Srijem

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Za druga značenja pojma Srijem pogledajte Srijem (čvor).
Mapa Srijema (hrvatski i srbijanski)

Srijem (srpski Srem) jeste područje između rijeka Save i Dunava, na samom istoku Slavonije od Vukovara pa sve do Zemuna, gdje Sava utiče u Dunav. Podijeljen je između Hrvatske (zapadni dio) i Srbije (tj. Vojvodine, istočni dio). Hrvatski dio Srijema spada pod Vukovarsko-srijemsku županiju sa sjedištem u Vukovaru.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Od većih gradova u Srijemu se nalaze ovi gradovi:

U Hrvatskoj:

U Srbiji:

Historija Srijema[uredi | uredi izvor]

Edit-delete-not encyclopedic.svg
Trenutna verzija ovog članka je napisana neformalnim stilom i podsjeća na priču, a ne na enciklopedijski članak.
Da bi zadovoljio standarde Wikipedije i neutralno gledište, ovaj članak zahtijeva čišćenje.

Srijem, hrvatska pokrajina koju sa sjevera i istoka međi Dunav, sa zapada linija koja ide okomito od Vukovara do Bosuta, pa njegovim tokom do ušća u Savu, a s juga rijeka Sava, područje je na kojemu se već u neolitu razvila visoka kultura; dostatno je prisjetiti se nalaza iz Vučedola kod Vukovara, čuvene kultne posude od inkrustrirane keramike u obliku golubice. I Iliri i Kelti su ostavili u Srijemu tragove svoje kulture, a navlastito Rimljani: iz Iloka, rimskog Cucciuma, potiču njihovi natpisi i glava Dioskura, iz Sotina, rimskog Cornacuma, tzv. Liberijeva ara, u Mitrovici, rimskom Sirmiumu, i danas postoje, otkopani, čitavi kompleksi ostataka rimskog graditeljstva, iz Zemuna, rimskog Taurunuma, potiču reljefi Herkula, Libera i Libere, bronzani kipić Merkura, itd. Sav rimski sjaj nestao je u vihoru selidbe naroda, ali nestao je poslije u mongolskoj najezdi i u turskim ratovima, velikim dijelom i sjaj hrvatske srednjovjekovne kulture, koja je i na području Srijema naslijedila rimsku.

Hrvati su u Srijemu starosjedioci. Srijem je u sastavu hrvatske države od njenih početaka sve do 1918. (izuzev perioda osmanlijske okupacije i vrijeme neposredno nakon njega), pa Trojedna Kraljevina Dalmacija, Hrvatska i Slavonija ulazi u Kraljevinu SHS sa Srijemom u svom sastavu, jednako kao i s Bokom kotorskom.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Srijem je poljoprivredni kraj s jakom proizvodnjom žitarica i industrijskog bilja; na pristrancima Fruške gore razvijeno je vinogradarstvo (poznata Iločka vina). Važno je i stočarstvo. Rudno blago sastoji se od uglja (Vrdnik) i cementnog lapora (Beočin). U okolini Vukovara i Vinkovaca nalaze se ležišta nafte i zemnog plina.

Još jedan veliki problem su minirana područja iz rata, ali i to se polahko rješava. Južnim dijelom Srijema prolazi željeznička pruga dvostrukog kolosijeka i moderna autocesta Zagreb - Beograd (Hrvatska trenutno završava zadnju dionicu od Županje do graničnog prijelaza Lipovac), a istočnim dijelom željeznička pruga i cesta Beograd - Novi Sad. Još jedna od važnih saobraćajnica je i dio Podravske magistrale koja vodi od Osijeka, preko Vukovara uz Dunav pa sve do Iloka i dalje do Novog Sada. Znatan je robni promet Savom i Dunavom. Velika riječna luka nalazi se u Vukovaru (za robni i putnički promet). Također se ponovno počinje razvijati turizam, krstarenje putničkim brodovima na Dunavu, nakon što su uklonjeni ostaci srušenih mostova u Novom Sadu srušenih u NATO-vom bombardiranju 1999. godine. Za međunarodni zračni promet služe aerodromi Osijek i Beograd.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: