Srem
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
-
Za druga značenja, pogledajte Srijem (čvor).
Srem (ili Srijem) je područje između rijeka Save i Dunava, na samom istoku Slavonije od Vukovara pa sve do Zemuna, gdje Sava utiče u Dunav. Podijeljen je između Hrvatske (zapadni dio) i Srbije (tj. Vojvodine, istočni dio). Hrvatski dio Srema spada pod Vukovarsko-srijemsku županiju sa sjedištem u Vukovaru.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Od većih gradova u Sremu se nalaze ovi gradovi:
U Hrvatskoj:
- Vukovar - 31.670 stanovnika
- Vinkovci - 35.912 stanovnika
- Ilok - 8.351 stanovnika
- Županja - 16.383 stanovnika
U Srbiji:
- Sremska Mitrovica - 39.041 stanovnika
- Ruma - 32.125 stanovnika
- Inđija - 26.244 stanovnika
Historija Srema[uredi | uredi izvor]
 |
Trenutna verzija ovog članka napisana je neformalnim stilom i podsjeća na priču, a ne na enciklopedijski članak. Da bi zadovoljio standarde Wikipedije i neutralno gledište, ovaj članak zahtijeva čišćenje. |
Srem, pokrajina koju sa sjevera i istoka međi Dunav, sa zapada linija koja ide okomito od Vukovara do Bosuta, pa njegovim tokom do ušća u Savu, a s juga rijeka Sava, područje je na kojemu se već u neolitu razvila visoka kultura; dostatno je prisjetiti se nalaza iz Vučedola kod Vukovara, čuvene kultne posude od inkrustrirane keramike u obliku golubice. I Iliri i Kelti su ostavili u Sremu tragove svoje kulture, a navlastito Rimljani: iz Iloka, rimskog Cucciuma, potiču njihovi natpisi i glava Dioskura, iz Sotina, rimskog Cornacuma, tzv. Liberijeva ara, u Mitrovici, rimskom Sirmiumu, i danas postoje, otkopani, čitavi kompleksi ostataka rimskog graditeljstva, iz Zemuna, rimskog Taurunuma, potiču reljefi Herkula, Libera i Libere, bronzani kipić Merkura, itd. Sav rimski sjaj nestao je u vihoru selidbe naroda, ali nestao je poslije u mongolskoj najezdi i u turskim ratovima, velikim dijelom i sjaj hrvatske srednjovjekovne kulture, koja je i na području Srema naslijedila rimsku.
Hrvati su u Sremu starosjedioci. Srem je u sastavu hrvatske države od njenih početaka sve do 1918. (izuzev perioda osmanlijske okupacije i vrijeme neposredno nakon njega), pa Trojedna Kraljevina Dalmacija, Hrvatska i Slavonija ulazi u Kraljevinu SHS sa Sremom u svom sastavu, jednako kao i s Bokom kotorskom.
Privreda[uredi | uredi izvor]
Srem je poljoprivredni kraj s jakom proizvodnjom žitarica i industrijskog bilja; na pristrancima Fruške gore razvijeno je vinogradarstvo (poznata Iločka vina). Važno je i stočarstvo. Rudno blago sastoji se od uglja (Vrdnik) i cementnog lapora (Beočin). U okolini Vukovara i Vinkovaca nalaze se ležišta nafte i zemnog plina.
Još jedan veliki problem su minirana područja iz rata, ali i to se polahko rješava. Južnim dijelom Srema prolazi željeznička pruga dvostrukog kolosijeka i moderna autocesta Zagreb - Beograd (Hrvatska trenutno završava zadnju dionicu od Županje do graničnog prijelaza Lipovac), a istočnim dijelom željeznička pruga i cesta Beograd - Novi Sad. Još jedna od važnih saobraćajnica je i dio Podravske magistrale koja vodi od Osijeka, preko Vukovara uz Dunav pa sve do Iloka i dalje do Novog Sada. Znatan je robni promet Savom i Dunavom. Velika riječna luka nalazi se u Vukovaru (za robni i putnički promet). Također se ponovno počinje razvijati turizam, krstarenje putničkim brodovima na Dunavu, nakon što su uklonjeni ostaci srušenih mostova u Novom Sadu srušenih u NATO-vom bombardiranju 1999. godine. Za međunarodni zračni promet služe aerodromi Osijek i Beograd.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
 |
Commons ima datoteke na temu: Srem |
