Srijem

Mapa Srijema (hrvatski i srbijanski)

Srijem (srpski Srem) je područje između rijeka Save i Dunava, na samom istoku Slavonije od Vukovara pa sve do Zemuna, gdje Sava utiče u Dunav. Podijeljen je između Hrvatske (zapadni dio) i Srbije (tj. Vojvodine, istočni dio). Hrvatski dio Srijema spada pod Vukovarsko-srijemski kanton sa sjedištem u Vukovaru.

Stanovništvo

Od većih gradova u Srijemu se nalaze ovi gradovi:

U Hrvatskoj:

• Vukovar - 31.670 stanovnika
• Vinkovci - 35.912 stanovnika
• Ilok - 8.351 stanovnika
• Županja - 16.383 stanovnika

U Srbiji:

• Sremska Mitrovica - 39.041 stanovnika
• Ruma - 32.125 stanovnika
• Inđija - 26.244 stanovnika

Historija Srijema

Srijem, hrvatska pokrajina koju sa sjevera i istoka međi Dunav, sa zapada crta koja ide okomito od Vukovara do Bosuta, pa njegovim tokom do ušća u Savu, a s juga pak rijeka Sava, područje je na kojemu se već u neolitu razvila visoka kultura; dostatno je prisjetiti se nalaza iz Vučedola kod Vukovara, glasovite kultne posude od inkrustrirane keramike u obliku golubice. I Iliri i Kelti su ostavili u Srijemu tragove svoje kulture, a navlastito Rimljani: iz Iloka, rimskoga Cucciuma, potiču njihovi natpisi i glava Dioskura, iz Sotina, rimskoga Cornacuma, tzv. Liberijeva ara, u Mitrovici, rimskom Sirmiumu, i danas postoje, otkopani, čitavi kompleksi ostataka rimskoga graditeljstva, iz Zemuna, rimskoga Taurunuma, potiču reljefi Herkula, Libera i Libere, brončani kipić Merkura, itd. Sav rimski sjaj nestao je u vihoru selidbe naroda, ali nestao je poslije, na žalost, u mongolskoj najezdi i u turskim ratovima, velikim dijelom i sjaj hrvatske srednjovjekovne kulture, koja je i na području Srijema naslijedila rimsku.

Hrvati su u Srijemu starosjedioci. Srijem je u sastavu hrvatske države od njezinih početaka sve do 1918. (izuzev razdoblje osmanlijske okupacije i vrijeme neposredno nakon njega), pa Trojedna Kraljevina Dalmacija, Hrvatska i Slavonija ulazi u Kraljevinu SHS sa Srijemom u svom sastavu, jednako kao i s Bokom kotorskom.

Privreda

Srijem je poljoprivredni kraj s jakom proizvodnjom žitarica i industrijskog bilja; na pristrancima Fruške gore razvijeno je vinogradarstvo (poznata Iločka vina). Važno je i stočarstvo. Rudno blago sastoji se od uglja (Vrdnik) i cementnog lapora (Beočin). U okolici Vukovara i Vinkovaca nalaze se ležišta nafte i zemnog plina.

Još jedan veliki problem su minirana područja iz rata, ali i to se polako rješava. Južnim dijelom Srijema prolazi željeznička pruga dvostrukog kolosijeka i moderna autocesta Zagreb - Beograd (Hrvatska trenutno završava zadnju dionicu od Županje do graničnog prijelaza Lipovac), a istočnim dijelom željeznička pruga i cesta Beograd - Novi Sad. Još jedna od važnih saobraćajnica je i dio Podravske magistrale koja vodi od Osijeka, preko Vukovara uz Dunav pa sve do Iloka i dalje do Novog Sada. Znatan je robni promet Savom i Dunavom. Velika riječna luka nalazi se u Vukovaru (za robni i putnički promet). Također se ponovno počinje razvijati turizam, krstarenje putničkim brodovima na Dunavu, nakon što su uklonjeni ostaci srušenih mostova u Novom Sadu srušenih u NATO-vom bombardiranju 1999. godine. Za međunarodni zračni promet služe aerodromi Osijek i Beograd.

Također pogledajte

• Vukovarsko-srijemska županija
• Vojvodina
• Slavonija