Banka

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Bank of China, Hong Kong, Kina

Banka je finansijska institucija čija je osnovna funkcija da pruža usluge u vezi sa skladištenjem depozita i izdavanjem kredita.[1] Kreditne aktivnosti mogu se obavljati direktno od strane banke ili indirektno preko tržišta kapitala.[2]

Dok banke igraju važnu ulogu u finansijskoj stabilnosti i ekonomiji jedne zemlje, većina jurisdikcija ima visok stepen regulacije nad bankama. Većina zemalja je institucionalizirala sistem poznat kao bankarstvo s frakcijskim rezervama, prema kojem banke drže likvidna sredstva jednaka samo dijelu svojih tekućih obaveza. Pored drugih propisa koji imaju za cilj da obezbede likvidnost, banke generalno podležu minimalnim kapitalnim zahtevima na osnovu međunarodnog skupa kapitalnih standarda, Bazelskog sporazuma.

Bankarstvo je privredna djelatnost koja se bavi posebnim poslovima u vezi s novcem i novčanim vrijednostima, a tako nazivamo i ekonomsku nauku o bankama i njihovom poslovanju.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Riječ banka potiče od italijanske riječi banca što znači klupa. Klupe su tokom renesanse koristile firentinski bankari kao improvizovane stolove ili šaltere za menja,nje nivca, koji su svoje transakcije obavljali na stolovima prekrivenim zelenim stolnjacima.[3][4]

Historija[uredi | uredi izvor]

Historija bankarstva usko je povezana sa historijom novca. Geneza bankarstva proistekla je iz razvoja bankarskih poslova, prije svega depozitnog i kreditnog posla, koji određuju osnovnu instuticionalnu funkciju banke kao novčanog preduzeća. Kreditni, mjenjački i založni poslovi postojali su već u starom vijeku kod Sumerana, Asiraca, Babilonaca, Egipćana i Grka. Ove aktivnosti su bile vezane za religiozne hramove antičkog svijeta, što je sa svoje strane doprinosilo razvoju trgovine i poljoprivrede. U periodu od 7. do 5. vijeka p.n.e. u Babilonu su se pojavile prve privatne kuće (Igibi i Murašu), koje su se bavile poslovima skladištenja i čuvanja robe (žita, hrane, zlata), kao i davanja u zajam robe drugim licima.[5]

Globalizacija u bankarstvu[uredi | uredi izvor]

U moderno doba, prepreke globalne konkurencije u bankarskom sektoru značajno su smanjene. Povećanje telekomunikacija i drugih finansijskih tehnologija, poput Bloomberg-a, omogućilo je bankama da prošire svoj doseg širom svijeta, budući da više ne moraju biti blizu klijenata kako bi upravljale njihovim financijama i rizicima. Rast prekograničnih aktivnosti također je povećao potražnju za bankama koje mogu pružati razne usluge preko granica različitim nacionalnostima. Uprkos ovim smanjenjima prepreka i rastu prekograničnih aktivnosti, bankarska industrija nije ni blizu globalizirana kao neke druge industrije.[6]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Compare: "Bank of England". Rulebook Glossary. 1 January 2014. Pristupljeno 20 July 2020. bank means:
    (1) a firm with a Part 4A Permission to carry on the regulated activity of accepting deposits and is a credit institution, but is not a credit union, friendly society or a building society; or
    (2) an EEA bank.
  2. ^ Choudhry, Moorad (2012). The Principles of Banking (jezik: engleski). Wiley. str. 3. ISBN 978-1119755647.
  3. ^ de Albuquerque, Martim (1855). Notes and Queries. in: George Bell. str. 431.
  4. ^ "bank". Online Etymology Dictionary. Arhivirano s originala, Oct 11, 2023.
  5. ^ Bankarstvo, Univerzitet Singidunum, ISBN 9788679121912
  6. ^ Berger, Allen N. (14. 1. 2003). "To What Extent Will the Banking Industry be Globalized? A Study of Bank Nationality and Reach in 20 European Nations" (PDF). Journal of Banking & Finance. doi:10.1016/S0378-4266.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]