Maoča (Brčko)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Maoča
naselje
Maoca.JPG
Maoča nalazi se u Bosna i Hercegovina
Maoča
Maoča
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°46′09″N 18°39′25″E / 44.769210°N 18.657056°E / 44.769210; 18.657056Koordinate: 44°46′09″N 18°39′25″E / 44.769210°N 18.657056°E / 44.769210; 18.657056
Država Bosna i Hercegovina
DistriktBrčko
OpćinaBrčko
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto3.030
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj76208
Pozivni broj(+387) 49
Matični broj300454[1]
Matični broj općine30163

Maoča je naseljeno mjesto u općini Brčko, Bosna i Hercegovina. Naselje Maoča je smješteno ispod obronaka planine Majevice, na udaljenosti 18 km od grada Brčkog. Maoča se graniči sa selima Gornji Rahić na sjeveru, Islamovcem na jugoistoku, Karavlasima (Gornja Maoča) na jugu i Rašljanima na jugozapadu.

Iznad mahale Tabaci, nalazi se najviše brdo koje dominira nad Maočom sa južne strane Hukljevac, na n. v. 417 m. Sa zapadne strane postupno se uzdiže brežuljak Dolovi, sa svojim najvišim vrhom Ćorićka na 388 m, dok je sa istočne strane brežuljak Brežđe na 197 m. Selo leži na brežuljkastom terenu između dvije rijeke na 169 metara nadmorske visine.

U selu se nalaze tri džamije: Džamija Maoča Nova, Džamija Maoča Stara i Nožin-agina džamija koja nije u upotrebi. Džamija Maoča Nova je sagrađena 1930. godine i broji oko 500 domaćinstava. Džamija Maoča Stara je sagrađena 1988. godine kao zamjena za Nožin-aginu džamiju koja broji oko 450 domaćinstava. Nožin-agina džamija je sagrađena 1780ih godina. Dobila je ime po Nožin-agi Imamoviću koji je vrata ove džamije donio na svom konju iz Carigrada (Istanbula). Ova džamija nije više u upotrebi i služi kao muzej a svaki drugi dan Ramazanskog bajrama u njoj se obilježava Dan šehida i sjećanje na šehide ovog mjesta.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Maoča
2013.[2]1991.[3]1981.[4]1971.[5]1961.[6]
Osoba3 030 (100,0%)2 886 (100,0%)2 847 (100,0%)2 452 (100,0%)2 059 (100,0%)
Muškarci1 518 (50,10%)1 492 (51,70%)
Žene1 512 (49,90%)1 394 (48,30%)
Bošnjaci2 999 (98,98%)2 815 (97,54%)12 757 (96,84%)12 415 (98,49%)11 959 (95,14%)1
Muslimani14 (0,462%)
Hrvati4 (0,132%)5 (0,173%)6 (0,211%)3 (0,122%)6 (0,291%)
Nepoznato4 (0,132%)
Bosanci i Hercegovci3 (0,099%)
Bosanci2 (0,066%)
Nisu se izjasnili2 (0,066%)
Slovenci1 (0,033%)2 (0,082%)
Albanci1 (0,033%)11 (0,386%)
Jugoslaveni36 (1,247%)40 (1,405%)1 (0,041%)39 (1,894%)
Ostali19 (0,658%)14 (0,492%)4 (0,163%)1 (0,049%)
Srbi11 (0,381%)19 (0,667%)26 (1,060%)53 (2,574%)
Crnogorci1 (0,041%)
Mađari1 (0,049%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 19. 3. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  3. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 28)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 19. 3. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 3. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 3. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 3. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]