Kuranije
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |

Kuranije su religiozna grupa ljudi koji inače za sebe nikad ne koriste ovaj termin, ali se ovaj termin udomaćio kao oznaka ove grupacije. Oni sami sebe nazivaju isključivo muslimanima, a često ovaj temin prevode u svoje maternje jezike pa tako u engleskom sebe nazivaju submitters, odnosno na bosanskome pokorni. Ne postoje pouzdani podaci o njihovoj brojnosti. U SAD-u su organizirani u United Submitters International zajednicu koji je osnovao Rashad Khalifa. U Evropi su raštrkani, bez jasne krovne organizacije, mada se smatra da je jedan od glavnih njihovih predstavnika Veliki muftija od Marseja Soheib Bencheikh, koji pored kuranija uživa ugled i kod mozabita.
Vjerovanje[uredi | uredi izvor]
Vjeruju isključivo u Kur'an, te odbaciju bilo kakve druge religiozne izvore uključujući i hadise. Za njih je Kur'an potpun, detaljan i savršen. Sve što je potrebno za spasenje i život na ovom svijetu nalazi se u Kur'anu. Američke kuranije vjeruju i u kur'ansko čudo izraženo u broju 19, dok evropske kuranije uglavnom ne vjeruju u posebnost broja 19, te odbacuju poslanstvo Rashada Khalife. I jedni drugi drže da su ostali muslimani zalutali s pravog puta prihvaćajući hadise pored božije objave Kur'ana.
Molitva[uredi | uredi izvor]
Američki submitteri imaju pet dnevnih molitvi, dok u Evropi broj molitvi varira od tri do dvije dnevne molitve.
Dogmatske razlike od tradicionalnog islama[uredi | uredi izvor]
Budući da je Kuranizam struja koju uglavnom predstavljaju pojedinci i zajednice, ponekad postoje značajne razlike u pogledu ritualnih praksi. Koliko oni odstupaju od tradicionalnog islamskog shvaćanja zavisi i od toga da li su sunnet i hadis potpuno ili samo djelimično odbačeni i koje egzegetske metode se koriste u tumačenju Kurana. Primjetno je da rani Kuranisti većinom nisu pravili značajnije promjene u ritualnim praksama i radije su raspravljali o teološkim pitanjima, dok vjerska praksa sadašnjih Kuranista ponekad pokazuje ozbiljne razlike u odnosu na tradicionalni islam.
Šehadet[uredi | uredi izvor]
Šehadet koju prihvataju Kuranisti je lā ilāha illā Llāh: "Nema boga osim Boga". Tradicionalni drugi dio, koji se odnosi na proroka Muhameda, namjerno je izostavljen, jer se to ne pojavljuje u Kuranu.[1]
Namaz[uredi | uredi izvor]
Razlike se također mogu naći u ritualnoj molitvi (ṣalāt). Postoje Kuranije koji se mole pet puta dnevno, kao u tradicionalnom islamu[2], ali i oni koji čitaju samo dvije ili tri dnevne molitve iz Kurana[3]. Druge Kuranije, s druge strane, vide arapsku riječ ṣalāt kao duhovni kontakt ili duhovnu odanost Bogu kroz poštivanje Kurana, a stoga ne kao obred[4].
Blagoslovi za poslanike, koji su dio tradicionalnog salata, izostavljaju mnogi Kuranisti u pozivu na molitvu iu samoj molitvi[5] . Abdest u namazu (wuḍūʾ) uključuje samo pranje lica, ruku do lakata i milovanje po glavi i stopalima, pošto su samo ovi koraci eksplicitno spomenuti u Kuranu[6].
Druge moguće razlike su, na primjer, da menstruacija žene ne predstavlja prepreku za molitvu[7], muškarcima i ženama je dozvoljeno da se mole zajedno u džamiji, ili da nema sustizanja salata.
Zekat[uredi | uredi izvor]
U tradicionalnom islamu, davanje zekata je vjerska dužnost. To iznosi 2,5 posto godišnjeg prihoda. Prema mnogim Kuranistima, Kuran ne navodi postotak, jer se to ne pojavljuje eksplicitno u Kuranu.[8]
Pristalice United Submitters Internationala, s druge strane, slažu se sa 2,5 posto, ali ne daju zekat godišnje, već od svakog novca koji zarade.[6]
Postoje i Kuranisti koji zekat više vide kao pročišćenje, simboličko čišćenje duše od vlastitih grijeha, budući da arapska riječ zakāt dolazi od korijena zāy kāf wāw, što također znači "čistoća ili pročišćenje".[9]
Post[uredi | uredi izvor]
Postoje i različita mišljenja o trajanju i neophodnosti posta (ṣaum). Na primjer, arapska riječ maʿdūdātin[10] u 2:184[11] se posmatra kao mali broj dana (3-10), a ne nužno kao cijeli mjesec, uključujući u pogledu 2:203[12][13]. Ima, na primjer, Kuranija koji ne smatraju potrebnim postiti cijeli mjesec Ramazan kao u tradicionalnom islamu - postiti se može najmanje tri dana. Drugi tradicionalno poste cijeli Ramazan, ali ne slave Ramazan na kraju mjeseca. Prema Waqasu Muhamedu, postoji i mogućnost zamjene posta hranjenjem nekoga kome je potrebna. Međutim, prema 2:184, post je ipak bolji od ove zamjenske uslug.[14]
Hadž[uredi | uredi izvor]
Hadž se tradicionalno obavlja u mjesecu zul-hidždža po islamskom kalendaru. Međutim, prema Rashadu Khalifi i podnosiocima, hadž je moguće obaviti i u nekom od druga tri sveta mjeseca.[6]
Ekstra-kuranske tradicije u hadžu, kao što su ljubljenje ili grljenje crnog kamena i simbolično kamenovanje đavola bacanjem sedam (ili više njih, kao što je 49 ili 70) malih kamenčića na Džemarat al-Akabu, se odbacuju. Čak i hodanje sedam puta između dva brda as-Safā i al-Marwa ne smatra se obaveznom obavezom, već samo opcijom.[15][16]
Ridda (otpadništvo)[uredi | uredi izvor]
U zbirci hadisa od al-Buharija postoji hadis u koji je Poslanik rekao da musliman koji odbacuje svoju vjeru treba biti ubijen[17]. Međutim, pošto Kuranisti odbacuju hadis i da se u Kuranu ne može naći nikakav zahtjev za ubijanje otpadnika, oni odbacuju ovaj postupak. Osim toga, 2:256 je uzeto u obzir, gdje izvršenje nasilje nije predviđeno životnim redom (vjerom).[18][19]
Bogohuljenje / sloboda izražavanja[uredi | uredi izvor]
Kuran nema kazne za bogohulnike. Umjesto toga, treba se izbjegavati bavljenje bogohulnicima dok ne progovore o nekoj drugoj temi. Sloboda izražavanja je stoga pokrivena Kuranom.[20][21]
Vjerska policija[uredi | uredi izvor]
Vjerska policija, koja prati poštivanje vjerskih propisa i kažnjava kršenja, protivrečna je Kuranu. Kuran odbacuje prisilu u načinu života i zagovara individualne slobode i ličnu odgovornost. Stoga, Kuraničari striktno odbacuju vjersku policiju.[22]
Poligamija[uredi | uredi izvor]
Kur'anisti, za razliku od sunita i šiita, imaju vrlo stroga pravila u pogledu poligamije. Neki kur'anski pokreti dozvoljavaju poligamiju samo pod uslovom usvajanja siročadi koja imaju majke i ne žele da ih izgube, ali drugi kur'anski pokreti tvrde da je poligamija, iako nije izričito zabranjena, stvar prošlosti jer su propisi koji su sadržane u Kur'anu su vrlo stroge i gotovo ih niko na Zemlji nije ispunio, pa se poligamija više ne može prakticirati. U izuzetno rijetkom slučaju u kojem se to može prakticirati, postoji striktno ograničenje broja žena, koje je četiri.[23][24][25]
Džihad[uredi | uredi izvor]
Većina Kur'anisti tumači "sveti rat" kao isključivo odbrambeni rat, jer je po njima to jedina vrsta rata dozvoljena u Kuranu. Rat je samo "svet" kada su muslimani ugroženi na njihovoj vlastitoj zemlji. Stoga, za razliku od sunita i selefi-džihadista, za Kur'anisti "sveti rat" se ni pod kojim okolnostima ne odnosi na ofanzivni rat protiv nemuslimanskih zemalja ili zajednica.[23][24][25]
Hrana[uredi | uredi izvor]
Kur'anisti mogu jesti hranu koju pripremaju kršćani i jevreji kao što je navedeno u Kur'anu, ali neki Kur'anisti vjeruju da životinje koje uzgajaju kršćani i jevreji ipak treba blagosloviti prije nego što se pojedu. Prema Kuranistima, Kur'an zabranjuje nanošenje bola životinji tokom njenog klanja, pa su za njih tehnike klanja životinja u zapadnom svijetu i halal-klanje i košer-klanje nelegitimne. Za razliku od sunita, Kur'anisti mogu jesti i piti objema rukama, čak i lijevom, jer Kur'an to ne zabranjuje.[23][24][25]
Odjeća[uredi | uredi izvor]
Odjeća ne igra ključnu ulogu u Kuranizmu. Svi kur'anski pokreti se slažu da islam nema skupove tradicionalne odjeće, osim pravila opisanih u Kur'anu. Stoga tradicionalni islamski stil poput brade ili hidžab/mahrama/nikab je nebitan. Ono što je obavezno je skromnost. Muškarci i žene bi trebali sakriti svoje seksualno privlačne dijelove, i trebali bi - simbolično ili doslovno - spustiti pogled kada vide suprotni spol i ne provjeravati svoje seksualne dijelove.[23][24][25]
Hadis[uredi | uredi izvor]
Kuranisti vjeruju da se hadis, iako nije pouzdan izvor religije, može koristiti kao referenca za dobivanje ideje o istorijskim događajima. Oni tvrde da nema štete u korištenju hadisa da se dobije zajednička ideja o historiji, a da se oni ne uzimaju kao određene istorijske činjenice. Prema njima, predaja hadisa o historiji može biti istinita ili lažna, ali hadiska predaja kojom se dodaju odredbe vjeri je uvijek potpuno lažna. Vjeruju da vjerodostojnost prenosioca nije dovoljna da hadisu da vjerodostojnost, jer, navode, u Kuranu stoji da sam Muhamed nije mogao prepoznati ko je pravi vjernik, a ko licemjer u njihovom umu.[23][24][25]
Tefsir[uredi | uredi izvor]
Iako postoje kur'anski tefsir djela, kur'anski uglavnom nemaju tefsir i ne misle da je on potreban. Oni vjeruju da Kur'an nikome ne daje ovlaštenje da tumači i Allah šalje upute pojedinačno, kako je, kako tvrde, to rečeno u Kur'anu.[23][24][25]
Ostalo[uredi | uredi izvor]
Sljedeći aspekti mogu se navesti kao daljnji primjeri koje, u poređenju sa tradicionalnim islamom, Kuranisti odbacuju ili ih smatraju irelevantnima: [23][24][25][26][27][28]
- Ramazanski bajram, Kurbanski bajram
- Obrezivanje/sunečenje
- Mahrama, nikab, burka, čador, purdah, hidžab, itd.
- Kamenovanje preljubnika ili homoseksualaca
- Tahrīf (Navodno krivotvorenje Svetog pisma judaizma i kršćanstva)
- Zabrana muzike, pjevanja, slika, plesa, umjetnost
- Zabrana muškarcu da nosi zlato ili svilu, da obrije bradu
- Sveštenstvo (sveštenička kasta) kao što su imam, mula, ajatolah, šeik, hodža, efendija, muftija itd.
- Mahdi, Dedžal, povratak Isusa na zemlju
- Zabrana nošenje crvene i žute odjeće
- Kalifat, sultanat, imamat, emirat
- Zabrana držanje pasa
- Božija kazna u grobu
- Zabrana samozadovoljavanje, autoseksualnost, autoerotizam
- Zabrana ženama da putuju bez mahrema i druga ograničenja za žene
- Zabrana ženama da se rukovaju sa muškarcima
- Mezhebi kao hanefijski mezheb, hanbelijski mezheb, malikijski mezheb i šafijski mezheb
- Sekte kao selefizam, vehabizam, džihadizam, ahmedije, šiizam, itd.
- Dar al-islam, dar al-harb, dar al-kufr
- Džizja kao porez za kršćane i jevreje
- Dhimmi/Zimmije
Nadalje, Kuranisti su striktno protiv prisilnih brakova[29], dječjih brakova[30], ubistava iz časti[31] i spolne segregacije[32].
Muškarci i žene se vide kao jednaki.[33]
Kuranisti također snažno zagovaraju upotrebu razuma, kritičko ispitivanje, racionalno razmišljanje, obrazovanje i prosvjetiteljstvo.[34]
Kuraničari striktno odbacuju predodređenje i uvjereni su da ljudi mogu odrediti svoje živote na samoodlučan i samoodgovoran način.[35]
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
Kur'anska radionica[uredi | uredi izvor]
Submitters[uredi | uredi izvor]
Muslimani[uredi | uredi izvor]
Resursi[uredi | uredi izvor]
- R. Khalifa, Quran: Visual Presentation of the Miracle, Islamic Productions International, 1982. ISBN 0-934894-30-2
Linkovi[uredi | uredi izvor]
- Kuranistička web stranica alrahman.de (njemački)
- http://www.meine-islam-reform.de/ (njemački)
- http://quranverstehen.blogspot.com/ (njemački)
- http://quransmessage.com/welcome.htm (engleski)
- http://mypercept.co.uk/articles/ (engleski)
- https://www.misconceptions-about-islam.com/ (engleski)
- https://www.free-minds.org/ (engleski)
- https://www.masjidtucson.org/ (engleski)
- https://lampofislam.wordpress.com/ (engleski)
- https://www.qurania.org/ (engleski)
- https://quranicpath.com/quranicpath/index.html (engleski)
- https://quranstruelight.com/ (engleski)
- https://www.ahleaqal.com/ (engleski)
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ https://www.alrahman.de/die-shahadah-das-glaubensbekenntnis-der-ergebenen/ (njemački)
- ^ Na primjer Sayyid Ahmad Khan. Ahmad: Islamic Modernism in India and Pakistan 1857-1964. 1967, S. 49.
- ^ Yüksel; al-Shaiban; Schulte-Nafeh: Quran: A Reformist Translation. 2007, S. 507.
- ^ "The word 'salat' in the Quran". Lamp of Islam (jezik: engleski). 2019-08-19. Pristupljeno 2022-01-18.
- ^ Nguyen: United Submitters International. 2007, S. 624.; Haddad und Smith: Mission to America. 1993, S. 162.
- ^ a b c Haddad und Smith: Mission to America. 1993, S. 163.
- ^ https://www.alrahman.de (2013-07-18). "Menstruation und Beten im Islam, Fasten während der Menstruation..." alrahman (jezik: njemački). Pristupljeno 2022-01-18.
- ^ https://www.alrahman.de (2006-03-06). "DeRudKR - Kap. 36: Almosen und Wohltätigkeit". alrahman (jezik: njemački). Pristupljeno 2022-01-18.
- ^ "Mawrid Reader". ejtaal.net. Pristupljeno 2022-01-18.
- ^ "Edward William Lane, An Arabic-English Lexicon, ع, عد". www.perseus.tufts.edu. Pristupljeno 2022-01-18.
- ^ "Prijevod značenja Sura Sura el-Bekara - Bosanski prijevod - Korkut". Enciklopedija Kur'ana. Pristupljeno 2022-01-18.
- ^ "Prijevod značenja Sura Sura el-Bekara - Bosanski prijevod - Korkut". Enciklopedija Kur'ana. Pristupljeno 2022-01-18.
- ^ "What is the meaning of al hajj according to The Quran". mypercept.co.uk. Pristupljeno 2022-01-18.
- ^ "Quran and sawm / fasting / abstinence - what is the correct meaning of 2:184?". mypercept.co.uk. Pristupljeno 2022-01-18.
- ^ "Hajj". quransmessage.com. Pristupljeno 2022-01-18.
- ^ https://www.alrahman.de (2006-03-06). "Die erfundene Religion und der Koran - Kap. 36: Pilgerfahrt". alrahman (jezik: njemački). Pristupljeno 2022-01-18.
- ^ "Sahih al-Bukhari 3017 — Muflihun". muflihun.com (jezik: engleski). Pristupljeno 2022-01-18.
- ^ "Prijevod značenja Ajet 256 Sura Sura el-Bekara - Bosanski prijevod - Korkut". Enciklopedija Kur'ana. Pristupljeno 2022-01-18.
- ^ "Das Töten von Apostaten – Ein Widerspruch zum Koran (Übersetzung A. Heisig) | Meine Islam Reform" (jezik: njemački). Pristupljeno 2022-01-18.
- ^ "Misconception: No freedom of speech in Islam". misconceptions-about-islam.com. Pristupljeno 2022-01-18.
- ^ "Freedom of Speech in the Quran".
- ^ "Misconception: No freedom of speech in Islam". misconceptions-about-islam.com. Pristupljeno 2022-01-18.
- ^ a b c d e f g Öztürk, Yaşar Nuri (2012). İslam Nasıl Yozlaştırıldı / Vahyin Dininden Sapmalar, Hurafeler, Bid'atlar. Yeni Boyut. ISBN 9789756779309.
- ^ a b c d e f g Yüksel, Edip (2017). Türkçe Kuran Çevirilerindeki Hatalar.
- ^ a b c d e f g Uydurulan Din ve Kuran'daki Din. Istanbul: Kuran Araştırmaları Grubu.
- ^ https://www.alrahman.de (2006-03-06). "Die erfundene Religion und der Koran - Kapitel 37: Einschiebungen". alrahman (jezik: njemački). Pristupljeno 2022-01-18.
- ^ "Misconceptions About Islam, Muslims and The Quran". www.misconceptions-about-islam.com. Pristupljeno 2022-01-18.
- ^ "Misconceptions About Islam (Submission to God alone) | Submission.org - Your best source for Submission (Islam)". submission.org. Pristupljeno 2022-01-18.
- ^ "Misconception: Forced marriage is allowed in Islam". misconceptions-about-islam.com. Pristupljeno 2022-01-18.
- ^ "Child marriage violates the Quran". Lamp of Islam (jezik: engleski). 2020-01-03. Pristupljeno 2022-01-18.
- ^ "Misconception: Islam promotes honour killings of women/men". misconceptions-about-islam.com. Pristupljeno 2022-01-18.
- ^ "Misconception: A man and woman cannot be alone together". misconceptions-about-islam.com. Pristupljeno 2022-01-18.
- ^ https://www.alrahman.de (2008-09-29). "Gleichwertigkeit von Frau und Mann". alrahman (jezik: njemački). Pristupljeno 2022-01-18.
- ^ "The Quran calls for critical thinking and reasoning". Lamp of Islam (jezik: engleski). 2017-10-30. Pristupljeno 2022-01-18.
- ^ Vorstand. "2. Artikel: Du entscheidest! - Al-Rahman" (jezik: njemački). Pristupljeno 2022-01-24.