Stijena (Cazin)

Koordinate: 44°56′30″N 16°01′13″E / 44.941554°N 16.020413°E / 44.941554; 16.020413
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Stijena, Cazin
Stijena
naselje
Stijena nalazi se u Bosna i Hercegovina
Stijena
Stijena
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°56′30″N 16°01′13″E / 44.941554°N 16.020413°E / 44.941554; 16.020413
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonUnsko-sanski
GradCazin
Površina
 • Grad21 km2
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto2.696
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 37
Matični broj109894[1]
Matični broj grada10227

Stijena je naseljeno mjesto u gradu Cazinu, Bosna i Hercegovina. Naselje Stijena je smješteno u podnožju brda zvanog "Gomila" uz magistralni put koji spaja Bosansku Krupu, Bosansku Otoku i Cazin. Područje Stijene je bogato šumom, pašnjacima, izvorima vode, industrijski je nerazvijeno, glavna aktivnost stanovništva je poljoprivreda. U Stijeni djeluje nekoliko udruženja građana i sportskih kolektiva: KUD "Stijena", Lovačko društvo "Gomila", NK "Gomila", TaeKwonDo klub "Tigar" i drugi.

U naselju se nalazi Stari grad Bijela Stijena, lijevo od ceste Cazin-Bosanska Krupa, i udaljen je od Cazina oko 10 km. Smješten je na kraju naselja, na njegovom najvišem dijelu, koji se pruža djelomično na istoj zaravni od juga ka sjeveru. Na krajnjem sjevernom dijelu platoa, koji je sa sjeverne strane omeđen strmom padinom, a sa zapada koritom rječice Horljave, izgrađen je grad. Stari grad je fortifikacijski objekat iz srednjeg vijeka i osmanlijskog perioda. Proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[2] Haremi sa starijim nišanima nalaze se preko puta ulaza u grad. U blizini grada nalazi se vjerski centar mjesta Stijene sa novoizgrađenom džamijom.

Bijela Stijena je u vrlo lošem stanju. Na pojedinim mjestima bedemi se naziru samo pri dnu. Na većini bedema koji se još drže oplata od priklesanog ili klesanog kamenja je otpala ili je skinuta. Primijećeno je da su starije kuće u gradu i naselju građene od tog kamena. Južni bedem ima donekle sačuvanu vanjsku oplatu u dužini od oko 30 m, mjereno od kule na jugozapadnom uglu. Preostalih 15 metara je ogoljeno.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Stijena
2013.1991.[3]1981.[4]1971.[5]1961.[6]
Osoba2 696 (100,0%)2 099 (100,0%)1 975 (100,0%)1 535 (100,0%)1 691 (100,0%)
Bošnjaci2 683 (99,52%)2 070 (98,62%)11 944 (98,43%)11 527 (99,48%)11 639 (96,92%)1
Nisu se izjasnili4 (0,148%)
Muslimani3 (0,111%)
Nepoznato2 (0,074%)
Srbi1 (0,037%)2 (0,095%)10 (0,506%)2 (0,130%)8 (0,473%)
Hrvati1 (0,037%)1 (0,065%)9 (0,532%)
Bosanci1 (0,037%)
Ostali1 (0,037%)14 (0,667%)5 (0,253%)3 (0,195%)2 (0,118%)
Jugoslaveni13 (0,619%)9 (0,456%)30 (1,774%)
Albanci6 (0,304%)1 (0,065%)
Crnogorci1 (0,051%)1 (0,065%)1 (0,059%)
Mađari1 (0,059%)
Romi1 (0,059%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

MZ Stijena[uredi | uredi izvor]

Neka od obilježja naselja Stijena su srednjovjekovna tvrđava "Bila Stina", Mala i Velika Gomila, riječica Horljava, koja je inače ponornica i ponire ispod jedne velike stijene po kojoj je i samo mjesto dobilo i ime.

U sastavu MZ Stijena pripadaju sljedeća naselja: Stijena, Glogovac, Vilenjača, Podgredina, Bajrići, Zmajevac i Tromeđa.

U MZ Stijena su četiri područne škole: Glogovac, Zmajevac, Podgredina i Vilenjača te centralna škola u Stijeni.

U MZ Stijena je sedam džamija.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 10. 4. 2016.
  2. ^ "Tvrđava Bijela stijena". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 9. 2. 2020.
  3. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 33)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 10. 4. 2016.
  4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 10. 4. 2016.
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 10. 4. 2016.
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 10. 4. 2016.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]