Dijamant

Dijamant
Dijamant
Općenito
Kategorija	Minerali samorodnih elemenata
Hemijska formula	C
Identifikacija
Molekularna težina	12,01 g/mol
Boja	Tipično žuta, smeđa ili siva do bezbojne. Rjeđe plava, zelena, crna, mutnobijela, ružičasta, ljubičasta, narančasta i crvena
Kristalni habitus	Oktaedarski
Kristalni sistem	Kubični
Kalavost	111 savršena
Tvrdoća	10
Indeks prelamanja	2,4175–2,4178
Ogreb	Bijel
Gustoća	3,5-3,53 g/cm3

Mineral dijamant je alotropska modifikacija ugljika. Dijamant je najtvrđi mineral u prirodi. Zbog toga se koristi za rezanje, brušenje i poliranje drugih mekših materijala – upotreba u industrijske svrhe. Rezanjem i poliranjem dijamanata dobija se brilijant, koji se koristi kao ukras. Poliranje se izvodi dijamantnom prašinom. Budući da se zna da nastaje u atmosferi gdje vladaju visoki pritisak i temperatura, danas je usavršena proizvodnja umjetnih dijamanata, koji se koriste isključivo u industrijske svrhe.

Dijamant je najtvrđi mineral u prirodi. Dijamant ima najvišu temperaturu topljenja (3820 K ili 3547 °C), toplotnu vodljivost i najnižu molarnu entropiju (2,4 J mol-1 K-1) od bilo kojeg elementa. Na Mohsovoj skali zauzima najviše mjesto s tvrdoćom 10.

Pri atmosferskom pritisku i sobnoj temperaturi dijamant je termodinamički nestabilan te se konvertira u grafit, ali je ta konverzija toliko spora da se dijamant smatra kinetički stabilnom supstancom. Grafit i dijamant u ravnoteži su pri 300 K na otprilike 15.000 atmosfera.

Dijamant se, zbog svoje tvrdoće, koristi kao alat za rezanje, bušenje, brušenje i poliranje.

Kopa se u rudnicima i najveći svjetski proizvođači dijamanata su Rusija i Južnoafrička Republika.

Također pogledajte

• Beta-karbon-nitrid

Vanjski linkovi

• Properties of diamond: Ioffe database
• Interactive structure of bulk diamond (Java applet)
• "A Contribution to the Understanding of Blue Fluorescence on the Appearance of Diamonds". (2007) Gemological Institute of America (GIA)
• Tyson, Peter (novembar 2000). "Diamonds in the Sky".