Dijamant

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Dijamant
Brillanten.jpg
Dijamant
Općenito
Kategorija Minerali samorodnih elemenata
Hemijska formula C
Identifikacija
Molekularna težina 12,01 g/mol
Boja Tipično žuta, smeđa ili siva do bezbojne. Rijeđe plava, zelena, crna, mutno bijela, ružičasta, ljubičasta, narandžasta i crvena
Kristalni habitus Oktaedarski
Kristalni sistem Kubični
Kalavost 111 savršena
Tvrdoća 10
Indeks prelamanja 2,4175–2,4178
Ogreb bijel
Gustoća 3,5-3,53 g/cm3

Mineral dijamant je alotropska modifikacija ugljika. Dijamant je najtvrđi mineral u prirodi. Zbog toga se koristi za rezanje, brušenje i poliranje drugih mekših materijala - upotreba u industrijske svrhe. Na Mohsovoj skali tvrdoće zauzima najviše mjesto sa tvrdoćom broj 10. Rezanjem i poliranjem dijamanata dobija se brilijant koji se koristi kao ukras. Poliranje se izvodi dijamantskom prašinom. Pošto se zna da nastaje u atmosferi gdje vladaju veliki pritisak i temperatura, danas je usavršena proizvodnja umjetnih dijamanata koji se koriste isključivo u industrijske svrhe.


Dijamant je najtvrđi mineral u prirodi. Dijamant ima najveću temperaturu topljenja (3820 K ili 3547 °C), toplotnu vodljivost i najnižu molarnu entropiju (2,4 J mol-1 K-1) od bilo kojeg elemeta. Na Mohsovoj skali tvrdoće zauzima najviše mjesto sa tvrdoćom broj 10.

Pri atmosferskom pritisku i sobnoj temperaturi, dijamant je termodinamički nestabilan, te se konvertira u grafit, ali ta konverzija je toliko spora da se dijamant smatra kinetički stabilnom supstancom. Grafit i dijamant su u ravnoteži pri 300 K na oko 15000 atmosfera.

Dijamant se, zbog svoje tvrdoće, koristi kao alat za rezanje, bušenje, brušenje i poliranje.

Kopa se u rudnicima i najveći svjetski proizvođači dijamanata su Rusija i Južnoafrička Republika.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: