Srem
Srijem (ili Srem) jest područje između rijeka Save i Dunava, koje graniči na zapadu sa Slavonijom, a proteže se od područja Vinkovaca i Vukovara do Zemuna, gdje Sava utiče u Dunav. Podijeljen je između Hrvatske (zapadni dio) i Srbije u sastavu Vojvodine, istočni dio. Hrvatski dio Srijema spada pod Vukovarsko-srijemsku županiju sa sjedištem u Vukovaru.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Gradovi i općine u Srijemu su:
U Hrvatskoj:
- Ilok – 8.351 stanovnika
- Otok – 7.755 stanovnika
- Vinkovci – 35.912 stanovnika
- Vukovar – 31.670 stanovnika
- Županja – 16.383 stanovnika
U Srbiji:
- Sremska Mitrovica – 39.041 stanovnika
- Ruma – 32.125 stanovnika
- Inđija – 26.244 stanovnika
Historija Srijema[uredi | uredi izvor]
Srijem je geografski region kojeg sa sjevera i istoka omeđuje Dunav, sa zapada linija koja ide okomito od Vukovara do Bosuta, pa njegovim tokom do ušća u Savu, a sa juga rijeka Sava. Na ovom području se već u neolitu razvila visoka kultura poznata pod imenom Vučedolska kultura, i to u blizini Vukovara. Tu su pronađene posude od inkrustrirane keramike u obliku golubice. Iliri i Kelti su ostavili u Srijemu tragove svoje kulture, kao i Rimljani. Iz Iloka, rimskog Cucciuma, potječu njihovi natpisi i glava Dioskura, iz Sotina, rimskog Cornacuma, Liberijeva ara, u Sremskoj Mitrovici, rimskom Sirmiumu i danas postoje otkopani čitavi kompleksi ostataka rimskog graditeljstva. Iz Zemuna, rimskog Taurunuma, potječu reljefi Herkula, Libera i Libere, bronzani kipić Merkura. Sav rimski sjaj nestao je tokom Velike seobe naroda, kao i poslije u mongolskoj najezdi i u turskim ratovima.
Dijelovi Srijema su bili u sastavu područja današnje Hrvatske do 1918. (izuzev perioda osmanlijske okupacije i vrijeme neposredno nakon njega), pa Kraljevina Hrvatska i Slavonija ulazi u Kraljevinu SHS sa Srijemom i Bokom Kotorskom u svom sastavu.
Privreda[uredi | uredi izvor]
Srijem je poljoprivredni kraj sa jakom proizvodnjom žitarica i industrijskog bilja; na pristrancima Fruške gore razvijeno je vinogradarstvo (poznata iločka vina). Važno je i stočarstvo. Rudno blago sastoji se od uglja (Vrdnik) i cementnog lapora (Beočin). U okolini Vukovara i Vinkovaca nalaze se ležišta nafte i zemnog plina.
Veliki problem su minirana područja iz rata. Južnim dijelom Srijema prolazi željeznička pruga dvostrukog kolosijeka i autocesta Zagreb – Beograd. Hrvatska trenutno završava zadnju dionicu od Županje do graničnog prijelaza Lipovac), a istočnim dijelom željeznička pruga i cesta Beograd – Novi Sad. Još jedna od važnih saobraćajnica je i dio Podravske magistrale koja vodi od Osijeka preko Vukovara uz Dunav pa sve do Iloka i dalje do Novog Sada. Znatan je robni promet Savom i Dunavom. Velika riječna luka nalazi se u Vukovaru (za robni i putnički promet). Također se ponovno počinje razvijati turizam, jača krstarenje putničkim brodovima na Dunavu (nakon što su uklonjeni ostaci srušenih mostova u Novom Sadu, srušenih u NATO-vom bombardiranju 1999. godine. Za međunarodni zračni promet služe aerodromi Osijek i Beograd.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Miladinoviċ Jovan (December 2013). Istorija Srema. HardPress. ISBN 978-1-314-69554-0.
- Miodrag Maticki (2007). Srem kroz vijekove: slojevi kultura Fruške Gore i Srema: zbornik radova. Vukova Zadužbina. ISBN 978-86-902961-5-6.
 |
Commons ima datoteke na temu: Srem |