Srem

Mapa Srema (hrvatski i srbijanski)

Srem (ili Srijem) je područje između rijeka Save i Dunava, na samom istoku Slavonije od Vukovara pa sve do Zemuna, gdje Sava utiče u Dunav. Podijeljen je između Hrvatske (zapadni dio) i Srbije (tj. Vojvodine, istočni dio). Hrvatski dio Srema spada pod Vukovarsko-srijemsku županiju sa sjedištem u Vukovaru.

Stanovništvo

Od većih gradova u Sremu se nalaze ovi gradovi:

U Hrvatskoj:

• Vukovar - 31.670 stanovnika
• Vinkovci - 35.912 stanovnika
• Ilok - 8.351 stanovnika
• Županja - 16.383 stanovnika

U Srbiji:

• Sremska Mitrovica - 39.041 stanovnika
• Ruma - 32.125 stanovnika
• Inđija - 26.244 stanovnika

Historija Srema

Srem, pokrajina koju sa sjevera i istoka međi Dunav, sa zapada linija koja ide okomito od Vukovara do Bosuta, pa njegovim tokom do ušća u Savu, a s juga rijeka Sava, područje je na kojemu se već u neolitu razvila visoka kultura; dostatno je prisjetiti se nalaza iz Vučedola kod Vukovara, čuvene kultne posude od inkrustrirane keramike u obliku golubice. I Iliri i Kelti su ostavili u Sremu tragove svoje kulture, a navlastito Rimljani: iz Iloka, rimskog Cucciuma, potiču njihovi natpisi i glava Dioskura, iz Sotina, rimskog Cornacuma, tzv. Liberijeva ara, u Mitrovici, rimskom Sirmiumu, i danas postoje, otkopani, čitavi kompleksi ostataka rimskog graditeljstva, iz Zemuna, rimskog Taurunuma, potiču reljefi Herkula, Libera i Libere, bronzani kipić Merkura, itd. Sav rimski sjaj nestao je u vihoru selidbe naroda, ali nestao je poslije u mongolskoj najezdi i u turskim ratovima, velikim dijelom i sjaj hrvatske srednjovjekovne kulture, koja je i na području Srema naslijedila rimsku.

Srem je u sastavu hrvatske države od njenih početaka sve do 1918. (izuzev perioda osmanlijske okupacije i vrijeme neposredno nakon njega), pa Trojedna Kraljevina Dalmacija, Hrvatska i Slavonija ulazi u Kraljevinu SHS sa Sremom u svom sastavu, jednako kao i s Bokom kotorskom.

Privreda

Srem je poljoprivredni kraj s jakom proizvodnjom žitarica i industrijskog bilja; na pristrancima Fruške gore razvijeno je vinogradarstvo (poznata Iločka vina). Važno je i stočarstvo. Rudno blago sastoji se od uglja (Vrdnik) i cementnog lapora (Beočin). U okolini Vukovara i Vinkovaca nalaze se ležišta nafte i zemnog plina.

Još jedan veliki problem su minirana područja iz rata, ali i to se polahko rješava. Južnim dijelom Srema prolazi željeznička pruga dvostrukog kolosijeka i moderna autocesta Zagreb - Beograd (Hrvatska trenutno završava zadnju dionicu od Županje do graničnog prijelaza Lipovac), a istočnim dijelom željeznička pruga i cesta Beograd - Novi Sad. Još jedna od važnih saobraćajnica je i dio Podravske magistrale koja vodi od Osijeka, preko Vukovara uz Dunav pa sve do Iloka i dalje do Novog Sada. Znatan je robni promet Savom i Dunavom. Velika riječna luka nalazi se u Vukovaru (za robni i putnički promet). Također se ponovno počinje razvijati turizam, krstarenje putničkim brodovima na Dunavu, nakon što su uklonjeni ostaci srušenih mostova u Novom Sadu srušenih u NATO-vom bombardiranju 1999. godine. Za međunarodni zračni promet služe aerodromi Osijek i Beograd.

Također pogledajte

• Vukovarsko-srijemska županija
• Vojvodina
• Slavonija