Idi na sadržaj

Prevent grupacija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Prevent Group
VrstaPrivatno
IndustrijaDobavljačka industrija
Osnovano1952
Ključne osobeNijaz Hastor (vlasnik)
ProizvodiAutomobilski komponenti, namještaj, moda i brodovi
Prihod577,87 miliona eura (2014)
VlasnikNijaz Hastor
Zaposleni14000
Divizijemoda, namještaj, tekstilna industrija, metal
Veb-sajtprevent.ba
preventgroup.com

Prevent grupacija međunarodni je koncern proizvođača autopresvlaka, namještaja, kočionih diskova, zaštitne opreme, automobilskih komponenata i brodova u vlasništvu bosanskohercegovačkog biznismena Nijaza Hastora. Sa približno 14.000 zaposlenih prihoduje godišnje 897,6 miliona KM (stanje 2014). Prevent grupacija ima preduzeća u deset zemalja u Evropi, Južnoj Americi i Aziji.[1][2]

Historija i razvoj

[uredi | uredi izvor]

Osnivanje i širenje na tržište Njemačke

[uredi | uredi izvor]

Godine 1952. šest muškaraca iz Slovenj Gradeca osnovalo je gradsku sedlarnicu, koja je 1969. preimenovana u Prevent. Pet godina kasnije počeli su isporučivati dijelove za Volkswagen. Godinu dana nakon što je Slovenije stekla nezavisnost od Jugoslavije, Prevent je otvorio fabriku u njemačkom gradu Wolfsburgu, nedaleko od Volkswagenovih fabrika.[3]

Širenje na tržište Bosne i Hercegovine

Godine 1999. Prevent Group počela je s proizvodnjom autopresvlaka u Bosni i Hercegovini, a 2001. osnovan je prvi proizvodni pogon u Zenici. Do danas se Prevent raširio na 15 lokacija u Bosni i Hercegovini, gdje zapošljava otprilike 6500 radnika. Te su fabrike u Visokom, Goraždu, Bugojnu, Tomislavgradu, Velikoj Kladuši, Sarajevu, Zenici, Srebrenici, Travniku, Tešnju i Ključu.

Sjedište Preventa u Sarajevu

Prevent je ulaskom na bosanskohercegovačko tržište prvo počeo proizvoditi autoprevslake, ali otvorenjem proizvodnog pogona u Tešnju 2003. godine, počinje da se bavi i proizvodnjom autodijelova. Kasnije, Prevent je počeo otvorenjem tvornica u Goraždu 2008. i 2009. godine proizvoditi sigurnosnu opremu i čamce. Samo tri godine kasnije, Prevent se počeo baviti i proizvodnjom autokomponenti u Bosni i Hercegovini, za šta je izgrađena nova fabrika u Srebrenici. 2016. godine, Prevent grupacija je kupila dvije firme za proizvodnju obuće u Bugojnu. U istoj godini Prevent je preuzeo i ilijašku željezaru, gdje bi se prema izvorima Slobodne Bosne trebale proizvoditi diskovi za kočnice.[4][5][6]

Osim proizvodnje, Prevent grupacija je osnivanjem ASA Auto 1995. godine osnovala ASA Group, privatni poslovni sistem koji svojim klijentima nudi bankarske i finansijske usluge, poslovno savjetovanje, te se bavi prodajom automobila.[7]

Ostala tržišta

[uredi | uredi izvor]

Hrvatska

[uredi | uredi izvor]

2005. godine Prevent grupacija preuzela je AD Brodovi Split, čime je tada ušla u proizvodnju jahti, od kojih je Salona 37 2007. godine imenovana za "Boat of the year award".[8]

Južna Amerika

[uredi | uredi izvor]
Podružnica Moje Banke u Sarajevu

2015. godine Prevent grupacija je preuzela tvornice njemačke kompanije Keiper u Brazilu, u kojima se proizvode autoprevslake za Volkswagen. Tim potezom, Prevent je ušao na tržište južne amerike i postao opsrkrbljivač VW-ovih tvornica u Brazilu.[9]

Kontroverze i krize

[uredi | uredi izvor]

Kriza nakon globalne finansijske krize 2008.

[uredi | uredi izvor]

Svjetska finansijska kriza 2008. godine imala je uticaja na poslovanje Prevent grupacije. Najveći gubitak nje je bila propast slovenskog Prevent Global-a, koji je zbog sve manjeg broja narudžbi i neuspjelog pronalaska strateškog partnera 2010. godine morao proglasiti stečaj.[10][11]

Prevent grupacija i Prevent Global su za sebe nezavisna preduzeća. Međutim, partneri Prevent grupacije su reagovali zastrašujuće, pa je tadašnji direktor Prevent grupacije Kenan Hastor, sin Nijaza Hastora, tada slao javno saopštenje partnerima.[12]

Problemi sa Fiat-Chryslerom i VW-om

[uredi | uredi izvor]

U maju 2016. godine moralo je doći do privremenog stopiranja proizvodnje brazilskim pogonima Fiat-Chryslera i VW-a. Razlog zato je bilo neslaganje kod finansijskog pregovora. Kod Fiat-Chryslera tri fabrike nisu mogle proizvoditi, pa je 20.000 radnika poslato u prinudni odmor. U tvornicama VW-a nije moglo biti proizvedeno 5000 vozila.[13]

To neslaganje se u augstu prenijelo i na Njemačku, gdje su CarTrim i ES Automobilguss, firme kćerke Prevent grupacije, zaustavili isporuku dijelova Volkswagenu, što je dovelo do stopiranja proizvodnje za jednu sedmicu i slanje 30.000 radnika na prinudni odmor. Krajem augusta su Prevent i Volkswagen dostigli dogovor za produženje isporuke dijelova za još šest godina.[14]

Međutim, taj dogovor ne obuhvata i fabrike u Brazilu, gdje Volkswagen i Prevent problem rješavaju sudskim putem.[15]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. "Prevent BH - Kompanija". www.prevent.ba. Pristupljeno 24. 12. 2016.
  2. Niklas, Robert Becker, Oskar Borek, Erik (12. 5. 2015). "Home". www.preventgroup.com (jezik: njemački). Arhivirano s originala, 7. 1. 2017. Pristupljeno 24. 12. 2016.
  3. "Automobilindustrie | Oaklins Germany". www.oaklins.com. Pristupljeno 24. 12. 2016.
  4. "Prevent Grupacija preuzela dvije kompanije u Bugojnu". Klix.ba. Pristupljeno 24. 12. 2016.
  5. "Veliki planovi Prevent grupacije - TKT i Elka biće najveći proizvođači kablova u jugoistočnoj Evropi". Pristupljeno 24. 12. 2016.
  6. "POVRATAK TEŠKE INDUSTRIJE: Prevent u Ilijašu izgradio najmoderniju livnicu u Evropi. Bili smo u posjeti..." slobodna-bosna.ba. Pristupljeno 24. 12. 2016.
  7. User, Super. "ASA Group - O nama". www.asa.ba. Arhivirano s originala, 8. 12. 2016. Pristupljeno 24. 12. 2016.
  8. "Salona 37: 2007 Cruiser/Racer of the Year". www.sailingworld.com. Arhivirano s originala, 31. 10. 2016. Pristupljeno 24. 12. 2016.
  9. www.juve.de, JUVE -. "Autositze: Prevent sichert sich mit Willkie Südamerika-Geschäft von Keiper «  JUVE". www.juve.de. Pristupljeno 24. 12. 2016.
  10. m.b.H., STANDARD Verlagsgesellschaft. "Prevent geht in Konkurs". derStandard.at. Pristupljeno 24. 12. 2016.
  11. m.b.H., STANDARD Verlagsgesellschaft. "Boxmark soll Prevent übernehmen". derStandard.at. Pristupljeno 24. 12. 2016.
  12. Automobilwoche. "| Automobilwoche". Pristupljeno 24. 12. 2016.
  13. "Volkswagen und Fiat legen ihre Produktion in Brasilien temporär still". www.xing.com. Arhivirano s originala, 11. 2. 2021. Pristupljeno 24. 12. 2016.
  14. "Die teuren Folgen des Streits". Pristupljeno 24. 12. 2016.
  15. "Volkswagen: Streit mit Prevent geht in Brasilien weiter - manager magazin". manager magazin. Pristupljeno 24. 12. 2016.