskovac". nasbih.com. Pristupljeno 8. 4. 2016. 
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini". fzs.ba. Pristupljeno 8. 4. 2016. 
  3. ^ "Općina Cazin". nasbih.com. Pristupljeno 28. 10. 2015. 
  4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 32)". fzs.ba. Pristupljeno 8. 4. 2016. 
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 8. 4. 2016. 
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 8. 4. 2016. 
  7. ^ "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.". stat.gov.rs. Pristupljeno 8. 4. 2016. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]