Autoput

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Prometni znak za autoput

Autoput predstavlja najvišu saobraćajnu klasu puteva. To je put namijenjen isključivo brzom motornom saobraćaju koji se obavlja po fizički razdvojenim jednosmjernim kolovozima, sa najmanje dvije saobraćajne trake za svaki smjer vožnje uz obavezno postojanje zaustavne trake. Na njima vlada režim neprekinutih tokova. Ovaj režim, sa visokim stepenom bezbjednosti, udobnosti i brzine, ostvaruje se komfornim projektnim i konstruktivnim rješenjima, uz obaveznu primjenu denivelisanih ukrštaja.

U nekim zemljama je ograničenje brzine na autoputevima je 120 km/h, kao npr. u Srbiji. U Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini je to 130 km/h. Većina država EU ima ograničenje na maksimalno 130 km/h, a izuzetak su pojedine dionice koje su van naseljenih mjesta i na njima se brzina ne ograničava, uglavnom u Njemačkoj.

Stanje u BiH[uredi | uredi izvor]

Autoput Koridor 5c u Bosni i Hercegovini
Mapa do sada izgradenog dijela koridora 5c u Bosni i Hercegovini

Bosna i Hercegovina ima izgrađenih 40-ak kilometara autoputa, na potezu Kakanj-Sarajevo. U planu je izgradnja autoputa na koridoru 5c, koji će ići od rijeke Save, preko Doboja, Sarajeva i Mostara do Jadranskog mora. Sljedeće dionice izgradnje su Kakanj-Drivuša 16 km, Zenica Sjever-Drivuša 11 km, Svilaj-Odžak 11 km, Vlakovo-Tarčin 20 km, Počitelj-Bijača 21 km.

Autoputevi u zemljama bivše Jugoslavije[uredi | uredi izvor]

U Srbiji postoje dva autoputa, -

  • autoput A1 autoput od Mađarske granice do Leskovca. Dovršen je dio od Mađarske do Leskovca i
  • autoput A3 (koji spaja Srijem, Beograd i vodi prema Rumuniji preko graničnog prelaza Vatin).

Hrvatska je posljednjih nekoliko godina izgradila veći broj autoputeva, tako da danas postoje:

  • autoput A1 Zagreb-Split,
  • autoput A2 Zagreb-Macelj,
  • autoput A3 Bregana-Zagreb-Lipovac (dio nekadašnjeg Autoputa bratstva i jedinstva koji prolazi Hrvatskom),
  • autoput A4 Zagreb-Varaždin-Goričan (granica s Mađarskom),
  • autoput A6 Zagreb-Rijeka, na koji se nastavlja i "istarski ipsilon".
  • autoputevi "Istarskog ipsilona" A7 Umag - Pula i A8 Rijeka - Kanfanar.

U toku je izgradnja nastavka autoputa A1 od Ploča do Dubrovnika. U planu je dovršenje tzv. "jadransko-jonskog" pravca - autoputa uz Jadransku obalu od granice sa Slovenijom preko Rijeke, Splita i Dubrovnika do granice s Crnom Gorom (čija se trasa dijelom preklapa s autoputom A1), zatim autoputa A11 Zagreb-Sisak, te autoputa A5 na dijelu koridora 5c Beli Manastir-Osijek-BiH.

Autoputevi u Sjedinjenim Američkim Državama[uredi | uredi izvor]

Trenutni autoputevi u Americi

Rječ za autoput u SAD-u je "highway". Većina autoputeva u Americi su besplatni bez putarine. Takav autoput pada u kategoriju "Interstate" highway/freeway. također ima i autoputeva koji se plaćaju. Veliki broj tih autoputeva je pod kontrolom države u kojom je npr. Illinois je jedna od 50 saveznih država, autoputevi koji je Illinois izgradio ima dijelove sa putarinom zbog troška autoputa. Ostali autoputevi su pod kontrolom federalne vlade Amerike. "Route 66" je najčuveniji Američki autoput koji povezuje istok sa zapadom.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: