Srem

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Srijem)
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Mapa Srema (hrvatski i srbijanski)

Srem (ili Srijem) je područje između rijeka Save i Dunava, na samom istoku Slavonije od Vukovara pa sve do Zemuna, gdje Sava utiče u Dunav. Podijeljen je između Hrvatske (zapadni dio) i Srbije (tj. Vojvodine, istočni dio). Hrvatski dio Srema spada pod Vukovarsko-srijemsku županiju sa sjedištem u Vukovaru.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Od većih gradova u Sremu se nalaze ovi gradovi:

U Hrvatskoj:

U Srbiji:

Historija Srema[uredi | uredi izvor]

Srem je gegrafski region kojeg sa sjevera i istoka međi Dunav, sa zapada linija koja ide okomito od Vukovara do Bosuta, pa njegovim tokom do ušća u Savu, a s juga rijeka Sava. Na ovom području se već u neolitu razvila visoka kultura poznata pod imenom Vučedolska kultura u blizini Vukovara. Tu su pronađene posude od inkrustrirane keramike u obliku golubice. Iliri i Kelti su ostavili u Sremu tragove svoje kulture, kao i Rimljani. Iz Iloka, rimskog Cucciuma, potječu njihovi natpisi i glava Dioskura, iz Sotina, rimskog Cornacuma, tzv. Liberijeva ara, u Sremskoj Mitrovici, rimskom Sirmiumu i danas postoje otkopani čitavi kompleksi ostataka rimskog graditeljstva. Iz Zemuna, rimskog Taurunuma, potječu reljefi Herkula, Libera i Libere, bronzani kipić Merkura, itd. Sav rimski sjaj nestao je tokom Velike seobe naroda, kao i poslije u mongolskoj najezdi i u turskim ratovima. Velikim dijelom nestali su i najbolji primjerci hrvatske srednjovjekovne kulture, koja je na području Srema naslijedila rimsku.

Srem je bio u sastavu hrvatske države od njenih početaka sve do 1918. (izuzev perioda osmanlijske okupacije i vrijeme neposredno nakon njega), pa Kraljevina Hrvatska i Slavonija ulazi u Kraljevinu SHS sa Sremom i Bokom Kotorskom u svom sastavu.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Srem je poljoprivredni kraj s jakom proizvodnjom žitarica i industrijskog bilja; na pristrancima Fruške gore razvijeno je vinogradarstvo (poznata Iločka vina). Važno je i stočarstvo. Rudno blago sastoji se od uglja (Vrdnik) i cementnog lapora (Beočin). U okolini Vukovara i Vinkovaca nalaze se ležišta nafte i zemnog plina.

Još jedan veliki problem su minirana područja iz rata, ali i to se polahko rješava. Južnim dijelom Srema prolazi željeznička pruga dvostrukog kolosijeka i moderna autocesta Zagreb - Beograd (Hrvatska trenutno završava zadnju dionicu od Županje do graničnog prijelaza Lipovac), a istočnim dijelom željeznička pruga i cesta Beograd - Novi Sad. Još jedna od važnih saobraćajnica je i dio Podravske magistrale koja vodi od Osijeka, preko Vukovara uz Dunav pa sve do Iloka i dalje do Novog Sada. Znatan je robni promet Savom i Dunavom. Velika riječna luka nalazi se u Vukovaru (za robni i putnički promet). Također se ponovno počinje razvijati turizam, krstarenje putničkim brodovima na Dunavu, nakon što su uklonjeni ostaci srušenih mostova u Novom Sadu srušenih u NATO-vom bombardiranju 1999. godine. Za međunarodni zračni promet služe aerodromi Osijek i Beograd.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Miladinoviċ Jovan (December 2013). Istorija Srema. HardPress. ISBN 978-1-314-69554-0.
  • Мiоdrаg Маticкi (2007). Srем кrоz vijекоvе: slојеvi кulтurа Frušке Gоrе i Srема: zbоrniк rаdоvа. Vuкоvа Zаdužbinа.

ISBN 978-86-902961-5-6.